| < | veljača, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | |
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (4)
Rujan 2009 (3)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (7)
Listopad 2008 (1)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Potraga za dalekim svjetovima
Broj posjeta
Broj online posjetitelja
gospon profesor
marčelina
ludlud
sagittariusclassic
enciklopedija ekstrasolarnih planeta
galerija slika svemirskog teleskopa Hubble
zvjezdarnica
Veliki medvjed
Orion
Lav
komet Hyakutake
planetoid Matilda
planetoid Eros
Venera
Mars
Marsov satelit Fob
Jupiter
Jupiterov satelit Ija
Jupiterov satelit Europa
Jupiterov satelit Ganimed
Saturn
Plejade
kuglasti skup M13
tamna maglica Konjska glava
tamna maglica Pilari
planetarne maglice
Andromeda
spiralne galaktike
Ekstrasolarni planet
Klice
- 18:28 -
Komentari (13) -
Print za slučaj nužde, inače čuvamo šume -
#
Pokušavam zamisliti kako je to biti bakterija, osjećati svijet ticalima. Bakterijski život se kao i naš sastoji se od dobavljanja energije i hrane iz okoliša i stalnog naguravanja sa susjedima za bolju poziciju, suradnje sa susjedima u slučaju nužda i kad se pojave drugi, nastojanja oko rasta i razmnožavanja. Bakterije naseljavaju sve, more, zrak, zemlju, led, sva druga živa bića. Mi (mi ljudi) smo im zanimljiva nekretnina s puno raznolikih staništa. Escherichia coli, naša domaća ljubimica, živi u središtu našeg tijela, u crijevima.  Arheobakterije, pronalaze energiju u vrućim vulkanskim ispustima na dnu mora, snalaze se čak i u antarktičkom ledu, još se ne zna kako.  Modrozelene alge, najbrojnije bakterije, naseljavaju naš cijeli suncem obasjani svijet, hrane se elektromagnetskim valovima vršeći fotosintezu, usput iz atmosfere uzimaju dušik a oslobađaju kisik (i danas proizvode 90% kisika). Kisik u atmosferi i ozonski omotač u visinama su omogućili razvoj ostalog života na Zemji, a sav život i dan danas potpuno ovisi produkciji i dobrom zdravlju modrozelenih algi. Kad ih ne bi bilo osim što bismo svi ostali bez kisika, morska bića bi ostala bez početka svih hranidbenih lanaca a biljke bez dušika. Kad svih nas (nas eukariota, nas bića sa stanicom ili s više stanica koje imaju jezgre) nestane (a nestat će nas za oko milijardu godina jer će Sunce postati prežarko) što će se dogoditi modrozelenim algama? Ovise li one o nama? Većina uopće ne. Snalažljive kakve jesu živjet će još dugo, dugo poslije nas.  MetanobakterijePostoje brojne indicije da i na Marsu žive bakterije koje oslobađaju metan. Mora li život na svakom svijetu započeti i završti s bakterijama? |
