BANKE LEŠINARSKI PROFITIRAJU, POLITOKRATSKA DRŽAVA PROPADA...
05.03.2009.
Unatoč krizi, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu?
ZAGREB - Unatoč krizi koja uzima sve više maha, domaće banke bilježe ekstra visoku zaradu. Samo u prvom mjesecu ove godine zaradile su čak 125 milijuna više nego u istom razdoblju lani, pokazali su nerevidirani podaci HNB-a. No iz Hrvatske udruge banaka poručuju - to je mit.
I dok u svijetu propadaju, banke u Hrvatskoj baš naprotiv - sve više zarađuju.
Recesiji usprkos, u siječnju su ostvarile neto dobit od vrtoglavih 440 milijuna kuna, što je gotovo 40 posto više nego u siječnju 2008-e. Povećale su i imovinu za 14 posto, pa je dosegnuta rekordna razina, koja je čak 100 milijarda kuna viša nego cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak države za prošlu godinu.
Iz HUB-a poručuju da nema govora o ekstra profitu banaka (Foto: arhiva)Tajna hrvatskog fenomena, objasnio je za Media servis ekonomski stručnjak Damir Novotny, leži u tome što domaće, za razliku od svjetskih banaka, nisu ulagale u nenaplative instrumente, imaju visoke kamate i ostvaruju najveće marže u Europi.
Nema govora o ekstra profitu, uzvraćaju iz Hrvatske udruge banaka. Brojke su izvađene iz konteksta, a pravu sliku dobiti banaka pokazat će tek tromjesečno izvješće, ističe direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Uz ekstra profite ili ne, jedno je sigurno - podizanje kamata na kredite, građanima ne gine. Ostaje tek za vidjeti je li ih Sanader po principu ruka ruku mije uspio odgoditi bar do ljeta.
A SADA PROČITAJTE OVU 'BLAGODAT' SLOBODNE EKONOMIJE:
I MMF bi trebao pomoći bankama
Zamjenik guvernera HNB-a drži da bi međunarodne financijske institucije trebale priskočiti u pomoć bankama, a ne da pomažu samo vlade i središnje banke
Rješavanje krize u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, kroz kapitalne injekcije banaka ne bi trebao biti samo posao središnjih banaka i lokalnih vlada, već u pomoć trebale uskočiti i međunarodne financijske institucije koje zbog toga i postoje, rekao je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Euromoney konferenciji u Beču.
Boris Vujčić Bez opcije
“Sada, kada u regiji dolazi do znatnog usporavanja rasta, a osobna potrošnja, investicije i strana potražnja su u padu, a izvori financiranja puno oskudniji, vrijeme je da se međunarodne financijske institucije uključe u pomoć. Ovo je pravo vrijeme da to učine, ako neće sada, nego kada?”, retorički je upitao Vujčić. U raspravi o ulozi regulacije, intervencija države i konkurentnosti banaka, kao predstavnik domaćeg regulatora, Vujčić je objasnio da model povećavanja potrošnje i deficita mogu primijeniti samo razvijene zemlje, no ta opcija ne stoji na raspolaganju zemljama u razvoju poput Hrvatske. “Tim zemljama problem će biti izaći na tržište i prikupiti novac na tržištu jer su investitori u ovom trenutku skloniji ulaganju u sigurne instrumente poput američkih i njemačkih obveznica. Ono što je bitno da banke nastave financirati operacije u srednjoj i istočnoj Europi koja im je ranije bila jedan od najprofitabilnijih dijelova biznisa. Također bitno je da se u pomoć bankarskom biznisu i regiji uključe i međunarodne financijske institucije osiguravanjem dodatnih linija kredita. Između ostalog, to bi im trebala biti jedna od zadaća u ovakvim situacijama kada su tržišta privatnog kapitala u problemima, istaknuo je Vujčić.
Kontroverzna pomoć
Osim Međunarodnog monetarnog fonda, čija se financijska asistencija kroz stand-by aranžmane često percipirala kontroverznom, u pomoć bi mogle uskočiti i druge institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), International finance Corporationa (IFC), koje su sve u stanju osigurati financiranje za banke u regiji. Ipak, odgovornost lokalnih vlada i dalje ostaje provođenje dubokih strukturnih reformi, a opasnost su populističke mjere jer se populizam bazira na dobrim željama. Tko provede reforme iz krize će izaći uspješno, jedan je od zaključaka konferencije. Inače, ovogodišnji Forum Srednje i istočne Europe, Euromoney konferecija, koja tradicionalno okuplja velik broj banakara i investitora iz svih dijelova Europe, započela je pesimistično riječima: “Zabava je gotova!“, što je bila direktna aluzija na ranije godine i dostupnost kapitala. Zemlje regije, smatraju prisutni, očekuje izuzetno snažno usporavanje ekonomija zahvaljujući ponajviše padu izvoza i potrošnje. Najopasniji rizik tih zemalja su deflacija, ali i veličine deficita čije će financiranje biti upitno uspješno u ovoj godini.
-------------------------------------------------------------------------------------
13.03.2009.
Hrvatska 11 milijardi kuna u minusu
Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza
ZAGREB- Državni proračun je u dramatičnoj situaciji: njegovi prihodi u 2009. godini biti će za oko 11 milijardi kuna manji nego što je to očekivala vlada. Iako uvijeno, o krahu proračunskih planova počelo se govoriti i u Banskim dvorima.
- Kada govorimo o prihodima proračuna, više-manje se vraćamo na brojku iz 2007. godine, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nakon još jedne sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj je zatraženo dodatno smanjivanje javnih rashoda.
Crne prognoze ekonomista ostvaruju se, a njima u prilog govore i aktualni statistički podaci: uvoz je smanjen za 30 posto, prihod od PDV-a manji je za 15 posto, proizvodnja je smanjena 14 posto. - U takvoj situaciji bit će dobro ako pad proračunskih prihoda u ovoj godini bude samo 11 milijardi kuna, kaže ekonomist Damir Novotny. Problem više nisu samo smanjeni prihodi od poreza, poglavito PDV-a zbog pada potrošnje. Proračun će velike prihode izgubiti zbog recesije i smanjenja BDP-a.
U vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna, država je računala na gospodarski rast od dva posto i rast proračunskih prihoda od 5,3 posto. Očekivalo se da će se u državnu blagajnu sliti više od 124,6 milijardi kuna. Ali rasta neće biti, očekuje se pad BDP-a za dva posto i samo to će značiti manji prihod državi za oko pet milijardi kuna.
- Takav pad proračunskih prihoda u skladu je s našim očekivanjima, s obzirom da smo i sami upozoravali da će država u ovoj godini zbog recesije prikupiti oko 10 posto manje novca nego što je očekivala - kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena. Dodaje kako najveći podbačaj treba očekivati u prikupljanju prihoda od PDV-a, koji najizdašnije puni državnu blagajnu.
Naime, država je u ovoj godini od tog poreza na potrošnju planirala prikupiti 44,4 milijarde kuna, što je nerealno u godini u kojoj se događa smanjenje osobne potrošnje kao glavnog generatora rasta gospodarstva. Velik podbačaj, dodaje Šantić, može se očekivati i kod trošarina na automobile, s obzirom da je već sada primjetan velik pad uvoza vozila, a u drugoj polovici godine može se očekivati i pad prihoda od poreza na dobit.
Ipak, napominje on, pad kod trošarina vjerojatno će biti manji nego kod poreza, budući da se očekuje da će država pribjeći uvođenju posebnog poreza na SMS i ostale usluge mobilne telefonije, te povećanju trošarina na naftne derivate. Izgledno je, kaže Šantić, i dodatno oporezivanje luksuzne robe.
Da bi kompenzirala drastično smanjenje prihoda, vlada mora jednako tako drastično smanjiti i potrošnju. Šef HGK Nadan Vidošević još je početkom veljače govorio kako se potrošnja mora smanjiti barem 10 posto, dakle za oko 12 milijardi kuna. No, potrebne uštede, koje bi bile usklađene s prihodima, za sada se tek naziru. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u ovom se trenutku u rebalansu radi na rezanju rashodne strane proračuna, koja je teška 127 milijardi.
Država je već najavila da potrošnju u ovoj godini može “skresati” za dvije milijarde kuna, a ministar financija Ivan Šuker ovog je tjedna poslao naputak ministarstvima u kojem traži dodatne uštede, čime bi se, tvrdi Polančec, moglo uštedjeti još barem 1,5 milijarda, dijelom i odustajanjem od pojedinih infrastrukturnih projekata.
No, Sandra Švaljek smatra da taj iznos nije dovoljan. - Svi očekujemo da će uštede u proračunu biti veće, trebale bi iznositi između šest i sedam milijardi kuna - kazala je Švaljek. Opet su počeli i razgovori sa sindikatima o mogućem zaleđivanju plaća na razinu iz prošle godine, čime bi proračun uštedio dodatnih 1,8 milijardi kuna.
Ljubo Jurčić pak kaže kako ni to neće biti dovoljno, te da se rashodi moraju smanjiti za barem 10 milijardi kuna. - Vlada mora realno procjeniti prihode i potom uskladiti rashode s prihodima. Središnji državni proračun mora dovesti do nule deficita, dakle trošiti onoliko koliko će zaraditi. Ukupni deficit bi mogao biti oko dva posto, dakle oko pet milijardi kuna, ali taj novac treba koristiti isključivo za financiranje domaće proizvodnje, kaže Jurčić.
Po njemu, mora se odustati od svih neproduktivnih investicija, dakle i infrastrukturenih projekata, a izuzetak može biti samo ulaganje u energetiku pod uvjetom da se polovica opreme kupi u Hrvatskoj.
Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Dodatno zaduživanje u inozemstvu biti će skupo, ako ne i nemoguće, smatra Švaljek. A povećanje poreza u Ministarstvu financija za sada odbacuju kao opciju, iako je Polančec otvorio i tu mogućnost. Uoči svibanjskih izbora to je ipak nerealno.
Još jedna radna skupina
Formirat će se radna skupina koja bi trebala pripremiti analizu dosadašnjih prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa, te napraviti projekciju do 2050., zaključak je s jučerašnje sjednice Ekonomskog vijeća. Prema najnovijim informacijama, mogućnost povratka uprvi mirovinski stup imali bi samo oni koji su u trenutku zaživljavanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina.
|
