|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
21.06.2007., četvrtak
Kalkulacija proizvodnje pšenice
J. Barukčić i sur.: Proizvodnja sjemena pšenice 2005.g. u Meretine d.o.o., Županja
Analizirajući kalkulaciju cijena koštanja i ostvarene financijske efekte, uočljivo je da je proizvodnja merkantilne pšenice na rubu isplativosti.
Ostvarena stopa akumulacije iznosi 4.18% što znači da se na uloženih 100 kuna, nakon pokrića svih troškova, proizvođaču vrati tek 4.18 kuna. Takva akumulacija u svakom sluaju sa sobom donosi veliku nesigurnost u sluačju da proizvodni uvjeti ili urodi budu ispod prosječni, a isto tako u takvim
uvjetima nije moguće ulagati u razvoj ili nadgradnju.
Povećanje akumulacije ili isplativost proizvodnje moguće je na dva načina:
- smanjenjem troškova
- povećanjem prihoda;
Imajući na umu aktualne trendove u gospodarstvu vrlo teško je očekivati da troškovi proizvodnje budu manji, osobito ako se zna da cijena rada i cijena energije, dvije vrlo bitne stavke iz kalkulacije, imaju kontinuirani trend rasta.
Eventualne uštede na osnovnom repromaterijalu, dakle na gnojidbi ili zaštiti usjeva, ne mogu se nazvati racionalizacijom, jer će se smanjena ulaganja u ovom segmentu negativno odraziti na ukupan prihod.
Povećanje prihoda može se postići povećanjem cijena na tržištu i povenjem subvencija od strane države, ali niti jedno niti drugo u aktualnom gospodarskom okruženju nije realno očekivati.
U toj situaciji, jedini način da se prihodi povećaju jeste aktiviranje intelektualnih resursa, primjena najsuvremenijih metoda u proizvodnji, ili pak podizanje stupnja finalizacije proizvodnje.
----------------
napomena by Paor
Za razliku od godine (2005.) izrade ove kalkulacije povećani su državni poticaji za 600kn, ali je u međuvremenu povećana cijena sjemenske pšenice i naročito goriva. Zbog toga ovu kalkulaciju i donji zaključak, ja smatram još uvijek aktuelnim.
A druga stvar je to što na našim malim OPG koštanja mogu biti samo veća, a prihodi samo manji, tako da vjerovatno nema niti tih 4,18% akumulacije.
-----------------
|
|
|
