|
KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA - predstavnici Adam Smith, David Ricardo, J.B.Say... Oni su promatrali ekonomiju sa stajališta čovjeka kao individue,njegove osobne slobode i njegovog interesa u ekonom.procesima. Prema A.Smithu, slijedeći svoj osobni interes čovjek nesvjesno (kao da ga pritom vodi "nevidljiva ruka") ostvaruje i opći društveni interes. Klasičari su formirali model ekonomije na petpostavci da u ekonomskoj stvarnosti dominira potpuna konkurencija i oscilacije cijena u oba pravca. Promatrali su i objašnjavali tržište kao samopokretni mehanizam koji pokreće ljude na ekonomsku aktivnost i regulira ekonomske procese.
Karekteristike:
a) zalaganje za privatno vlasništvo i poduzetništvo
b) preferencija slobodnog tržišta i kritika državne regulacije
c) zalaganje za budžet
d) teza o razdvojenosti robnog i novčanog sektora ekonomije
e) teza o neutralnoj ulozi novca u odnosima između monetarnog i robnog sektora
Sayov zakon tržišta- teza franc.ekonomista J.B.Saya koja izražava stajalište da svaka proizvodnja i ponuda dobara stvara svoju potražnju. Prema klasičarima, ljudi se na raznim tržištima pojavljuju jednom kao prodavači jedne vrste robe,a drugi put kao kupci druge vrste robe. Tako se robe razmjenjuju za robu,a ljudi i njihov novac su posrednici koji olakšavaju razmjenu.
________________________________________________________________________________
NEOKLASIČNA(NEOLIBERALNA) ŠKOLA - predstavnici K.Menger, J.Bentham,S.Jevons, A.Marshall, A.C.Pigou..
Razvija se od 1871.g.Predstavnici pokušavaju slijediti misaonu tradiciju klasične škole,ali pomoću teorije marginalne korisnosti koja odbacuje klasičnu teoriju trošk.proizvodnje i teoriju radne vrijednosti. Oni priznaju da tržišni mehanizam ima neke nedostatke te da država može pomoću mjera ekonom.politike otklanjati te nedostatke i bez tranformacije privatnog u državno vlasništvo.
MONETARIZAM je grana neoklasične škole. Razvili ga am.prof. Milton Friedman (dobitnik Nobelove nagrade za ekon.) i njegovi suradnici.Teorijska osnova monetarizma je u kvantitativnoj teoriji novca. Imajući u vidu činjenicu da građani i poduzeća jedan dio svoje imovine drže u obliku novca,monetaristi su spomenutu teoriju redefinirali i proširili teorijom potražnje novca koju su uklopili u teoriju kapitala. Teoretičari monetarizma su smatrali da je inflacija veće zlo od nezaposlenosti te da se monetarna politika treba koncentrirati na smanjivanje inflacije i stabilnost cijena.
________________________________________________________________________________
KEYNESIJANSKA ŠKOLA - predstavnici J.M.Keynes, A.Hansen, J.Robinson..Osnivači su Keynes i M.Kalecki. On i njegovi sljedbenici formirali su makroekonomiku kao znanstvenu disciplinu te kratkoročnu politiku uravnoteživanja i stabilizacije ekonom.sustava. Keynes je razmatrao krizno-recesijsko stanje ekonomije i tražio izlaz iz tog stanja. Tražio je makroekon.metode uravnoteživanja AS i AD te načine stabilizacije uspostavljene ravnoteže. Odbacio je Sayov zakon i viziju tržišta kao samoregulirajućeg mehanizma. Također je formirao princip efektivne potražnje koji nam govori da AD u kratkom roku određuje razinu proizvodnje i zaposlenosti. Keynes je odbacio model potpune konk. i prihvatio nepotpunu konk. kao dominantno stanje kapitalističke ekonomije. Dakle,zalagao se za kombinaciju privatnog i državnog vlasništva te komb. tržišne i državne regulacije. Također je smatrao da je nezaposlenost veće zlo od inflacije te da ekonomski rast i puna zaposlenost trebaju biti gl.ciljevi makroekonom.politike.
________________________________________________________________________________
|