30 listopada
Benvenuta rođena je 1255. godine u Cevedalu kod Udina u Italiji, kao sedma kći u pobožnoj obitelji Boiani. Otac se strpljivo nadao sinu nakon šest kćeri. Videći da je opet dobio kćer radosno je uskliknuo Nek si i ti dobrodošla! I kći osta Benvenuta (itl. Dobrodošla).
Blažena Benvenuta Boiani
U budućnosti dobrom ocu mala Benvenuta je pružila puno radosnih trenutaka, i postala je blagoslov za cijelu obitelj. Od ranog djetinstva se primjećivalo da Benvenuta pripada više nebu nego zemlji. Nikakve ovozemaljske stvari je nisu zanimale koliko god su je sestre nagovarale da prihvati malo svjetovnog duha. Žarko se prihvatila pokorničkih djela.
Jednom zgodom joj se ukazao sveti Dominik, koji je prekorio zbog laganih pokora što ih vrši. U viziji joj je pokazao jednog dominikanca kojem se treba obratiti i koji je postao njezin duhovni učitelj kroz cijeli život.
Obukla je odjeću Trećeg reda od pokore svetog Dominika i započela je sa bdjenjim i postovima na način kako ga obdržavaju redovnici dominikanskog Reda.
Ozbiljno se razbolila teškom bolešću te je jedno vrijeme ostala paralizirana. Nakon pet godina ustrajnih molitva biva izlječena zagovorom svetog Dominika, te u znak zahvalnosti posježuje njegov grob u Bolonji.
Ono malo godina što joj je ostala posvetila je konteplaciji i pokori. Uznemiravan je na puno načina od sotone, ali je imala i nebeskih viđenja. Braći i sestrama trećeg reda od pokore svetog Dominika, a posebno narodu, njen kratki život bi je svjetli primjer.
Živjela je u svojoj kući sve do smrti u 38. godini života. Umrla je 1292. godine u rodnom Cevedalu, a pokopana u mjesnoj crkvi svetog Dominika. Njen kult je potekao od naroda pa ga je Crkva službeno priznala 1765. od Klemnenta XIII. koji je proglašuje blaženom i dominikanskom Redu dopušta da slavinjezin blagdan. Dopuštenje je uskoro prošireno i na cijelu biskupiju.
Samostan i crkva su u vrijeme napoleonove vlasti bila zatvoreni i oduzeti dominikancima. Nakon što je država preuzela samostan tijelu blažene Benvenute se gubi traga.
Koliku važnost za redovnika Propovjednika ima liturgijska molitva i koliki odjek ima na njegov duhovni život, postaje jasno iz njegove prirode kanoničkog - apostolskog Reda.
Red je smatrao da liturgijski život temeljnim osloncem konteplativnog poziva. Nastojanje oko vlastitog bogoslužja pokazuje poštovanje prema Božjoj službi kao i vlastitom molitvenom životu.
Izgrađivanje vlastitog bogoslužja započima već za Dominikovih dana. Nakon što je poslao braću u svijet (1217), oni su u prvim vremenima prihvaćaju lokalne liturgije. Okupljajući se svake godine na vrhovnim zborovima, predstavnici provincija ukazuju na problem nejedinstvenog obreda. Na tim skupovima zajednička molitva i obredi, zbog različitih načina izvođenja postajala je nepraktična.
Dominikanski obred
Zahtjev da se dođe do ujednačenosti u obredu doveo je do komisije “četvorice braće”. Njihovo preispitivanje između 1228. i 1235. nije zadovoljilo zahtjeve Reda.
Zato je opći Zbor povjerio Humbertu iz Romansa da ispita stvar 1254. u trenutku kad je izabran za petog učitelja Reda. On je taj rad dovršio 1256. i iste godine dobio je potvrdu Reda, a 7. srpnja 1267. velikog svećenika Klementa IV. Dominikanski arhiv posjeduje jedan primjerak prvog izdanja, dok u British Museum postoji kopija Učitelja Reda.
Odmah su se širile i množile kopije (u Salamanca je korištena ona namjenjena Španjolskoj provinciji) i došlo je do željenog usklađivanja. Zasigurno se trebalo radit o jednom izvrsnom radu kad su ga druge redovničke obitelji i poneke biskupije uzimale za službenu liturgiju.
Enrico Herfort dominikanac iz XIV st. govori da Humbert iz Romans koristi kao predložak galsku (francusku) liturgiju. Ova izjava baš ne stoji zbog toga što su intervencije pape Pavla I (oko 760.) i Adriana I (oko 788.) navjestile kraj stare galske liturgije. Ipak su neki djelovi galske liturgije i drugih lokalnih tradicija prihvaćene u rimsku liturgiju. Poznatom reformom iz IX. stoljeća postavljen je rimki obred na cijelom prostoru Karolinškog carstva.
Baza na kojoj je bila postavljena dominikanska liturgija je u svojoj osnovi rimska, iako ima ostataka sačuvanih iz tradicije karolinške liturgije tj. one liturgije koja se koristila u Citeauxu (pojedini biskupi i opati nisu je htjeli u potpunosti odbacit). Još danas u nekom djelovime dominikanske liturgije može se naići na melodije, slavlja, koja su nepoznata rimskom, a dijelom porijeklo vuku iz galskog obreda.
Contemplata, u misli i djelu svetog Dominika se ostvaruje nadasve u svečanom izvođenju Božanske službe (liturgije). Od ovog crkvenog ambienta postavljen je drugi temelj dominikanskog života, evanđeosko navještanje, apostolsko djelovanje i osobno obogaćivanje. Upravo usklađivanje kanonskog života sa onim misijskim je centar dominikanske duhovnosti.
Dominikanac je razumno započeo liturgijski ciklus. U njemu on živi srcem teologa i s velikim tajnama vjere (Utjelovljena i svetog Trojstva), da kuša neodoljivi misijski nagon u vremenu "pokazivanja" (vrijeme poslije Bogojavljenja i vrijeme poslije Duhova).
Ozbiljna samostanska disciplina kojoj ima mjesta u zakonima Reda, prima svoje liturgijsko mjesto i "katoličku" dimenziju u stalnom pokorničkom dozivanju koje ralikuje dva vremena; priprema za Advent i Korizmu.
Pošteđena reforme Pija V dominikanska liturgija ostala u upotrebi do II vatikanskog koncila uz neke naknadne dodatke svetačkih slavlja. Najveća novost koja se ticala mise desila u 17. stoljeću kada su nedjeljna pisma i evanđelja uzeti kao u rimskom obredu. Tim zahvatom se preuredio Red Mise (ordo missae).
Obnova rimskog obreda koju su proveli pape Pio X i Pio XII, zahtjevale su i preuređenje dominikanskog obreda. Primjena rubrika Pija X u dominikanskom obredu, koju je proveo Bruno Hespers, a odobrila Kongregacija za obrede stupila je na snagu 1923. Od osobite važnosti bila je zamjena psaltira Pija X kao i ukinuće moljenja časoslova Blažene Djevice Marije preko tjedna. Obnova Uskrsnog bdijenja i revizija obreda Velike subote vrijedila je za Red i imala je velikog utjecaja na braću.
Bogoslužne izmjene koje je uveo II vatikanski koncil bile su mnogobrojne te su nastali mnogi pastoralni problemi. Nemogućnosti izmjene svih bogoslužnih knjiga na jezike svih zemalja je prisililo Red da 2. 6. 1969. prihvati rimski obred i napusti vlastito dominikansko bogoslužje.
Ovim dekretom ipak je ostala mogućnost da se uz dozvolu Provincijala ili Učitelja Reda koristi stara dominikanska liturgija.
Papin motu proprij „Summorum Pontificum“ (7. 7. 2007.) i naknadno pojašnjenje „Universae Ecclesiae“ (13. 5. 2011.) dopušta svim svećenicima, pa tako i dominikancima korištenje tradicionalnog obreda za privatne Mise bez posebnog dopuštenja, i za javne Mise s dopuštenjem mjesnog biskupa.
9. Pitanja o Godini vjere
11. listopada 2012. Godine započinje Godina vjere koju je proglasio Benedikt XVI.. Što je to? Što želi Sveti Otac? Što možemo učiniti? Evo, odgovori na neka pitanja.
Danas Crkva slavi spomendan anđela čuvara. Svaki vjernik ima anđela čuvara koji bdije nad njim i koji mu pomaže težiti savršenstvu da postignu spasenje s Kristom.
Anđeoska briga za nas počinje u trenutku našeg rođenja i nastavlja se tijekom cijelog našeg života, a prestanak tek u trenutku smrti. Bog je dao svakom od nas ima anđela čuvara kao zaštitnika i savjetnika.
< | listopad, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Blog Hvalospjev ljubavi
Blog zajednice svetog Ivana
Ika
Dominikanci
Defton
Ema
Karmela
Sestre dominikanke
Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.
Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)
SIJEČANJ
3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti
VELJAČA
3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana
OŽUJAK
11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje
TRAVANJ
1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V
Uzašašće ne dolazi prije
SVIBANJ
1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni
LIPANJ
2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.
SRPANJ
4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter
KOLOVOZ
2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin
RUJAN
2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova
LISTOPAD
3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins
STUDENI
1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska
PROSINAC
1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo
Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja
Dominikanci u Bolonji
Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji
Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji
Kapela svetog Dominika u Bolonji
Arka svetog Dominika u Bolonji
Druge kapele desnog broda bazilike
Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji
Sakristija bazilike svetog Dominika
Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji
Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji
Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html
Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji
Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.
Soba (cella) svetog Dominika
Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)
Free counters