Peci STA? PerecaTA Red 2

nedjelja, 25.06.2006.

Fasion TV Ancient Rome – Part No 1

Ovu temu dragi moji posvecujem svim zenama koje citaju ovaj post. Ko se uvredi uvredio, a ko nije nek uziva.

Moda, kao i danas, izazivala je veliku paznju i interesovanje i u antickom Rimu. Nezi tela, lepoti i odevanju pridavala se posebna paznja. Nekada, opet kao i danas, bili su potrebni sati i sati zenama utrosenih na sminkanje, namestanju frizure, nezi lica i tela.... Medjutim ovoga puta zelim da Vam skrenem na odredjene kozmeticke preparate koji su korisceni u vreme oko nove ere.

KOZMETIKA I KOZMETICKI PREPARATI

Nega lica igrala je veoma vaznu ulogu. Beo ten ce oko nove ere uci u modu i san svake dame bio je sto belji ten. Zbog toga dame se nisu izlagale suncu i vetru kako ne bi preplanule, ali i koristile su razne kozmeticke preparate. Za beljenje lica koristile su mast od ceruse i krokodilsku kaku, dok je za postizanje sjaja korisceno brasno od boba. Kao rumenilo koriscena je pena od crvenog nitrina, kao i rumenilo dobijano od morskog lisaja ili vinskog taloga. Obrve koje su najpre bile oblikovane pincetom mazale su se crnilom od cadji ili od antimonovog praha. Istim preparatima izvlacena je i linija oko ociju. Interesantno da je za beljenje zuba koriscen prasak od plovucka kamena i istucane kosti ovnujskog repa, kao i prasak od jelenjeg roga ili istucane drenjine.

Nezi kose takodje se pridavala velika vaznost. Rast kose potpomagao se trljanjem isprzenih magarecih kopita, dok je za postizanje sjaja bilo korisceno tecni galski sapun pomesan sa uljem od lesnika, oraha i drugog bilja. Ukoliko neka dama nije bila zadovoljna bojom svoje kose koristila se perika koja je bojena uz pomoc kozijeg loja i pepela bukovog drveta. Ovim preparatom mogla se dobiti kao crna ili plava boja.

Kao sto sam vec napomenuo beo ten je bio san svake rimske dame. Ne samo da se uz pomoc preparata postizala belina lica, vec i tela. Za tu svrhu korisceno je mleko od magarca i sok od telecih nogu koje je kuvano 40 dana na tihoj vatri. Takodje i maljavost je problem koji je i u to vreme bio prisutan. Uglavnom su se koristili preparati sastavljenih od raznih vrsti smola. Medjutim slican efekat imalo je trljanje koze smesom bele vinove loze ili tecnosti koja je napravljena od brsljena, kozije zuci i magarece masti, kao i trljanjem koze krvlju slepog misa.
Naravno veliki problemi tenu pravile su godine i rimske vecere i zurovi. Posle ispijenih casa vina i vina svezina tena postizala se ujutro ispijajuci ocat, dok za narusavanje tena prouzrokovane godinama dame su nocu stavljale obloge od brasna pasulja. Moram ovde napomenuti da je posle burno provedene noci ukoliko se pojavi glavobolja ujutru koriscena obloga od brsljenovog ili kupusovog lista.

Naravno vrhunac sredjivanja jeste i parfem. Istorija parfema potice jos od starog Egipta, preko Fenicana i starih Grka. Medjutim svoju punu upotrebu parfemi ce imati u antickom Rimu. Cak i sam izraz parfem potice od latinske reci per fumum. Dugo se verovalo da parfeme ne moze da napravi smrtan covek, vec da je to proizvod rada bogova.

Naravno ovo je jedan mali deo rimske kozmeticke industrije. Nadam se da nije bas toliko odvratno, ali boze moj ipak i u vreme starog Rima se moralo mnogo istrpeti za lepotom.

Sledeca tema: Argonauti i zlatno runo

- 17:03 - Komentari (13) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 19.06.2006.

Najvece arheoloske (istorijske) prevare - PART No 1

Dobro, dobro nisam pisao dve nedelje i vec kritike. Nije valjda propast sveta?
U redu nije me bilo neko vreme i evo opet sam se vratio.
Obecao sam da cu ovoga puta napisati o lazima arheologije i evo..



AGAMNENONOVA MASKA – Slimanova prevara

Gotovo da nema knjige istorije umetnosti u kojoj nema slike Agamenonove maske i da nema coveka koji za nju ne zna. Medjutim to sto pise u knjigama i sto mi znamo nema veze sa vezom. Idemo po redu.
Agamnenon je bio sin Atrejev i Aeropin kralj Mikene i brat Menelajov, lepe Helene, zbog kojeg je i izbio Trojnski rat, prvi muz. Kada je Paris oteo Helenu, Menelaj se obraca Agamnenonu da ovaj pozove sve grcke junake i da krenu u osvajanje Troje sto ce Agamnenon i uciniti. Rat je trajao 10 godina i pobedu su odneli Grci. Agamnenon ce u raspodeli plena dobiti Prijamu kci Kasandru i vracajuci se kuci sacekao ga je Egist, koji ce u medjuvremenu zavesti prvu Agamnenonovu zenu Klitemnestru i zajedno sa njom ubice kralja Mikene.
1871. i 1873. godine nemacki arheolog Hajnrih Sliman iskopavace cuvenu Troju na zapadnim obalama danasnje Turske. Opcinjen Homerom i njegovim cuvenim delom Ilijada i Odiseja i nasavsi Prijamovu Troju i blago Sliman ce se uputiti u potragu za cuvenim kraljem Mikene Agamnenonom. Tim povodom Sliman odlazi u Grcku 1874. godine gde vrsi test iskopavanja i pronalazi zidine Mikene i jedan grob. Vec 1876. godine zajedno sa Grckim arheoloskim drustvom Sliman izvodi ozbiljno iskopavanje. U blizini dobro poznatih Lavljih vrata pronalazi 6 grobnica (krug grobnica A) poznatijih kao saht grobovi. Unutar njih bice konstatovano 19 razlicitih individua sa izraziti vrednim i skupocenim predemtima: oruzija, nakit, ukrasi i dr. Posebno treba naglasiti da je u njima nadjen i izvesni broj pogrebnih maski, izgradjenih od zlata i elektruma u tehnici iskucanog lima, koje su skrivale lice pokojnika.
Pocetak svega – Pronasavsi jednu od ovih maski Sliman ce poslati telegram grckom kralju Djordju u kome je stajalo: “S velikim zadovoljstvom objavljujem Vasoj Visosti da sam otkrio grobnice koje su prema Pausaniji grobovi Agamemnona, Kasandre, Evrimedona i njihovih pratilaca, koje na gozbi ubise Klitemnestra i njen ljubavnik Egist". Decenije su prolazile a mit o Agamnenonu i njegovom grobu se sirio sve dok se po tom pitanju nije oglasio Vilijem M. Kolder III, profesor klasicnih nauka na univerzitetu u Urbani – Sampanju koji vec decenijama pomno prati dnevnike i rad Hajnriha Slimana. On ce 1999. godine objaviti svoju tezu da se radi o obicnom falsifikatu koji nam je Sliman podmetnuo.
Kolder napominje tri vazna elemnta: prvi da kada se uporedi stil Agamnenonove i ostalih maski, koje je radio Ginter Kepkea, Institut za primnjenu umetnost Njujorskog univerziteta, vide se jasne razlike u obrvama, usima, bradi I brkovima. Drugi dokaz govori da u spisima arheologa koji su radili sa Slimanom I poznavali ga govore da se nije libio da zakopava predmete koje ce kasnije “pronaci”. Trece datum nalazenja maske I kraja iskopavanja dovode crv sumnje. Naime 30.novembra 1876. maska je pronadjena, a vec 3. decembra iskopavanja su prekinuta zauvek. Isti slucaj desio se i pri nalazenju “Prijamovog blaga” u Troji.
Ali sta se desilo 26 tj. 27. novembra. U svom dnevniku Sliman govori kako je tog dana privremeno obustavio radove i optutovao u Atinu. Kolder izdaje sumnju da je cilj putovanja Slimanovog u Atinu bila poseta bliskog rodjaka njegove zene Sofije koji je gle cuda bio zlatar.
Gotovo epilog ovom slucaju dace K.D.S. Lapatin istoricar umetnosti sa Bostonskog univerziteta, strucnjak za minojsku i mikensku umetnost, koji je ubedjen da se radi o masci koja je iskopana, ali odneta na doradu.
Postavlja se pitanje zasto je maska morala da izgleda bas ovako kako izgleda. Ne treba izgubiti iz vida da se radi o kraju XIX veka i da je Sliman bio Nemac. Ako uporedimo Agamnenonovu masku I lik Bizmarka ili kajzera Vilhema i slicnost je gotovo veoma upadljiva.
Na zalost ovo je samo jedan od primera prevare i obmane, ali Agamenova maska i dalje ce stajati u Istorijama umetnosti sirom sveta.

Sledeca tema: Fasion TV Ancient Rome

- 15:57 - Komentari (10) - Isprintaj - #

četvrtak, 01.06.2006.

KUJNA KROZ VEKOVE – PART No 1

Rimska kujna – Jela za sva vremena

Namerno ovaj deo ne pocinjem sa pricom vezanom za praistorijsku kuhinju ili egipatsku ili pak Grcku, mada ima izvesnog smisla. Ne, ne, ne. Pocinjem namerno od sredine od Rima.
Spremiti jedno jelo kao sto su radili to stari Rimljani mora se najpre znati da su njihova jela bazirana na dva vazna elementa. To je siroka upotreba zacinskog i lekovitog bilja , kao i nezaobilazni garum. Sto se tice prvog elementa dosta je zanimljivo kako su Rimljani kombinovali ukuse i mirise raznog bilja. Na zalost, neki recepti govore o pojedinom bilju za koga neki autori smatraju da ga vise nema na nasoj planeti (sto licno sumnjam), mada postoji i drugo misljenje, doduse u malom broju jer je ovo tesko priznati, da se radi o bilju za koga danas ne znamo po nazivu koje su nam izvori ostavili koje je. Bilo kako bilo o upotrebi zacinskog i lekovitog bilja, o njegovoj raznovrsnosti i kombinacijama, ostavljam dragi moji vama na test.
Da se pozabavim malo sa garumom. Garum je dodatak na kome pocivaju sva jela Rima. Naime ni danas se pouzadno ne zna sta zapravo predstavlja i kako se zaista priprema ovaj dodatak. Postoji vise recepata za njegovo pripremanje.
Da vidmo sta kaze Drvenaria Variacus:
“ U zemljanu posudu isitniti suvo lisce nane, origana, celera, korijandera i fenela. Na to poredjati sardine i sve to dobro prekriti sa soli. Redjati ovako sve do vrha posude i poklopiti. Ostaviti 7 dana na suncu. Nakon toga muckati ceo sadrzaj narednih 20 dana nakon cega ce se cela smesa pretvoriti u tecni sok.”
Hm, dobro a sada da vidmo kako to sprema Metalica Cutlacus:
“ 1 litar soka od grozdja dobro ukuvati sve dok se ono ne zgusne i ne smanji na oko 1 dcl. Spremiti dve kasike paste od sardina koje se pomesaju u navedenom soku od grozdja. U sve ovo dodati i smesu pripremljenu od zacinskog bilja: nane, origana, korijandera, celer i fenela.”
Sada se vec moze naslutiti da Rimska kujna nije nimalo laka.

RECEPT DANA
Uvazeni kuvari Drvenaria Variacus et Metalica Cutlacus uz pomoc antickih izvora i njegovih prevodioca (na cijem radu veliko zahvaljujem) daju recept post-a:
Uzeti jednog flaminga ocerupati, oprati i staviti ga u lonac (olla) u kome se stavi voda, so, mirodjija i malo sirceta. Kada se flamingos do pola skuva, dodati vezicu praziluka, korijandera, dopola ukuvanog vina cisto da jelo primi boju. U avan (mortarium) staviti biber, kim, korijander, smrdljivi devesilj, nanu i rutvicu i to isitniti. Preliti sircetom i supom u kojoj se kuvalo meso i dodati urme. Skuvanog flaminga preliti umakom i servirati.
SAVET: Na isti nacin moze se umesto flaminga (ako ga na vasoj pijaci trenutno nema) upotrebiti papagaja.
Prijatno njami.

Sledeca tema: Agamnenonova maska – lazi arheologije

- 23:26 - Komentari (12) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv