Desertifikacija
Desertifikacija, od latinskog desertus facere, što bi prevedeno značilo "pustošiti", "opustošiti". Pri tome se pod dezertifikacijom najčešće misli na širenje pustinje izazvano antropogenim aktivnostima, za razliku od širenja pustinje koje je uzrokuju prirodni činitelji
Dan dezertifikacije i suše, se obilježava svake godine 17. lipnja na inicijativu Ujedinjenih naroda. sa ciljem na promjenu stavova javnosti prema vodećem pokretaču dezertifikacije i degradaciji zemljišta: neumoljivoj proizvodnji i potrošnji čovječanstva.
Kako populacija postaje veća, bogatija i urbanija, sve je veća potražnja za zemljom koja bi mogla osigurati hranu, hranu za životinje i vlakna za odjeću. U međuvremenu, zdravlje i produktivnost postojećeg obradivog zemljišta opadaju, što je pogoršano klimatskim promjenama.
Danas je degradirano više od dvije milijarde hektara prethodno produktivnog zemljišta
Preobraženo je više od 70 posto prirodnih ekosustava.
Do 2050. godine to bi moglo dostići 90 posto
Do 2030. godine za proizvodnju hrane trebat će dodatnih 300 milijuna hektara zemlje
Do 2030. godine predviđa se da će modna industrija upotrijebiti 35 posto više zemlje - preko 115 milijuna hektara, što je ekvivalent veličini Kolumbije
Ćetvrtina emisija stakleničkih plinova dolazi iz poljoprivrede, šumarstva i druge uporabe zemljišta. Proizvodnja odjeće i obuće uzrokuje 8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, što bi se predviđalo da će se do 2030. povećati za gotovo 50 posto.Promjene prehrane i ponašanja - poput rezanja otpadaka hrane, kupovine s lokalnih tržišta i zamjene odjeće umjesto uvijek kupovine novih - mogu osloboditi zemljište za druge namjene i smanjiti emisiju ugljika. Same promjene u prehrani može osloboditi između 80 i 240 milijuna hektara zemlje.
Ujedinjeni narodi su donijeli Konvenciju za suzbijanje dezertifikacije radi skretanja pozornosti globalne zajednice da širenje problema isušivanja i oštećenja tla ne smije biti zanemareno te poticanja svjetske zajednice na suzbijanje i uklanjanje učinaka tog procesa, jer globalni problem degradacije zemljišta ima za posljedicu migracije i osiromašenje pogođenog stanovništva 13.06.2020. u 22:11 | 0 Komentara | Print | # | ^