plusBANKA : Za hrvatske poduzetnike!!!

petak, 29.02.2008.

ASTRONOMSKE DOBITI BANKA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2007, KAO I PRIJAŠNJIH GODINA)


NEKA SE ZNA ZAŠTO JE TZV. BANKARSKI LOBI ONEMOGUĆIO OSNIVANJE plusBANKE I UTJECALO NA MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA.
ALI MI SE VRAĆAMO S INFORMACIJAM O KRIMINALU I VELEIZDAJI U KOJEM SU SUDJELOVALE TZV. POSLOVNE BANKE U HRVATSKOJ...


14.02.2008:

Bruto dobit banaka u 2007. godini 5,1 mlrd kuna


Aktiva banaka porasla je u 2007. godini na 345 mlrd kuna ili za 13,3%; stopa adekvatnosti kapitala veća od 15%.
Hrvatske su banke u 2007. godini ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 5,14 mlrd kuna što je oko 900 mil. kuna ili 21 posto više nego godinu ranije, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je Hrvatska narodna banka objavila u četvrtak.


Od 33 banke tri su lani ostvarile gubitak, a među njima Banka Kovanica najveći (27,1 mil. kuna), zatim Veneto (3,3 mil. kuna) te Primorska banka (487 tisuća kn).

Najveću dobit prije oporezivanja ostvarila je Zagrebačka banka u iznosu od 1,39 mlrd kuna, druga je Privredna sa 1,15 mlrd kuna, na trećem mjestu Erste čija je dobit 753,8 mil. kuna, zatim Raiffeisen koja bilježi 483,7 mil. Dobiti te peta SG Splitska banka sa 367,5 mil. kuna.

U skupini velikih banaka, RBA bilježi manju dobit prije oporezivanja nego godinu ranije kad je ostvarila 544,3 mil. kuna, dok Hypo Alpe-Adria banka ima dobit 3,5 mil. kuna nižu nego u 2006. godini.

Zagrebačka banka ima 28% veću dobit prije oprezivanja nego u 2006., PBZ bilježi porast dobiti oko 10%, a Erste banka od čak 48%.

Ukupna aktiva banaka krajem 2007. godine iznosila je 344,99 mlrd kuna što predstavlja rast od 13,3% u odnosu na godinu ranije. Aktiva Zagrebačke banke premašila je 80 mlrd kuna (+14,2%), Privredna ima aktivu od 61,3 mlrd (+10%), aktiva Erste & Steiermärkische banke iznosi 40,6 mlrd (+13,7%), RBA je godinu završila na 38,4 mlrd (+13,8%), a Hypo Alpe-Adria banka je po aktivi preuzela peto mjesto koje je ranije pripadalo Splitskoj banci, sa 26,4 mlrd kuna (+14,9%).

Manje banke uglavnom bilježe visoki rast aktive u prošloj godini, neke 30 ili 40 posto, a jedna banka čak i više od 100 posto.

Stopa adekvatnosti kapitala bankovnog sustava iznosi 15,4 posto i viša je nego prije godinu dana. (Bankamagazin)


Hrvatske banke povećale dobit 21,3 posto
Business.hr/Hina
14.02.2008 12:34

Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu 5,14 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za poslovne banke na dan 31. prosinca 2007. koje je danas objavila Hrvatska narodna banka.
Usporedbe s revidiranim podacima iz godine prije pokazuju pak da je bruto dobit banaka lani povećana za više od 901 milijun kuna ili 21,3 posto. To je znatno veći rast bruto dobiti banaka nego u godini prije kada je iznosio 5,3 posto. Dobit banaka prije oporezivanja u prošloj je godini rasla i brže od porasta aktive banaka.

Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj na kraju prosinca prošle godine iznosila je gotovo 345 milijardi kuna, što je 13,26 posto ili 40,4 milijarde kuna više nego na kraju prethodne godine.

Od 33 banke u Hrvatskoj 16 ih je u stranom vlasništvu, 15 u domaćem privatnom i dvije u domaćem državnom vlasništvu. Dobit u poslovanju iskazalo je njih 30, a tri su zabilježile gubitke, u ukupnom iznosu oko 30 milijuna kuna.

Po bruto dobiti prednjače Zagrebačka banka (ZABA) s gotovo 1,4 milijarde kuna i Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 1,1 milijardom kuna bruto dobiti. Tako je udjel ZABE u ukupnoj dobiti banaka iznosio 27,2 posto, PBZ-a 22,3 posto, pa se na te dvije vodeće banke odnosi gotovo polovica ukupne prošlogodišnje bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Obje su u odnosu na godinu prije ostvarile rast dobiti - ZABA 29,4 posto, a PBZ 10,2 posto.

Po veličini bruto dobiti slijede Erste & Steiermärkische banka sa 753,7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 483,6 milijuna, Société Générale - Splitska banka sa 367,5 milijuna te Hypo Alpe-Adria banka sa 186,5 milijuna kuna. Tih prvih šest banaka, sve u stranom vlasništvu, sudjeluju u ukupnoj dobiti prije oporezivanja s više od 84 posto.

Na sedmom je mjestu pak Hrvatska poštanska banka (HPB), u domaćem državnom vlasništvu, sa 163,5 milijuna kuna bruto dobiti iz prošlogodišnjeg poslovanja, što je 24 posto više nego u godini prije. Zanimljivo je da Hrvatska poštanska banka među većim bankama bilježi najvišu stopu rasta aktive, 28,23 posto, pa je aktive HPB-a na kraju prošle godine iznosila 14,5 milijardi kuna, s udjelom od 4,2 posto, po čemu je također na sedmom mjestu među vodećim bankama u Hrvatskoj.

Prva po veličini aktive je ZABA sa 80 milijardi kuna (udjel 23,22 posto), uz porast 14,16 posto prema kraju prethodne godine, dok je aktiva PBZ-a iznosila 61,3 milijarde kuna (udjel 17,77 posto), uz rast 10,03 posto.

Po veličini aktive slijede Erste & Steiermärkische banka sa 40,5 milijardi kuna i rastom 13,65 posto (udjel 11,76 posto), Raiffeisenbank Austrija sa 38,4 milijarde kuna i rastom 13,77 posto (udjel 11,13 posto), Hypo Alpe-Adria banka sa 26,4 milijarde kuna aktive na kraju 2007. i porastom 14,88 posto (udjel 7,65 posto).

Société Générale - Splitska banka zabilježila je pak blagi pad aktive, 0,67 posto, na 25,8 milijardi kuna (udjel 7,49 posto), ali je ta banka lani ostvarila u postotku najveći rast dobiti, 79,2 posto. Prvih šest banaka ima ujedno 79 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj.


Ukupna aktiva hrvatskih banaka lani narasla na 344 milijarde kuna

Dobit banaka 2006. je u odnosu na godinu prije rasla po četiri puta manjoj stopi od prošlogodišnje.
Ukupna bruto dobit 33 banke u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 5,14 milijardi kuna, pokazuju privremeni podaci Hrvatske narodne banke za poslovne banke. Ti podaci pokazuju da je dobit prije oporezivanja banaka narasla za više od 901 milijun kuna ili 21,3 posto u odnosu na revidirane podatke iz 2006. godine. Te je godine bruto dobit banaka u odnosu na 2005. povećana 5,3 posto što znači da su banke u Hrvatskoj, usprkos njihovoj zabrinutosti zbog restriktivne politike HNB-a, ipak zabilježile priličan rast profita. Dobit banaka prije oporezivanja u prošloj je godini rasla i brže od porasta aktive banaka.
Veća aktiva 13,26 posto
Ukupna aktiva banaka iznosila je 344 milijarde kuna, što je povećanje od 13,26 posto ili 40,4 milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Tri banke su zabilježile gubitak, a riječ je o Banci Kovanica, Vaba banci i Primorskoj banci. Banka Kovanica je zabilježila najveći gubitak od 27 milijuna kuna, što je povećanje gubitka od 16 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnje revidirane podatke. Na šest banaka u stranom vlasništvu otpada više od 90 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Prema bruto dobiti prednjače Zagrebačka banka s gotovo 1,4 milijarde kuna ili 29,4 posto više u odnosu na prošlu godinu i Privredna banka Zagreb sa 1,1 milijardom kuna bruto dobiti, što je 10,2 posto više u odnosu na godinu prije. Te dvije banke ostvarile su ujedno gotovo polovicu ukupne prošlogodišnje bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj jer je udio Zabe iznosio 27,2 posto, a PBZ-a 22,3 posto. Po veličini bruto dobiti slijede Erste & Steiermärkische banka sa 753,7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 483,6 milijuna, Société Générale - Splitska banka 367,5 milijuna te Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 186,5 milijuna kuna. Na sedmom je mjestu banka u domaćem državnom vlasništvu, Hrvatska poštanska banka, sa 163,5 milijuna kuna bruto dobiti iz prošlogodišnjeg poslovanja, što je 24 posto više nego u godini prije. Prvih šest banaka ima ujedno 79 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. Ukupna aktiva banaka također se povećala te je na kraju prosinca prošle godine iznosila 345 milijardi kuna, što je 40,4 milijarde kuna više od prethodne godine.
Velik rast HPB-a
HPB među većim bankama bilježi najvišu stopu rasta aktive, za 28,23 posto, pa je aktiva na kraju 2007. iznosila 14,5 milijardi kuna, s udjelom od 4,2 posto, po čemu je također na sedmom mjestu među vodećim bankama u Hrvatskoj. Prva po veličini aktive je Zaba sa 80 milijardi kuna, odnosno udio od 23,22 posto, uz porast od 14,16 posto prema kraju prethodne godine, dok je aktiva PBZ-a iznosila 61,3 milijarde kuna što je udio od 17,77 posto, uz rast za 10,03 posto. Po veličini aktive slijede Erste & Steiermärkische banka sa 40,5 milijardi kuna i rastom od 13,65 posto, odnosno njezin udio čini 11,76 posto u ukupnoj aktivi, Raiffeisenbank Austrija sa 38,4 milijarde kuna i rastom od 13,77 posto, Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 26,4 milijarde kuna aktive na kraju 2007. i porastom od 14,88 posto. Société Générale - Splitska banka zabilježila je pak blagi pad aktive za 0,67 posto, na 25,8 milijardi kuna, ali ta je banka lani ostvarila u postotku najveći rast dobiti, od 79,2 posto. Krediti banaka u Hrvatskoj krajem prosinca prošle godine iznosili su 215,6 milijardi kuna, što znači da je za 25,5 milijardi kuna ili 13,4 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Te brojke pokazuju da je stopa rasta usporena jer je prošle godine na godišnjoj razini iznosila 22,7 posto.

- 13:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

'ČUDOTVORJE' ZA BUDALE: KAKO BANKE PRAVE NOVAC (DOSLOVCE) NI IZ ČEGA

Kako banke stvaraju novac ni iz čega?

Tema koja me je oduvijek fascinirala. Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položi (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja (G.H)

Kako od jedne kune banka može ''stvoriti'' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo?
Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav.

Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva).

Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto.
Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja.


Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu.

Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća.

HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu.

Autor: Davor Pintar


- 12:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #