|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
04.06.2007., ponedjeljak
Kišni dan...
Krava Marge daje prirodno obrano mlijeko
više
Znanstvenici uzgajaju krave koje proizvode obrano mlijeko i maslac koji je tako mekan da kad se izvadi iz hladnjaka lako se razmazuje.
Tim iz Novog Zelenda identificirao je kravu imena Marge koja priprodno proizvodi nižu razinu zasićenih masti u svom mlijeku. Vjeruju da njene neobične karakteristike mogu biti uzgojene u drugim krdima kako bi proizvodili niskokalorično mlijeko koje je zdravo i ukusno. Ne samo da bi krave proizvodile prirodno obrano mlijeko nego bi od niskokaloričnog sastava radili maslac koji se ne pretvara u tvrdu ciglu u hladnjaku nego zadržava svoju mekoću.
Punomasno mlijeko sadrži oko 3.5 posto zasićenih masti, polumasno mlijeko 1.7 posto dok obrano mlijeko sadrži 0.1 posto zasićenih masti.
Novozelandski tim znanstvenika vjeruje da Marge drži ključ stvaranja mlijeka potpunog okusa bez visokih razina zasićenih masti povezanih s povećanjem rizika bolesti srca i moždanog udara.
I herbicidi se krivotvore
više
Beograd - U prethodnih nekoliko dana fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja uspela je da isključi iz prometa oko 4 tone falsifikovanog pesticida "Motivell", koji se koristi kao herbicid u zaštiti kukuruza.
Vrednost zaplenjenog pesticida kreće se oko 120.000 evra po ceni koja je na tržištu. Manji deo te količine zaplenjen je u južnom Banatu, dok je veći deo količine od oko 3.700 litara zaplenjen na teritoriji grada Novog Sada.
"Kompletna količina zaplenjenog pesticida nalazi se u magacinima pod ključem, a fitosanitarna inspekcija je u saradnji sa odsekom MUP-a za privredni kriminal, ušla u trag firmi koja je prva pustila u promet falsifikovani pesticid i radi se na tome da se vlasnik firme privede zakonu i da snosi sankcije zbog takvog ponašanja", kaže Miroslav Vujović, direktor Uprave za zaštitu bilja.
Visina poticaja za stočarske proizvode u 2006.
više
U 2006. godini ukupno je za poticanje stočarske proizvodnje iz državnog proračuna utrošeno 939,7 milijuna kuna. Najveći dio sredstava bio je utrošen za konvencionalnu proizvodnju - 919,3 milijuna, dok je za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina izdvojeno 19,8 milijuna, a za ekološku proizvodnju 594.000 kuna. Hrvatski stočarski centar prihvatio je 92.542 zahtjeva za te potpore.
Najveći dio poticaja usmjeren je na proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Za proizvodnju kravljeg mlijeka izdvojeno je 484,6 milijuna kuna, za ovčje mlijeko četiri milijuna, a za kozje pet milijuna kuna. U govedarstvu se na poticaje utrošilo 268,3 milijuna kuna, a u svinjogojstvu 77,4 milijuna kuna. Za ovčarstvo se izdvojilo 56,8 milijuna, a kozarstvo 6,5 milijuna. U konjogojstvo se kroz poticaje uložilo 14 milijuna kuna, od čega najveći dio za uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina - gotovo 12 milijuna kuna. Poticaji za pčelinje zajednice i proizvodnju meda u prošloj godini iznosili su 17,1 milijun kuna, peradari su dobili 3,8 milijuna, a uzgajivači kunića dva milijuna kuna.
Poljoprivreda prioritet indijskog proračuna
više
NEW DELHI Indijska vlada najavila je da će izdvajanja za poljoprivredu biti najznačajnija stavka nadolazećeg proračunskog razdoblja te da ako zemlja ne uspije proizvesti dovoljno hrane, makroekonomska stabilnost bit će ugrožena. Vladajuća Kongresna stranka istakla je kako je visoki gospodarski rast ključan u borbi protiv siromaštva u toj mnogoljudnoj azijskog državi. Međutim, rast od 8,6 posto koji je ostvaren u trećem tromjesečju doveo je do rasta inflacije. Kako bi potaknula rasta poljoprivrede koja raste po stopi od 2,3 posto u posljednje dvije godine, vlada najavljuje i jeftinije kredite farmerima. Cilj je postići rast od 4 posto.
Ni cvjećarstvo više nije...
više
Sada su presadnice cvijeća još uvjek tražene, ali ove će godine prodajna sezona trajati znatno kraće nego proteklih nekoliko proljeća. Konkurencija iz okolnih zemalja jednostavno nas ubija.
Uz troškove grijanja, cijene prvoklasnog sjemena, izraelska gnojiva te njemačke zemljane podloge koje koristim za proizvodnju u posljednje su vrijeme sve više. Begonija me pri proizvodnji košta gotovo 2 kune po komadu dok na gradskoj tržnici već sada, krajem travnja, za nju ne mogu dobiti više od tri kune.
Ne smijem ni pomisliti na trošak transporta koji jednostavno guta svaku zaradu, kaže Jurica P., mladi cvjećar iz Gundinaca koji se uzgojem cvijetnih presadnica bavi već nekoliko godina. Ove su godine cvjećarima račune pomrsili uvoznici koji su iz Srbije i Bosne po izuzetno niskim cijenama uvezli velike količine ukrasnog bilja. Begonija nešto niže kvalitete, u susjednoj Bosni košta oko 1,20 kuna po komadu, dok je cijena u Srbiji još i niža.
- Nije pomoglo što je vanjska temperatura ove zime bila nekoliko stupnjeva celzijusa veća nego inače, plastenike smo morali grijati. Tijekom uzgojnog perioda koji za neke vrste cvijeća traje po tri imjeseca, biljkama sam morao pružiti optimalne uvjete. Bez temperature od najmanje 18 stupnjeva celzijusa nema pravilnog razvoja pa nisam imao izbora nego, kao i svake godine, uključiti termogene i zagrijati plastenike.
Cijena loživa ulja, glavnog ogrijevnog energenta znatno je viša nego proteklih godina što je otežalo situaciju. Ne znam da li ću uopće povratiti uložen novac, nastavlja Jurica napominjući da će po završetku prodajne sezone procjeniti hoće li se i dalje baviti proizvodnjom cvijeća ili će sreću potražiti u nekoj drugoj proizvodnji.
|
|
|