petak, 27.02.2009.

Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić

Ante je bio super profesor. A ovo je škola u njegovo ime....

Image Hosted by ImageShack.us

11. ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE Dr. ANTE PETERLIĆ
Info
Varaždinske Toplice, 22. - 31. kolovoza 2009.

Priređivač:
Hrvatski filmski savez

Filmski i video primjeri: Hrvatski filmski savez i Hrvatska kinoteka
Filmska i videotehnika: Hrvatski filmski savez

Glavni pokrovitelj: PowerCom 2000

Sponzor i strateški partner na području Interneta: Iskoninternet

Održavanje Medijske škole pomažu:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Hrvatski audiovizualni centar
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba
Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke
Hrvatska zajednica tehničke kulture

Savjet Škole:
Petar Krelja (predsjednik)
Vera Robić-Škarica (voditeljica Škole)
Vanja Hraste (tajnica Škole)
Bruno Kragić, Nikica Gilić, Vesna Lendić-Kasalo, Edo Lukman, Krešimir Mikić, Irena Paulus, Dubravka Težak i Hrvoje Turković (Savjet Škole)

Polaznici
Nastavnici osnovnih i srednjih škola, studenti učiteljskih i umjetničkih akademija, autori iz filmskih i videoudruga, osobe zainteresirane za dopunsko medijsko obrazovanje.

Program
Raspoređen u devet radnih dana, 90 nastavnih sati (cjelodnevni rad) u ovim oblicima rada: predavanja, metodičke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu.

Svrha
Škola je ponajprije namijenjena nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odgajateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima filmskih i videodružina. Otvorena je i svima drugima koji teže steći ili dopuniti medijsko obrazovanje. Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, oni daju temeljna znanja za provedbu nastave (osnove medijske teorije; osnove filmskoga jezika; temeljne filmske vrste; intermedijske veze, metodičke radionice), a u radionicama omogućuje stjecanje neposrednih stvaralačkih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upućeniji praktični rad s učenicima. Drugo, svrha je škole omogućiti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca, pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama.

Struktura Škole
Škola medijske kulture u 2009. nudi četiri programa, dva seminarska i dva radionička.
(a) Prvi stupanj (osnovni) seminarskoga programa pruža temeljna znanja, a namijenjen je nastavnicima i drugim polaznicima koji ta znanja nisu mogli steći u okviru svoga studija ili koji ta znanja trebaju utvrditi.
(b) Svrha je drugog stupnja (trajno obrazovanje) seminarskog programa pružiti dodatna, specijalizirana znanja profesorima u osnovnim i srednjim školama i drugim zainteresiranim pojedincima. Ponuđeni predmeti mijenjaju se svake godine; biraju se nove važne i zanimljive teme, izvještava o promjenama u praksi i novinama u znanosti o umjetnosti, tako da isti polaznici mogu iz godine u godinu pohađati seminar. On tako omogućuje permanentno obrazovanje nastavnika i drugih polaznika.
Dio drugostupanjskoga seminarskog programa razdvaja nastavu za nastavnike osnovnih škola od nastave za nastavnike srednjih škola, prilagođujući dodatan program posebnostima dvaju nastava.
(c) Prvi radionički program – sastoji se od (1) radionice za dokumentarni film, (2) radionice za igrani film, (3) radionice za TV-reportažu, (4) radionice za animirani film i (5) metodičke radionice za učitelje medijske kulture (novi program). Namijenjen je voditeljima filmskih i videodružina (bez obzira kojega su nastavnog profila voditelji), nastavnicima koji teže steći i radni uvid u stvaralačku praksu te ostalim polaznicima sa sličnim interesima. Oni praktičnim radom (izradom videodjela) stječu izravno proizvodno iskustvo potrebno za vođenje toga tipa radionica, odnosno za upućeniju analizu filma u nastavnom procesu. Polaznici mogu na uzastopnim školama upisivati različite radionice kako bi stekli sva specijalizirana iskustva koja one nude. Pretpostavka je upisa u radionice završen prvi seminarski stupanj.
(d) Specijalizirani radionički program namijenjen je onima koji su završili neku od osnovnih radionica programa i žele produbiti znanje iz nekoga specifičnog oblika proizvodnje. Sastavljen je od četiriju radionica iz (1) radionice za kameru i snimanje, (2) radionice za montažu, (3) radionice za scenarij u filmu, (4) radionice za radiofoniju, (5) radionice za postprodukciju zvuka i (6) radionice za digitalnu fotografiju (novi program). Polaznici mogu od godine do godine birati različite radionice, kako bi upotpunili specijalistička znanja.

Nositelji programa su vrhunski stručnjaci na području filmske, televizijske i medijske kulture, odnosno afirmirani pedagozi, filmski i televizijski stvaraoci (abecednim redom: dr. Midhat Ajanović, sveučilišni profesor; Višnja Biti, urednica na hrvatskom radiju; Damir Čučić, filmski redatelj; Melita Forjan-Horvatek, profesorica; Ivana Fumić, filmska montažerka; Josip Grozdanić, filmski kritičar; Dražen Ilinčić, filmski kritičar; Mirjana Jukić, profesorica; mr. Bruno Kragić, filmolog; Petar Krelja, filmski redatelj, pisac o filmu; Edo Lukman, voditelj u Školi animiranog filma Čakovec; dr. Berislav Majhut, sveučilišni profesor; Krešimir Mikić, filmolog, sveučilišni predavač; Diana Nenadić, filmska kritičarka; Nenad Polimac, filmski kritičar; Boris Poljak, filmski snimatelj; Dubravka Premar, montažerka slike i zvuka; Goran Tribuson, književnik i scenarist, sveučilišni profesor; Snježana Tribuson, filmska redateljica, sveučilišna profesorica; dr. Hrvoje Turković, filmolog, sveučilišni profesor; Vedrana Vrhovnik, radijska redateljica, sveučilišna profesorica; Marina Zlatarić, profesorica; Slaven Zečević, filmski montažer i dr. ugledni nastavnici koji se angažiraju prema potrebi). Svake godine u radu Škole sudjeluju gosti – na primjer, istaknuti filmski i televizijski redatelji, gostujući predavači.

Popratni sadržaji
(a) U okviru predavanja obilno se koriste filmski, televizijski i video primjeri. (b) Svake večeri priređuju se projekcije cjelovečernjih filmova, obvezne za sve polaznike, a o filmovima se skupno diskutira sljedećeg dana. Na projekcijama se prikazuju kapitalna djela filmske umjetnosti, odnosno ona koja se vezuju uz seminare. (c) Vezano uz predavanja po izboru se, u poslijepodnevnim satima, prikazuju programi dokumentarnih i animiranih filmova, s uvodni komentarima stručnjaka. (d) Ove godine posebno će biti osigurana prezentacija Zakona o audiovizualnim djelatnostima i novoosnovanog Hrvatskog audiovizualnog centra, predavanje o izdavaštvu filmskih knjiga u Hrvatskoj, a na prvom stupnju u poslijepodnevnim terminima uvode se metodičko-filmske radionice koje će biti organizirane za provođenje medijske kulture po HNOS-u. (e) Posljednjeg dana prezentiraju se pred svim polaznicima i nastavnicima Medijske škole rezultati seminarskih programa i radovi videoradionica uz javnu analizu svakoga rada. (f) Svake godine rad Škole prati posebno izdanje biltena Hrvatskog filmskog saveza – Zapis – u kojemu nositelji programa objavljuju tekstove, kao priručnu literaturu uz teme što se obrađuju te godine. (g) U okviru Škole polaznicima se također nude raspoložive knjige, stručni časopisi i priručnici za dopunsko obrazovanje (npr. Hrvatski filmski ljetopis, također izdanje Hrvatskog filmskog saveza, koji je Ministarstvo prosvjete preporučilo kao dodatnu literaturu za medijsku kulturu u osnovnoj i srednjoj školi; filmološka izdanja Hrvatskog filmskog saveza; te prikladna izdanja nakladnika školskih udžbenika).

- 20:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 20.02.2009.

Ormar za minutu igre

Hrvoje se kikotao poput malog djeteta. I prije je radio slične gluposti, ali ovaj put je nadmašio samog sebe. Barem je tako mislio. Priredio je metlu te je stavio pored vrata ugradbenog ormara u spavaćoj sobi. Anita će se brzo vratiti, i prvo što će napraviti bit će da skine svoj kaput i presvuče se u trenirku. Naravno, radi toga će morati zaći u golemi ormar u spavaćoj sobi, rađen tako da se u njega uđe i bira odjeća na vješalicama. Imao je čak i ogledalo u sebi, ne bi li se izabrana kombinacija mogla provjeriti. Da, taj ormar bio je praktički soba za sebe, svojevrsna kabina za odjeću, i bio je najbolji dio njihovog skromnog stana. I sjajno mjesto za šaljivu dosjetku.
«Ljubavi, doma sam!»- rekla je mlada, crvenokosa ekonomistica nakon što je zatvorila ulazna vrata-«Oh, Bože, ove čizme će me potpuno nažuljati!»
«Skini ih i presvuci se!»-viknuo je Hrvoje-«U kuhinji sam, začepio se sifon!»
Jedva je izdržao da ne pukne od smijeha i održi normalan glas. Pažljivo se naslonio na rub vrata i čekao priliku. Anita je ušla u ormar. Brzo je dotrčao do njega, zatvorio vrata, i dršku metle provukao kroz ručice ne bi li onemogućio da Anita otvori ormar s unutrašnje strane. Čim je tako napravio, čulo se smijanje iznutra.
«Što sad radiš?»-pitala je Anita kroz smijeh.
«Odlučio sam, draga moja, malo ti uskratiti slobodu, jer mislim da previše vremena izbivaš iz kuće. Da, nakon dugog promišljanja, odlučio sam se malo pozabaviti svojom šovinističkom stranom. Nema više odlazaka na posao, nema više kava s prijateljicama! Odsad ćeš biti kući, konkretnije, za sudoperom, i uživat ćeš u blagodatima patrijarhata kao poslušna ženica!»
Anita se grohotom smijala.

Image Hosted by ImageShack.us

«Ali budući da razumijem naglost ove promjene, i činjenice da je svijet zaboravio na blagodati šovinizma, odlučio sam ti dati vremena da se navikneš na ovo novo stanje. Zato sam te odlučio zatočiti u ovaj ormar na neko vrijeme, ne bi li razvila samosvijest o sebi u novom položaju.»
Uzeo je kaput i namjerno ga drmao dajući dojam da ga oblači.
«Ostat ćeš u ovom ormaru dok ja odem popiti jednu kavu u kafić preko puta. Neće biti dugo, svega kojih dvadesetak minuta. Sutra ćemo ovo ponoviti, i tako sve dok ne budeš spremna iz njega izići samo da bi rintala i pospremala. Ako se nešto desi, tipa požar ili poplava, imaš kefu od telefona u džepu od moje jakne na vješalici. Ako si gladna, ostavio sam ti krišku torte od sira u ladici s gaćama. Eto tako, sad oprosti, moram ići na kavu!»
Otvorio je vrata stana i glasno ih, ne izlazeći, zatvorio. Nije mu bilo suviše teško doći do fotelje na vršcima prstiju, budući da se Anita kikotala zatvorena u ormaru. Sigurno ju je nasamario. Jadnica misli da je stvarno otišao na kavu. To bi njemu bilo slično, jer ipak je prošlog tjedna sat vremena visio na lusteru ne bi li dokazao da ga je dobro pričvrstio na plafon.
Anita se i dalje smijala, posebno nakon što je otvorila ladicu s gaćama, i u kojoj je našla krišku torte i plastični, jednokratni pribor za jelo. Zatim se smirila, i nakon nekog vremena je Hrvoje po zvukovima iz ormara shvatio da traži telefon po džepovima. Na kraju je sjela na pod.
«Halo, mama? Što radiš? Zamisli što mi je ovaj moj napravio! Zatvorio me u ormar i otišao na kavu! Veli da se moram naviknuti biti u kući!»- glasno se smijala-«Ostavio mi je i tortu u ladici ako budem gladna!»
Hrvoje se jedva suspregao da ga se ne čuje. Potencijalna punica ga je jako voljela upravo radi te njegove vedre naravi i sklonosti glupostima. Bilo je tako lijepo izvoditi ludorije ljudima koji te vole upravo radi njih. Htio se otkriti i pustiti Anitu iz ormara, pozvati je na večeru i učiniti što je već dugo namjeravao. Nije više imao što čekati. Prsten je kupio s istim kreditom kao i za auto, samo što ona nije znala da model koji su kupili nema zvučnike na stražnjem sjedalu. Da, ovo je bio trenutak da se otkrije.
«Nisam razgovarala s njime.... nije bilo prilike.... to je problem, uvijek je dobre volje, pa mi bude žao.... nije.....nije.... više ne mogu.... shvatit će, mora shvatiti....»
Na trenutak, Hrvoje je prestao disati, osjećajući da je zrak u sobi postao osjetno teži.
«Volim ga.... život je pun sudbina.... ima mjesta, da.... znam, sve je na svom mjestu.... nije do toga.... popravit će se i tako i tako....»
Otišao je, još tiše nego što je došao, na vršcima prstiju do ulaznih vrata. Lagano je obuhvatio kvaku rukama.
«Bit će, da.... nije stvar u preživljavanju....žao mi je.... bit ću otvorena, da.... reći ću mu kad uspijem....»
Naglo je otvorio vrata, i još ih brže zatvorio.
«Eto, vratila se šovinistička svinja!»-gromoglasno je zaviknuo-«Gdje mi je žena? Ha! U ormaru gdje i treba biti, ako nije pored sudopera!»
Dok je ovo govorio, čuo je tiho pozdravljanje Anite na telefon. Maknuo je metlu s ručica i otvorio ormar.
«Gdje si ti meni, ekonomistica?»-pitao je nasmiješen.
«Ovdje!»-rekla je uz smiješak i zagrlila ga-«Još jednom si me uspio nasmijati do suza!»
Nježno su se poljubili.
«Idemo li kamo danas?»-pitala ga je.
«Mislio sam da radije ostanemo doma»-odgovorio je-«Posudit ćemo film u videoteci».
Zatvorili su ormar i pošli u kuhinju. Stanom se širio miris mente za moljce.

- 21:44 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.02.2009.

Filmaktiv

Odlučio sam malo češće pisati priče. Ali dotad, i vi se morate usavršavati, jer kad budemo svi poznati i slavni, morat ćete raditi filmove po mojim pričama....

Image Hosted by ImageShack.us

Video-aktivizam u Filmaktivu

Filmaktiv i ove godine organizira radionicu video-aktivizma,
s naglaskom na dokumentarne i eksperimentalne filmove, za
mlade Rijeke i okolice.

Tijekom pet mjeseci trajanja radionice polaznici će
naučiti osnove snimanja slike i zvuka, montaže,
filmske naracije, izrade DVDa i postavljanje filmova na
Internet. Radionica počinje u ponedjeljak 2.
veljače u 20 sati. Radionice se odvijaju ponedjeljkom
od 20 do 22 sata u Molekuli, Delta 5.

Od polaznika se ne traži predznanje, ali je bitna
motivacija i redovito dolaženje. Tehnička osnova
radionice su miniDV kamere i Apple Macintosh računala.
Radionica košta 50 kuna mjesečno.

Voditelji radionice su Marta Batinić, Nikola Tojaga i
Marin Lukanović, uz povremena gostovanja drugih
predavača.

Za sve dodatne informacije obratite se mailom na
info@filmaktiv.org

- 10:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.02.2009.

Indijski trailer za moja djela....

Image Hosted by ImageShack.us

....možete pogledati ....tadadada....ovdje.

- 12:22 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.02.2009.

Beeeesplatne knjigeeee elektroničkeeee eeeee

Jeste li ikad čitali knjige na Internetu? Možda niste niti znali, ali postoji stranica na domaćem webu koja se bavi baš time. Zove se "Besplatne elektroničke knjige". Drugim riječima, kultura na struju....

Objavljene su dvije nove, by the way. nagrađivanu zbirku poezije "Rijeka sigurno voli poplavu" Sanje Lovrenčić i zbirku kratkih priča "Trinaest razloga za šutnju" Jasenke Kodrnje. Čitajte ih ovdje.

Jedine knjige koje mogu imati virus. Ako ne brojim one kojima se stalno vraćate.

Image Hosted by ImageShack.us

Sanja Lovrenčić, višestruko je nagrađivana književnica i prevoditeljica. Za knjigu pjesama Rijeka sigurno voli poplavu dobila je nagradu Kiklop 2007.
Pjesme su joj objavljivane u domaćoj i stranoj periodici, te su prevođene na njemački, engleski, poljski, ruski i slovenski.
Autorica je nekoliko proznih knjiga: zbirki kratkih priča Wien Fantastic (1998) i Portret kuće (2002), romana Kolhida (2000), Savršen otok (2002) i Klizalište (2005), te Dvostrukog dnevnika žene sa zmajem (2005).
U Autorskoj je kući u 2006. godini objavila biografiju Ivane Brlić Mažuranić U potrazi za Ivanom, koju je pisala uz potporu Ministarstva kulture te za nju dobila nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2007.
Bavi se i pisanjem za djecu te knjigu Četiri strašna Fufoždera i jedan mali Fufić (2001) dobila nagradu Grigor Vitez.
Kao dramski autor dobila je nagradu ASSITEJ-a za najbolji kazališni tekst za mlade 1997 za Bajku o Sigismundi i Krpimiru.
Jedan je od osnivača umjetničke organizacije Autorska kuća u kojoj djeluje kao autorica, urednica biblioteke Mala zvona (u kojoj objavljuje poeziju i tekstove povezane s poezijom), te organizator u nekoliko projekata za popularizaciju knjige i čitanja.
Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod knjige C. S. Lewisa Konj i njegov dječak uvrštena je 2004. na Časnu listu IBBY-a.

Jasenka Kodrnja rođena je 1946. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1971. diplomirala je sociologiju i filozofiju. Od 1973. do 1975. godine pohađa postdiplomski studij antropologije u Beogradu, a školske godine 1979/80. koristi stipendiju francuske vlade pri Ecole des hautes etudes en sciences sociales u Parizu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je Hrvatskog sociološkog društva (od 1978/9. tajnica), Hrvatskog filozofskog društva (2005/6. potpredsjednica) i Hrvatskog društva pisaca. Zaposlena je u zvanju više znanstvene suradnice u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je voditeljica projektne grupe. Poeziju i prozu objavljivala je u Oku, Quorumu, Rivalu, Književnoj republici. Neke su joj priče i pjesme uvrštene u antologije: Autobiografski Zagreb, Zagreb, Zrcalo, 1994/2 (ur. V. Brešić); Zabreg, Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva o Zagrebu, Zagreb, Alfa, 1996.(ur. V. Brešić) i Najbolje hrvatske priče 2006. Zagreb, Profil, 2006.(ur. M. Jergović). Objavila je: Umjetnik u društvenom kontekstu, 1985.; Romantičarna, 1990. (roman); Nimfe, Muze, Eurinome – društveni položaj umjetnica, 2001.; Zagreb je ženskog spola, 2002. (poezija); Trinaest razloga za šutnju, 2006. (priče).

- 21:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 06.02.2009.

Sinkeova misao dana

Image Hosted by ImageShack.us

Dramaturgija je alkemija teatra.

- 21:03 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.02.2009.

Podsjetnik curinih prijateljica

Ovo je nešto vrlo osobno, i ne morate čitati ako vam se ne da. Djevojka mi se ljuti što ne pamtim imena i lica njenih prijatelja, tako da uvijek ispadam blesav što nekog negdje ne prepoznam, ili se želim upoznati s nekim koga već znam. Ne bih li tome doskočio, napravio sam ovaj mali podsjetnik - tko je tko, gdje sam ga upoznao, kako i zašto. Imam ga na papiru u džepu, i čak sam priložio i male fotkice iz mobitela da pamtim lica.

Image Hosted by ImageShack.us

Ovdje je njegova elektronička verzija bez slika, tako da mogu doći do nje ako mi se papirnata izgubi. Stvarno nema potrebe da ovo čitate ako ne želite, radi se uistinu o nečem što meni služi više nego vama.


Petardini Prijatelji- podsjetnik
Darko Živić i Marijana Lukačić su Petardini prijatelji iz srednje škole. Ne smiju se sresti s Marijanom Kikifom, jer se on njoj upucavao, a Darko ga zato ne voli. Petarda se druži s Marijanom ( upoznao sam ga kad smo jesenas kupovali kestene ) jer joj je simpatičan, ali ne trebam biti ljubomoran jer ona ne bi nikad s njim više ( sama je rekla ). Margarita Mišić
i Željana Golikon dolaze često kod nas slušati Abbu. Margarita je ona cura koja je s Petardom pjevala karaoke u Varaždinu, a Golikonica je pjevala karaoke sama na Danima piva u Karlovcu. Mihael Žinko ima zamorca. Livio Maral ima papagaja. Upoznao sam ih u Strossmayerovoj, dok su nosili nekakve sanduke, i više ih nisam sreo u životu. Mirjana Elezović se udala, njoj brak nije uspio, za razliku od Mirjane Gulapić koja već ima drugo dijete. Gustaf je smiješan tip s Britanca, kojem ne znam prezime, ali ga Petarda jako voli jer joj daje popust na sajmu antikviteta. Roberto je Petardin prijatelj iz Italije (možda su nešto mutili- oprez) i dolazi svako toliko u Zagreb. Njegova sestra Angelina je ona debeljuca s kojom smo se sreli u Konzumu pored frižidera s hrenovkama, i ne smije znati da je Tirol Mahanić našao novu curu Katarinu Loković s kojom je već godinu dana, i koje smo upoznali u Milčecu, kad sam joj slučajno gurnuo pepeljaru na nove hlače. Antonio Ular je homoseksualac, a Hrvoje Gikil samo glumi da je homoseksualac. Jedan drugome idu na živce, jer su se posvadili oko Dinamovog golmana. Žana Hitić je sestra od Branke, koju još nisam upoznao, ali moram, jer se stalno priča o njoj. Franjo Bolar je zaljubljen u nju, ali ovo nikome ne želi reći, iako svi znaju, i svi se nadaju da će biti zajedno, zato što bi bili baš dobar par. Gordan Vahor je tip kojem smo čuvali čiuvavu dok je bio na skijaju u Alpama (čiuvavino ime: Moba) Karlo Fahorin je tip kojem smo čuvali mješanca dok je bio u Rusiji (ime mješanca: Gigi). Fahorin nam je iz Rusije doveo lutku babušku, na koju sam slučajno stao i slomio je, tako da ako me pita gdje je babuška, moram reći da nam se tako svidjela da smo je odveli u vikendicu na moru. Na moru su dosad bile: Željana, Darija, Vlatka "Šipka", Vlatka "Obična", Ljubica, Karla, Natalija i Antonela. Od muških tu su: Jakov, Mihael, Jura i "Giri". Napomena: "Giriju" sam zaboravio ime i prezime, jer ga svi zovu "Giri", što može dovesti do problema ako ću biti u poziciji da ga moram osloviti bez nadimka. Podsjetnik:saznati mu ime za potrebe ovog podsjetnika. Lukariću smo posudili mikrovalnu i još je nije vratio. Klikov nam je posudio bušilicu i još je nismo vratili. Bušilicu smo trebali da objesimo slike koje nam je darovala Petardina ujna iz njenog ateliera. Zaboravio sam ime, ali na slici je potpis koji liči na "Kaurelqhuainj". "Ćubi"
je kazališni redatelj s kojim smo se upoznali u bazenu na Šalati, i on je rekao da imam pločice na trbuhu, te da ga upišem u svoju teretanu. Na bazenu smo upoznali i njegovu curu Laru koja voli Scarlet Johanson, ali ju je Ćubi napustio radi Anje koja voli Katie Holmes i koja studira u Oslu.


Ovo je samo jedan manji dio, možda uploadam još....




- 12:00 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.02.2009.

Važno upozorenje za sve korisnike mobitela

Možda je patka, ali nikad se ne zna....

Image Hosted by ImageShack.us



Korisnici mobilnih telefona!
Dozvolite, da vas upozorim na nov oblik kriminalnih radnji, u koje su
se uvjerili naši suevropski državljani. Tok nelegalnog rada je ovakav:
korisnik mobilnog telefona dobije, u nekom trenutku na mobilnom
telefonu, propusteni poziv. Do toga moze doci tako, da telefon stvarno
zazvoni, a moze i da ne zvoni. Uglavnom korisnik dobije propusteni
poziv. Kada korisnik mobilnog telefona pogleda broj pozivatelja i kada
taj broj počinje +39..., +390..., +391..., +92..., +393..., +394... i
tako dalje (u ovom primjeru, kojii je poznat telefonski broj je bio:
+393193260045)i ukoliko korisnik taj poziv odmah izbrise, tim potezom se
osigurao i napravio pravu stvar. Ukoliko korisnik mobilnog telefona
pozove broj telefona koji mu je ostao kao propusten poziv, korisnik
mobilnog telefona postaje zrtva prefriganaca.U predhodnom slucaju koji
mi je poznat, kolega je svojim odzivom na propusteni poziv izgubio vise
od 2.000 EUR. Određeni brojevi iz gore navedenih skupina, mogu
napraviti, da korisnik mobilnog telefona ukoliko se odazove na
propusteni broj, ne moze prekinuti poziv i tako nastaju ogromni
troskovi na njegov racun.
U skaldu na dogadjanja, da se broj korisnika mobilnih telefona, koji
ce odgovoriti na propusteni poziv na brojeve koji su naznaceni ,iz
dana
u dan povecava i da korisnici mobilnih telefona sami sebe guraju u
finansijske probleme i tako postaju zrtve kriminalaca, upozoravam vas
da na takve propustene pozive ,koji pocinju skupinama brojeva koji su
gore navedeni, ne odgovarate, kako ne biste postali zrtva ovog tipa
kriminala.
Zbog toga vas molim da sa sadrzajem ove poruke upoznate sve vase
prijatelje, saradnike, znance. U nadi da cemo sprijeciti da se ovo dalje
desava lijepo vas pozdravljam.

--
Sasa Dautovic
Ekspert u sektoru za nadzor i upravljanje

OT - Optima Telekom d.d.
Bani 75a, Buzin
HR-10010 Zagreb
sasa.dautovic@optima-telekom.hr
http://www.optima.hr

- 11:06 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>