podvodni ribolov

Veliki bijeli - Rt Kamenjak

Danas je viđena u okolici Rt-a Kamenjak na jugu istre velika bijela psina. U jutro sam otišao na more, i kod otoka Fenolige jedan ribar na barci viče "morski pas" i sva sreća da sam bio blizu obale pa sam mogao brzo izaći i tako spasiti živu glavu budući da sam oko struka imao dvije orade od 2,5 i 3 kg tek ulovljene... ...ma moš si mislit... a šalim se... to je samo da vas malo prestrašim, nije istina ako se pitate istina je da je orada od 3 kg ustvari od 1,8 kg... haha.. ma još jedna šala... ma kakva bijela psina...samo psina bez boje.

Uživajte u podvodnom ribolovu !

Kako se lovi koja vrsta ribe i što se drži trofejnim ulovom?

Svaka vrsta ribe živi drugačije. Neke žive u rupi, a neke su pelagijske, odnosno stalno plivaju u otvorenom moru. No, kada govorimo o hijerarhiji, postoje tri kraljice ulova.

Najprije se radi o zubatcu ili "caru riba" kako ga nazivaju.
Zubatac je jako težak za lov i lovi se sistemom "čeke". Skrivate se iza nekog kamena na dnu i animirate ga svojim repertoarom za privlačenje pažnje. Zavisno od toga uspijete li ga zainteresirati, zubatac će vas doći pogledati ili neće.
Tu ribolovci imaju svojih tajni i različitih tehnika. Ako se zubatac pojavi, imate samo jednu sekundu za pogađanje, jer je vrlo brz i odmah nestane.

Gof se lovi drugačije - po isturenim brakovima, pa čak i "u plavo", odnosno tako da se bovom spustite na 20 metara dubine i viseći u moru čekate ribu. Gof će vas isto doći pogledati iz znatiželje. Onda ga treba pogoditi i umoriti, a budući da se radi o primjercima i do 50 kilograma težine, to je vrlo naporna igra zamaranja.

Treća je kirnja. Ona je kraljica riba kad se radi o lovu po rupama, gdje ona živi. Kirnja je jedna od najmudrijih riba. Kod nje se točno može primijetiti kako razmišlja.

Recimo, podvodni ribolovac dođe pred rupu, a ona izađe na njenom drugom kraju i gleda ga. Znatiželjna je i to joj često dođe glave. Pucanje u kirnju mora biti na točno određeno mjesto, jer kada je loše pogođena, može biti iznimno opasna. To je riba strahovite snage koja se ni sa čime ne može usporediti. Jedna velika kirnja, a puškom su ulovljeni i primjerci od 50 kilograma, kada je u rupi, odnosno svome skloništu, na velikoj dubini, nedostupna je lovcima. Loše pogođenu kirnju ne možete ničim izvući iz njene rupe. Ona otvori škrge, zapne i nevjerojatnom se snagom bori za život. Ne možete je nikako izvući i ako na tome inzistirate, možete samo izgubiti glavu. Jedina šansa za ulov kirnje je pogodak u glavu, između očiju, tako da trenutno ugine. Puno je kirnji podvodne ribolovce koštalo života. Kada se ona zaglavi u rupi, neiskusan lovac roni sve dublje i sve češće, smanjuje pauze za odmor, forsira se, jer je u pitanju velik i prestižan ulov, pa dođe do iscrpljenja i hipoksije. Iskusan ribolovac neće pucati u kirnju ako nema stopostotno siguran pogodak, jer će inače uništiti ribu, izgubiti opremu i sebe dovesti u opasnost. Ipak, dogodi se da nastrada i najiskusniji podvodni ribolovac. Uzrok je, najčešće, uljuljanost u preveliku sigurnost. (izvor:www.jetset.cro.net)

Podvodni ribolov - kroz gušt i natjecanja

U današnjem vremenu u kojem živimo, punom stresa, kad svi imamo malo vremena za sebe, podvodni ribolov je jedna vrst terapije. Tu gdje se čovjek susreće s morem i njegovom energijom, ispituje se čovjekova fizička pripremljenost i psihička stabilnost. To je vrst samodokazivanja gdje se, u kontekstu plavetnila i ljepote prirode, može naći osobna satisfakcija.

Što je zapravo podvodni ribolov? To je lov na ribu podvodnom puškom. Radi se o najselektivnijem načinu lova, jer se love samo kapitalni i dorasli primjerci. Ronilac se pri zaronu nalazi u elementu koji nije prirođen čovjeku. Pri tome, na sebi mora imati odijelo, masku, peraje i nema osjećaj mirisa, dobar vidokrug na kakav je navikao izvan vode, zatim nema prirodnog kretanja, kao ni prirodnih pokreta ruku. Ulazite u svijet riba i tu se s njima morate nadmudrivati.
Uz sve to, imate ograničenje daha, odnosno vremena u kojem možete funkcionirati, jer podvodni ribolov podrazumijeva isključivo ronjenje na dah. Zna se reći da se radi o "uzbuđenju bez daha".
Podvodni ribolov zahtijeva nevjerojatno velike napore i mogli bi ga po težini usporediti, recimo, s desetobojem. Lovne dubine su i preko 30 metara, pa je to sport za kojeg je neophodna besprijekorna psihofizička priprema. Prije svega, čovjek se mora posebno hraniti, mora puno posvetiti fizičkom i mentalnom treningu, vježbama disanja, mora se baviti jogom i različitim drugim tehnikama koje će mu tijelo i duh stalno držati u optimalnom stanju. Jedna od tih tehnika je i "pranajama", nauka o disanju indijskih jogina kojom se podvodni ribolovci služe kao pripremom za djelovanje u ekstremnim uvjetima. To je tehnika kojom se mišići kontroliraju mentalnom snagom. Konkretno, spuštate ošit, produljujete disanje, punite donji, srednji ili gornji dio pluća.

Vrhunski sportaši rone s jednim udahom i do više minuta, a često zna biti i nekoliko zarona zaredom u trajanju od dvije-tri minute.
Možete si predočiti snagu tijela i uma potrebnu da se intenzivno roni pet sati na prosječnoj dubini od 25 metra, kako to rade oni koji konkuriraju za prva mjesta. Po jednom takvom ronjenju čovjek izgubi pet-šest kilograma. Kada govorimo o natjecanjima u podvodnom ribolovu vrhunski ribolovci na početku pretražuju teren i do mjesec dana, pri čemu se traže mjesta gdje se nalazi riba i priprema se taktika. Dobar rezultat može se postići isključivo dobrom organizacijom, a iznimno je važna i dobra orijentacija. Zanimljivo je da je nekad vladalo pravilo da pri jednoj rupi u kojoj se skriva riba, ima pravo loviti samo onaj ronilac koji je prvi otkrije. Danas na svakoj rupi smiju loviti svi natjecatelji, pa se tamo istovremeno nađe i po pet ili deset lovaca. Time je natjecanje postalo još teže i napetije.
Na natjecanju se boduje količina ulovljene ribe, težina i vrsta. Bolji plasman postiže se lovom što više pojedinačnih vrsta ribe, a bodovi se dobivaju i za težinu, ali tu postoje limiti. Plemenita ili oborita riba boduje se prema jednoj skali, dok se kod landovine ili divljači, poput ugora, murine, raže ili goluba, boduju samo primjerci od dva i pol kilograma na više. Recimo, za ugora od dva i pol kilograma, dobit ćete isti broj bodova kao i za onog od trideset kilograma. Pri svemu, kao i u životu, sreća igra određeni faktor, ali presudni su iskustvo, psihofizička priprema i taktika.

Inače, veliku granicu između sigurnosti i opasnosti u podvodnom ribolovu, kao i u životu, predstavlja - odrastanje. Kad si mlad probaš svašta, ničeg se ne bojiš, jer zapravo nisi ni svjestan opasnosti. Tek kad uloviš velikog zubatca, gofa i kirnju, možeš kotirati kao vrhunski lovac. To je ujedno i granica kad čovjek postaje siguran - ima veliko iskustvo i ostao je živ. A dok sve to ne uloviš, radi se o samodokazivanju i ogledanju s drugima.
Kada ribolovac sazrije više nije u prvom planu kako uloviti što veću ribu. Bitno je da si zajedno s onima s kojima roniš, vratiš se živ, da je dan bio ispunjen užitkom i da se poslije možeš družiti i za ribljom večerom prepričavati doživljaje.

More je nepredvidivo, odnijeti će vam dosta opreme, iscrpiti vas i izranjavati i nebrojeno puta u glavi će vam se odvrtiti film "neću više nikad u taj prokleti ribolov". No, kad svane drugo jutro, spremate se i idete ponovno. To je velika ljubav i strast koja čovjeka, kad se jednom time zarazi, vječno pokreće i motivira. (izvor: www.jetset.cro.net)

APNEA

Apnea je ronjenje na dah. To znači da udahnete zrak, zaronite i vratite se na površinu prije nego što vam pluća ostanu bez kisika. No nije sve tako banalno. Naime, danas rekord u zaronu na dah iznosi 171 metar. Vaša baba sigurno neće zaroniti tako duboko, a neće bogme ni Kike Curavić, iako je jedan od najboljih ronilaca na dah. Ipak, kad nataknete masku, dihalicu i peraje, ronjenje na dah postat će prvoklasna zabava, neovisno o dubini.

Pokojni Jacques Mayol čovjek po kojemu je snimljen "Big Blue", tvrdio je da smo u biti svi potomci vodozemaca koji su živjeli na Atlantidi i da bismo svi (uključujući i vašu babu), kad bismo to htjeli, mogli nesmetano roniti na dubinama od 100 metara. Blokade za to su zapravo psihološke naravi, tvrdio je Mayol. Ipak, liječnici tvrde drukčije. Doduše, majstori su godinama bili u zabludi tvrdeći da je čovjeku nemoguće zaroniti, ispočetka 40, pa 60, zatim korigiranih 80, sve tako do 100 metara. Za to su imali čvrste fizikalne dokaze o zapremnini pluća. Sve dok gospodin Pipin Carreras nije zaronio na 150 metara i pokazao im da su obični štreberi. No recite baki da se ne brine, ovakve dubine dosežu svega tri-četiri tipa i jedna žena u svijetu, a ona sigurno nije ta.

Nakon naglog izrona možete zaplesati sambu - tj. tresti se. Ako ste u zajebanciji s jaranima, ispast ćete smiješni, no ako ste na natjecanju, diskvalificirat će vas. U najgorem slučaju, takva hipoksija može vas koštati otegnuća papaka. Prvo ćete se tresti, zatim pasti u nesvijest, te na koncu zauzeti ležeće mjesto ispod tratinčica. Bu! No nije sve tako crno.

Ronjenje na dah strahovito je popularno. Natjecanja se održavaju širom svijeta, a poštuju se četiri kategorije, ovisno koriste li ronioci pomagala za uron ili izron. Otuda nazivi Constant weight, Variable weight, No limit itd. Službeno se predlaže da CMAS-ova Jump blue disciplina bude glavna kategorija, ali nekako se čini da su lovci na dubine više zainteresirani za No limit.

Zbog No limit ili Mad Cuban natjecanja o tim ljudima kruže priče da su "nadljudi s usporenim metabolizmom, jogiji ili u najgorem slučaju mutanti". No zapravo je svjetski No limit rekord donedavno držala djevojka - Tanya Streeter.

Za kraj priče o ronjenju na dah recimo još i to da se prvo Svjetsko prvenstvo u Jump blue disciplini održalo kod nas, 12. rujna 2004. u Rovinju!

Dubinske discipline (AIDA priznanje):
Disciplina - Vlasnik - Rekord - Datum - Mjesto

Constant Weight
Žene Mandy-Rae CRUICKSHANK (Canada) -78m 21/03/2004 Grand Cayman (Cayman Island BWI)
Muški Martin STEPANEK (Czech Republic) -103 m 10/09/2004 Spetses
(Grčka)

Constant Weight without fins
Žene Annabel BRISENO (USA) -42 m 23/10/2004 Kona, Hawaii (USA)
Muški Herbert NITSCH (Austria) -66m 12/09/2004 Spetses (Grčka)

Free Immersion
Žene Annabel BRISENO (USA) -71m 15/11/2003 Kona, Hawaii (USA)
Muški Martin STEPANEK (Czech Republic) -102m 23/03/2004 Grand Cayman (Cayman Island BWI)

Variable Weight
Žene Tanya STREETER (USA) -122m 19/07/2003 Providenciale (Turks and Caicos)
Muški Carlos COSTE (Venezuela) -135 m 27/10/2004 Puerto La Cruz (Venezuela)

No limits
Žene Tanya STREETER (USA) -160m 17/08/2002 Providenciale (Turks and Caicos)
Muški Loic LEFERME (France) -171 m 30/10/2004 Nice (France)
(izvor:Klik)

Ribolovne zone

* Istra

Područje:
Zapadna obala poluotoka Istre je niska i razvedena, dok je istočna obala manje razvedena, ali stjenovitija i dublja.
Najbolje zone:
Najbolje ribolovno područje je na potezu od Poreča do Rovinja. Područje oko Pule, naročito u jesenskim mjesecima, bogato je oradom, šarazima, picevima, a i brancin je također vrlo čest.

Rt Kamenjak na samom jugu Istre je najposjećenija zona podvodnih ribolovaca. U području južnog Kamenjaka treba obratiti naročitu pažnju na jake morske struje koje su u stanju u hipu odvući neoprezne ribolovce daleko od obale. Izmjena plime i oseke na tom području stvara snažne struje koje nastaju upravo zbog plićina. Masa vode koja iz dubine od 40-tak metara ide s plimom, odjednom nailazi na plićine od 2-3 metra i tu višestruko ubrzava struju morske vode, što moze biti opasno.

* Kvarnerski otoci

Područje:
Otoci Lošinj, Cres, Krk, Unije, Rab, Pag i pripadajući manji otoci.
Najbolje zone:
To su područja oko otoka Lošinja i otoka Unije, kao i grupa podvodnih grebena južnog rta otoka Cresa do otočića Palacol. Strm i dubok teren unutarnje obale Cresa je bogat ribom. Neravno dno na južnoj strani Suska idealno je za lov.

* Podvelebitski kanal

Područje:
Podvelebitski kanal obuhvaća područje u podnožju planinskog masiva Velebit od Novog Vinodolskog do Masleničkog mosta. Karakterizira ga izrazito strma obala i čisto more.
Najbolje zone:
Najpovoljnije zone su mjesta u kanalu gdje su podvodni izvori slatke vode i gdje je pjeskovito dno.

* Zadar

Područje:
Zadarsko područje može se definirati kao sjeverni dio Dalmacije od Masleničkog mosta do Nacionalnog parka Kornati. Glavna značajka područja je množina otoka i otočića. Kanal između Ugljana i Pašmana poznat je po jakim strujama.
Najbolje zone:
Sve vode ovog područja bogate su ribljim vrstama. Novigradsko more je prirodno stanište i mrijestilište mnogih vrsta riba, ali nije pogodno za podvodni ribolov zbog mutnog mora. Love se brancini, cipli, i zubaci. Kanal između Ugljana i Pašmana bogat je oradama. Vanjska strana otočne skupine Premuda, Ist, Molat i Dugi Otok također obiluje ribom.

* Šibenik

Područje:
Na ovom području, od Nacionalnog parka Kornati do rta Ploča, smješten je najveći dio spomenutog otočkog Parka Kornati kao i dio Nacionalnog parka Krka. Ovaj prostor karakteriziraju brojni otoci, te ušće rijeke Krke gdje se u Prokljanskom jezeru miješaju slatka i slana voda.
Najbolje zone:
Brojni otoci, otočići i hridi strmih obala koji sačinjavaju Nacionalni Park Kornati čine ovo područje jednim od najbogatijih ribolovnih područja na Jadranu. U Nacionalnom parku vrijede posebni ribolovni propisi pa se nemojte zaletavati.
Ribom je također bogato područje na potezu od Šibenika preko Primoštena do Rogoznice gdje je obala vrlo razvedena s mnogo podvodnih grebena prema pučini. Prokljansko jezero obiluje ciplima i brancinima, a ima i jegulja.

* Split

Područje:
Splitsko područje proteže se od rta Ploča do Makarske rivijere i uključuje otoke Drvenik Veliki i Drvenik Mali, Čiovo, Šoltu i Brač.
Najbolje zone:
Vrlo strma i duboka vanjska strana Šolte sigurno je jedna od najboljih ribolovnih zona na ovom području. Pojas do Biokova je pjeskovit s rijetkim mjestima hridastog dna.

* Otoci Hvar, Korčula, Vis i Lastovo

Područje:
Ovdje je riječ o vanjskim dalmatinskim otocima. Južna obala Hvara, a naročito Pakleni otoci i Ščedro, obiluju kirnjama, šargima, kavalima i pogotovo murinama. Cijela korčulanska obala bogata je ribom. Oko Prižbe i susjednih otoka pješčano je dno pa se love raže. U Dalmaciji je među najatraktivnijima ribolov pagara, koji se zadržavaju na velikoj dubini oko grebena, sika i potonulih objekata.

* Pelješac, Ploče i otok Mljet

Područje:
Obuhvaćeno je područje od poluotoka Pelješca do otoka Mljeta, a ono uključuje ušće rijeke Neretve i Nacionalni park Mljet.
Najbolje zone:
Delta Neretve bogata je jeguljom, brancinom i licom. Unutarnja strana Pelješca (pješčano i muljevito dno) pogodna je za lov fratra, i orada, dok je vanjska hridasta strana Pelješca pogodna za ulov kirnja. Kanal između Pelješca i Korčule bogat je očadama. Mljet okružuje duboko i bistro more bogato kirnjom i ciplima.

* Dubrovnik

Područje:
Dubrovačko područje uključuje Elafitske otoke, Koločep, Lopud, Šipan i Jakljan, te se proteže prema jugu do rta Prevlaka.
Najbolje zone za ribolov:
Vanjska strana Elafitskih otoka pogodna je za podvodni ribolov. Rijeka dubrovačka (miješa se slatka i slana voda) povoljna je za lov cipala i brancina. Južno od Cavtata do Molunata, gdje se izmjenjuje duboko i plitko dno s brojnim procjepima, podvodnim pećinama i hridinama u kojima se zadržava riba, nalaze se čuveni ribolovni tereni i love se kirnje, šargi, kavali, a murine su rijetke, ali velike.

Podvodni ribolov - 'ko tu koga ?

Podvodni ribolov je oblik ronjenja na dah, odnosno apnea.
Natjecanje se odvija na raznim terenima. Natjecatelji su u moru pet sati, minimalna težina ulova je 400 grama za ribu i 2500 grama za divljač. Ulov se daruje nekoj ustanovi, bolnica, crveni križ, ili se pojede na svečanosti poslije proglašenja pobjednika.
Kažu da je podvodni ribolov kriv za nestanak ribe u jadranskom moru. Prava pohvala podvodnim ribolovcima, a sramota ribarima.
Pokušavaju, čak na svijetskoj razini, ukinuti taj sport, kažu da je to ubijanje. Izvlačenje žive ribe zakvačene usnom na udicu za te iste nije ubijanje, već užitak pobjede (nad nemočnim stvorenjem). Izvlačenje žive ribe mrežom na palubu nije ubijanje već zarada.
Tolike mreže, vrše, parangali, koče, ludare, a podvodna puška im polovi svu ribu. Naročito onu koja se drži otvorenog mora pa se nema gdje skriti pred podvodnom puškom: srdelice, girice, salpe, cipli, papaline, tunj, gofa, orade, zubaca. Kirnja je bila jedan od glavnih ulova mrežom, prije nego su je istrijebili podvodni ribolovci. Navodno živi u velikom plovu i mota se po otvorenom moru pa je lak plijen podvodnom ribolovcu. Od kirnje, kad naraste, nastaju male girice, za one koji ne znaju zašto nema ribe u Jardranu.
(izvor: DPSZ)

44. NOVOGODIŠNJI KUP GRADOVA U MALOM LOŠINJU 29.-30. 12. 2004

Na natjecanju su sudjelovale 44 ekipe iz sedam zemalja, lovno se područje prostiralo uz zapadnu obalu otoka Lošinja, od Punte Kurila do rta Kornu, a o siromašnom ulovu govori i podatak o 11 ekipa koje su nakon petosatnog boravka u moru bile bez ulova. Bez bodova je ostalo deset ekipa kojima je ulov bio ispod važećeg minimuma. No čar natjecanja u podvodnom ribolovu nije samo u napornom ronjenju, bazira se ono također i na druženju koje se gotovo pa svaku večer nastavljalo u lokalnim malološinjskim kafićima. Fešta je trajala gotovo pa svaku večer, a tko zna, možda su baš zbog tih noćarenja neki od tradicionalnih favorita malo posustali u ovogodišnjem rezultatu.
Najveća je riba bio ugor od 12 kilograma ekipe Unije, najvrjedniju ribu je uhvatio duo Kostrene 1 - lubina od 2,35 kg, a najmlađu je ekipu činila Vedrana Vidović iz Splita 2.
Prvo je mjesto osvojila ekipa Rijeke, drugi je bio Susak, treći Piran 2.
U okviru natjecanja Kupa gradova sudjelovali su i gradovi koje su delegirale federacije zemalja. U toj je konkurenciji Hrvatska, koju je predstavljala ekipa iz Rijeke, bila prva, slijede potom Krško, San Marino, Kalinjingrad, Trst i Prag...

Pod stare dane...

25 SUSRET VETERANA HRVATSKE U PODVODNOM RIBOLOVU
Mali Lošinj, 18. rujna 2004.

Natjecanje je održano u zoni oko otoka Ilovika, Sv. Petra, Kozjaka i Velikih i Malih Orjula po lijepom sunčanom vremenu. Susretu veterana prisustvovalo je još 10 veterana koji se nisu prijavili za natjecanje. Poredak je pojedinačni.

1. Božidar Brčić "SRD Udica" Mali Lošinj 10.212
2. Vanja Prizmić "KPR Rijeka" Rijeka 10.048
3. Smiljan Zmajić "SRD Udica" Mali Lošinj 7.770
4. Giovani Mangiali "Lega navale italiana" Trieste 7.430
5. Ferucio Sficco "Mladost" Medulin 6.615
6. Miljenko Kuzele "Luben" Rijeka 5.743
7. Goran Bobić "Parangal" Cres 5.554
8. Danijel Gudac "Škarpina" Kraljevica 5.120
9. Vladimir Bralić "Luben" Rijeka 4.395
10. Drago Smlatić "Mladost" Medulin 4.110
11. Tomaž Favaj "DPM Ljubljana" Ljubljana 3.699
12. Fabijan Brzac "Parangal" Cres 3.178
13. Ratimir Lenac "SRD Udica" Mali Lošinj 3.152
14. Dragutin Anelić "SRD Udica" Mali Lošinj 2.625
15. Aldo Lukšić "SRD Udica" Mali Lošinj 2.576
16. Triliano Francisković "SRD Udica" Mali Lošinj 0
17. Anton Kesić "Parangal" Cres 0
18. Igor Braškić "SRD Udica" Mali Lošinj 0

Hobotnica pod čripnjom s mladim krumpirima

Evo za ove hladne dane idealan recept ako zanemarimo da je "potrebno" staviti mladi krumpir. Ma naravno, nije preduvijet mladi krumpir jer je sva draž u hobotnici koja pusti onaj crveni sok po krumpiru bio on mlad ili star - za prste polizati.

Sastojci:
2 kg hobotnice
1 kg mladog krumpira
1 dl maslinova ulja
2 dl bijela vina
osrednja glavica luka
tri česna češnjaka
sol,papar, peršin

Opis:
Duboko smrznutu hobotnicu odlediti, očistiti i oprati. Staviti je u lonac na plinsku vatru bez kapi vode, poklopiti i pirjati je na suho. Povremeno je okretati. Ubrzo će hobotnica pustiti ljubičastu tekućinu. Pirjanje traje dokle god tekućina ne iskuha i na dnu lonca ostane samo ljubičasta boja. Ugasiti plin. Mladi krumpir srednje veličine oprati, a ako je veći narezati po pola ne čisteći koru. Posložiti ga u tepsiju, vrlo malo posoliti, dodati po pola prerezanu glavicu luka, a u sredinu staviti hobotnicu, te sve skupa preliti maslinovim uljem. Poklopiti čripnjom i nabacati žar. Pečenje traje otprilike 40 minuta. U lonac u kome smo pirjali hobotnicu dolijemo malo maslinovog ulja i na tome ljubičastom talogu pirjamo fino sjeckani češnjak da se umrtvi. Dolijemo bijelo vino, dodamo papar i peršin, ali ne i soli jer to je ustvari more isušeno iz hobotnice. Kuhamo dvije minute, otkrijemo čripnju, polijemo po hobotnici i krumpiru i pustimo još dvije do tri minute da krumpir u sebe upije ukusni umak. Ova radnja vrijedi i za pripremu hobotnice u pećnici na temperaturi od 200°C. Uz ovo naše domaće jelo preporučuje se dobro rashlađeno suho rose vino.

Dobar tek!

Ocjena svježine morske ribe upotrebom uređaja "TORRYMETER"

"Torrymeter" je prijenosni mjerni uređaj (Distell Industries LTD, Škotska), za koji proizvođač navodi da na objektivan način određuje svježinu ribe. Dobiveni rezultati izražavaju se torimejtrijskom vrijednošću u skali od 0-16. U ovom je radu uređajem određen stupanj svježine u uzorcima bijele i plave morske ribe pohranjene kroz četiri dana u hladnjaku na temperaturi od +4 °C. Nakon ulova i pohrane u hladnjaku kroz 24 sata u uzorcima ribe utvrđena je tor.-vrijednost od 10-16 koja je pokazatelj za besprijekornu ribu u postupku organoleptičke pretrage. Nakon 48 sati pohrane u hladnjaku (+4 °C ) vrijednost je iznosila od 6-10, a prema rezultatima organoleptičke pretrage riba je bila odstajala. Bijela i plava moraska riba nakon 72 sata i 96 sati pohrane u hladnjaku imale su tor. vrijednosti od 3-6 koje su jednake ocjeni u organoleptičkoj pretrazi prema kojoj je riba pokvarena. Uz to, određen je stupanj svježine bijele i plave morske ribe smrznute na temperaturi od -20 °C, a zatim odmrznute. Očitana tor. vrijednost (0-3) ukazala je da su smrznute pa zatim odmrznute ribe u orgnaoleptičkoj pretrazi ocijenjene kao besprijekorne.
Uređaj "Torrymeter" pokazao se pouzdanim u ocjeni svježine ribe. Napose je prikladan za rad veterinarskih inspektora te za utvrđivanje nedozvoljenih radnji kada se smrznuta riba nakon odmrzavanja prodaje kao svježa.
Ključne riječi: ocjena svježine, morska riba, "Torrymeter"

Mali lošinj 2004

Mali Lošinj 30.12.2004 godine Još jedan Novogodišnji Kup gradova a više o tome na:Mali Lošinj 2004
Dugogodišnji posjetilac i aktivni učesnik u svemu tome je i sam autor ovih stranica. Pozdrav svim podvodnim ribolovcima - i vidimo se na Lošinju !

MARLERA KUP - Ližnjan

PŠRRU MARLERA iz Ližnjana je bio, i nadam se da će i dalje biti organizator jednog od boljih natjecanja (pogotovo što se organizacije tiče) u podvodnom ribolovu. Evo pregleda sa zadnjeg Marlera kupa u Ližnjanu koji se održao 31.05. a slike i opis natjecanja možete vidjeti pod SLIKE sa vaše lijeve strane...ili direktno na
Marlera kup 2003

VIC

Zašto DINO RAĐA ako je GORAN KARAN ?
Evo da se malo razbije tema jedno pitanje koje je ujedno i jako dobar vic tj. grafit.

Ima još jedan dobar:
Vratio se Mujo iz italije i priča Hasi:
Mujo: - "Jebo te Haso što su Talijani nekulturan narod. Non stop se okreću za pičonama i galame za njima KARA MIA, KARA MIA."
Haso: - "A jebo ih blesave bolan. Karam i ja pa se ne kurčim po selu..."


A HIMNA PENZIONERA !!! Na meko Ć

Godinama opterećen,
Umno poremećen,
Seksualno rasterećen,
Novčano ugrožen,
Vremenom pregažen,
Dosadom zaražen,
Tekstilno unakažen,
Uvijek drijema,
Zuba nema,
Jede sve manje,
Sere sve tanje,
Smežurana lica,
Rijetka stolica,
Sve mu smeta,
Svakog grdi,
Ide i prdi,
Na bijeli luk smrdi,
Niko ga ne gleda,
Leđa pognuta,
Stomaka naduta,
Dupe sve manje,
Noge sve tanje,
Guza sve uža,
Muda sve duža,
Kita viseća,
Totalna nesreća !

Podvodni hokej

Da, dobro ste pročitali, PODVODNI HOKEJ,
Pitate se koji su to luđaci...to su naši susjedi slovenci koji imaju malo obale pa na kopnu provode podmorske sportske aktivnosti.
Pitanje je samo da li moraju imati bovu zavezanu za "pak" da se izvan bazena može pratiti akcija.
Za više informacija možete pogledati na : Podvodni hokej

Mali lošinj 2003

Slike sa natjecanja možete pogledati pod Slike Mali lošinj 2003

Novogodišnji kup gradova 30.12.2003.
Novogodišnji kup zemalja 29.12.2003.

I jedan komentar malološinjskih barkariola - "ovom tipu treba zabraniti statutom dolazak na Novogodišnji kup u podvodnom ribolovu...koji masakar...pa di ovaj inače lovi ?

Prisjetimo se Maloga lošinja 2002

Mali lošinj 30.12.2002. 42.kup gradova

Pozicija. grad Natjecatelji (56 ekipa) bodovi
1 S'INDIOTERIA(SPA) CARBONELL Jose-FERNANDEZ Jose
16.260
2 SUSAK TOIĆ Klaudio - MORIN Igor 13.060
3 NEREZINE I GULAM Branimir - GOSPIĆ Daniel 12.630
4 RIJEKA I REINIĆ Boris - UHAČ Đani 11.640
5 TRIESTE II BISULLI Igor - CLAUT Stefano 10.770
6 SPLIT - ZENTA MARINOV Dario - ČALO Mislav 9.900
7 ROVINJ CAFOLLA Roberto - CAFOLLA Ramadan 7.600
8 KRŠKO I LONGO Jani - PODGORŠEK Robert 7.430
9 LUČICA PODURINJ PERČIĆ Saša - BABIĆ Dario 7.400
10 RIJEKA LUBEN II FRKOVIĆ Boris - PROTEGA Goran 6.670
11 CRES II JURASIN Zoran - BRUS Dean 6.610
12 UDINE SAPORITO Manlio - FURIAN Carlo 5.750
13 PIRAN I MATIJAŠIĆ Moreno ŠUMBERAC Kristijan 5.520
14 RIJEKA-PRELUK TOMIĆ Aleksandar-KUKURIN Jadranko5.090
15 MALI LOŠINJ I BRČIĆ Božidar - VIDULIĆ Meteo 4.990
16 RAB I PAHLJINA Marin - TRAVAS Sebastian 4.990
17 PARMA DEL BENE Gabriele - MOZZONI Michele 4.550
18 BANJOLE URTI Josip - IKIĆ Branko 4.290
19 PREMANTURA DIVŠIĆ Daniel - FLEGAR Robert 4.110
20 SPLIT LUCICA SIRIŠČEVIĆ Ervin - SIRIŠČEVIĆ Tonči 3.960
21 VELI LOŠINJ I ASL Karlo - MANZONI Igor 3.820
22 MALI LOŠINJ II VOJNIKOVIĆ Branko - MANDIĆ Saša 3.790
23 ŠIBENIK ŠKUGOR Goran - KULUŠIĆ Antoni 3.605
24 LIŽNJAN I MARETIĆ Josip - KOSTEŠIĆ Valter 3.230
25 PONT D'INCA SALAS Tomeu - LOPEZ Santiago 2.910
26 VOLOSKO-DSNM II LUNAČEK Robert-BIAGINI Alexandar
2.860
27 PUNTA KRIŽA KARAMAZAN Tihomir-PASKAŠ Ranko 2.790
28 DOLIN RAB II JAVORAN Marin - TOMSA Tomislav 2.650
29 OSOR HALUSKA Danijel - BREZAC Danko 2.500
30 VELI LOŠINJ II JAKUPOVIĆ Radoslav-ORLIĆ Tomislav 2.500
31 NEREZINE II MAZAREK Valentin - HIRŠ Marko 2.500
32 NOVIGRAD SINKOVIĆ Walter - REINIĆ Marino 2.260
33 PULA - DELFIN I TRISŠIĆ Dean - TRIŠIĆ Radovan 2.240
34 NOVA VAS UKMAR Robert - ZIBER Boris 2.200
35 NOVALJA VIDAS Eugen - VIDAS Klaudio 2.080
36 DPS ZAGREB ČIRJAK Tomislav - CUBRIĆ Slaven 1.990
37 LIŽNJAN II SORIĆ Eros - ŠKIFIĆ Nenead 1.910
38 KOSTRENA-SV. BARBARA PRAŽIĆ Darko-VEDRIŠ Željko 1.840
39 MARIBOR BOHM Pavel - JERNEJ Drago 1.809
40 BANJA LUKA MAJKIĆ Bojan - TRIBUNOVIĆ Miloš 0
40 BAKARAC DRAGIČEVIĆ Ranko - DASOVIĆ Danko 0
40 KRŠKO II KIS Karolj - GERJEVIĆ Ivan 0
40 ILOVIK BOTAS Saša – BARIĆ Saša 0
40 UNIJE LUKŠIĆ Aldo – NIKOLIĆ Robert 0
40 ZAGREB DD OBADIĆ Dubravko - DETIĆ Damir 0
40 ZAGREB SG GROBENSKI Davor – SABLIĆ Hrvoje 0
40 CRES I KREMENIĆ Zoran - TOMAS Siniša 0
40 MUGGIA ROSSI Fabrizio - MASTROMAURO Roberto 0
40 HELSINKI I KOSKINEN Jan - RAPO Jukka 0
40 HELSINKI II LAHIKAINEN Ville - LEIMU Verneri 0
40 PULA - DELFIN II HRELJA Siniša - SEP Dražen 0
40 RIJEKA - LUBEN II SABO Darko – VOLARIĆ Nenad 0
40 S. LUCIJA - INA TOMIĆ Saša – MIJOLOVIĆ Christian 0
40 KOPER DEMSAR Kristijan - PALČIĆ Denis 0
40 DEVNJA HRISTOV Mario – RADEV Apostol 0
40 BURGAS ARABADZIEV Plamen - CARKOV Stamen 0

ronjenje

Podvodni ribolov - da super stvar ako ti je peraja čitava, a meni je pukla pa čekam novu palu - neki bi rekli tebi ne treba peraja ti imaš nogu broj 46 pa maši, maši, maši vidiš da ide....
Inače na suhom čitam grupu za podvodni ribolov - zakon za nas podvodne ribolovce.
Zadnje ronjenje je bilo na Lošinju pred novu godinu, od onda ništa...samo suha apnea..hahaha

<	veljača, 2005					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28