UZ NOVU KNJIGU "KOZMOLOGIJA I FILOZOFIJA" KOJA USKORO IZLAZI...
§4
Suvremeno stajalište znanosti u tom smislu nije ništa promijenilo u metodi znanstvene spoznaje koju je uveo Descartes. Ako kod toga formalnog uma svaki realitet treba uzeti kao neograničen, odnosno, kao neodređen onda Bog kao skupni pojam svih realiteta i kao najrealnije biće postaje jednostavnim apstraktumom, kako bi kazao Hegel i za njegovo određenje preostaje apsolutno apstraktna određenost, naime, bitak. Taj se bitak kao beskonačno mnogostruko određeni bitak, odnosno kao ispunjeni svijet može misliti, a to onda znači oduzeti njemu pojedinačnost i slučajnost pa pojmiti ga kao opći, nužan bitak koji djeluje prema općim svrhama - pojmiti ga kao Boga.
U tom smislu razvojni tijek suvremene filozofije ne predstavlja tijek europskog mišljenja koji je po svome sadržaju i naravi bitno antropocentričan bez obzira na suvremeno produbljivanje i specifikaciju ove tematike, da je taj razvojni tijek istakao fundamentalno mjesto subjekta i mišljenja, ukoliko je tu naime težište stare apsolutnosti objekta spoznaje prenijeto u novu apsolutnost subjekta, već je ovdje posrijedi to da je podjednako objekt od istog fundamentalnog značaja i on na sebi nosi zagonetnu tajnu.
Kod Hegela objekt je u sebi neodređena cjelina, objektivni svijet uopće, apsolutni objekt, odnosno Bog ili bitak po sebi i utoliko apstraktum, a onda se taj bitak po sebi svojom negacijom mora odrediti kao bitak za sebe. To, da je objekt Bog, u biti nešto nespoznatljivo, ali čemu se opet upravo znanošću možemo približiti i u što znanošću možda možemo prodrijeti, da objektivni svijet uopće nosi jednu odliku božanske naravi, jer u njemu sve teče po nekim racionalnim zakonima pa je zato izraz jedne univerzalne kozmičke inteligencije, to je tako reći temeljna pretpostavka suvremene matematičko prirodne znanosti.
Kod Kanta taj je objektivni bitak moguć samo pod pretpostavkom razuma i njegovih apriornih funkcija sinteze. Spoznati neki predmet možemo samo kada smo u raznovrsnosti sagledavanja postigli sintetičko jedinstvo, a to je posao analitike razuma.
slijedi nastavak
