Prodaja Dukata francuskom Lactalisu dovela je u prvi plan domaću mliječnu industriju, koju na putu Hrvatske u EU čeka i uvođenje kvota, te zahtjevna prilagodba EU standardima to se tiče kvalitete i količine predanog mlijeka. Ministar poljoprivrede, šumarstva vodnoga gospodarstva Petar Čobanković kaže da je napravljen veliki iskoraku proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, jer je samo lani povećana proizvodnja i otkup mlijeka 21 posto ili za 100.000litara. »U proizvodnji mlijeka imamo 20.000 grla više, a ne treba zaboraviti da se na mlijeko ne plaća PDV«, kaže ministar. Dodaje da je kroz operativni program govedarstva proizvodnja mlijeka održe na kao jedna od strateških odrednica razvoja domaće poljoprivrede. Sve to rezultiralo je gradnjom ili proširenjem 531 farme u protekle tri godine.
Prema ministrovim riječima, u 2006. godini na ime poticaja za 32.840 tržišnih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj isplaćeno je oko 857 milijuna kuna. No, primjetan je drastičan
Pad tržišnih proizvođača mlijeka, odnos no onih koji mlijeko daju u otkup. Mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto mlijeka ekstra kvalitete. Naime, još 2004. godine, prema podacima Hrvatskog stočarskog centra (HSC),tržišnih proizvođača mlijeka bilo je više od 42.000, a 2005. njih 38.041.

UHSC ističu da su od organiziranog otkupa mlijeka odustala staračka domaćinstva koja najčešće imaju dvije do tri krave. Inače, ukupan broj proizvođača mlijeka u Hrvatsko lani se kretao oko 632.000. S manjim brojem tržišnih proizvođača mlijeka, napominju u HSC u, osjetno se povećala kvaliteta predanog mlijeka. U brojkama, 2003. godine mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto. No, to ne znači da čak 40 posto mlijeka u javnoj potrošnji ne valja. Ono samo ne udovoljava EU zahtjevima što se tiče broja bakterija i somatskih stanica. Pokušaj Dukata da prije nekoliko godina smanji otkupnu cijenu mlijeka, koja se kreće od 1,20 kuna do 2,50 kune po litri, ovisno o kvaliteti, izazvao je prosvjed seljaka. Isto tako, lani je osječka mljekara Meggle u Slavoniji obustavila otkup mlijeka od stotinjak proizvođača koji nisu imali odgovarajuću kvalitetu, odnosno u mlijeku je bilo 'previše vode'. Dukat drži 51posto otkupa mlijeka i ima 40 posto tržišnog udjela u prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj, a u svom sastavu ima i bjelovarsku Sirelu i Mljekaru Zadar..

No, dok Dukat tresu vlasnički problemi, Vindija najavljuje da je pred završetkom velikih ulaganja u novu tvornicu za preradu mlijeka u Varaždinu kojom će udvostručiti kapacitete. Proizvodnju povećati na 1,2 milijuna litara.
Ostaje otvoreno pitanje kako će se domaće mljekare nositi s jednim od dva najveća svjetska proizvođača mlijeka. Lactalis godišnje ostvaruje prihode veće od devet mlijardi eura, a svoje proizvode prodaje pod 27 robnih marki od tržišta SAD a do Kazahstana. Proizvođači mlijeka mogu profitirati kad na jednom području ima više otkupljivača, kao to su osim velikih Dukata, Vindije ili Megglea, Ledo, KIM, splitski Mils ...

Predsjednik uprave nizozemske tvrtke Veepro Holland Jan Venneman kaže da »hrvatski proizvođači mlijeka doulaska u EU moraju više uložiti u proizvod nju kako bi spremni dočeka li dolazak na europsko tržite«. Dodao je da Hrvatska treba iskoristiti ovih nekoliko godina za primjenu Programa razvoja govedarske proizvodnje. Dakle, treba povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara, povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost te uspostaviti uvjete za nabavu kvalitetnih junica. Hrvatska se u pregovori ma s EU om, kaže Venneman, najprije mora izboriti za kvotu na nacionalnoj razini te za kvotu za svaku po jedinu mliječnu farmu. Hrvatskoj će se, kaže, kao referentna godina za određivanje proizvodnih kvota vjerojatno uzeti 2004.,2005. ili čak 2006. Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je među najvišim u Europi, pa se ulaskom u EU, a možda i prije, može očekivati njezino smanjenje. Kao razlog visoke cijene navodi uvoz te potpore i poticaje, ali ističe da će ulaskom u EU cijena padati i na to hrvatski proizvođači moraju biti spremni. Samo nekolicina ima više od 100 krava Poručio im je da investicije ostvare dok je cijena
mlijeka još na visokoj razini. Osim toga, proizvođači moraju povećati svoja stada, jer samo nekolicina proizvođača ima više od 100 krava, i smanjiti troškove proizvodnje mlijeka. Hrvatska još uvijek ima nedovoljnu proizvodnju mlijeka, a posebno sira i drugih mliječnih proizvoda, koja ne zadovoljava domaće potrebe. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon nekoliko godina napretka, lani je također bilo manji u odnosu na 2005. godinu. Samo sira lani je uvezeno u vrijednosti 40,8 milijuna dolara, a izvezeno za 5,3 milijuna dolara.

HSP-ovi saborski zastupnici Miroslav Rožić i Pero Kovačević na današnjoj su konferenciji za novinare Vladu prozvali da kroz prijelazne odredbe prijedloga novog zakona o hrani namjerava u potpunosti liberalizirati uvoz GMO-a.

Pravaši su upozorili da predloženi zakon u prijelaznim odredbama predviđa ukidanje sadašnjeg Zakona o GMO-u, koji je, tumače, jedina prepreka neograničenom uvozu i uvođenju u okoliš GMO sjemena i stočne hrane na bazi GMO-a.

"Hrvatska poljoprivreda je mrtva ako počnemo uvoziti genetski modificirano sjeme različitih žitarica jer gubi jedinu prednost pred konkurentima, a to je ekološki čista proizvodnja", ocijenio je Rožić. Kazao je i da Europska Unija svojim članicama preporučuje da u najvećoj mogućoj mjeri spriječe širenje GMO-a, što Rožić tumači kao preporuku da se zabrani uvoz takvog sjemena i stočne hrane.

Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma
Ustvrdio je i da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da predloženi zakon donese do kraja ožujka, što smatra licemjerjem jer, kako je kazao, štite svoje članice, a Hrvatsku žele prisiliti na neograničen uvoz GMO-a.

Neprihvatljivo mu je i objašnjenje Vlade da predloženi zakon uvodi europske standarde. "Jedina prilagodba je u tome što će ovaj zakon Hrvatskoj omogućiti da bude zagađena kao i EU", rekao je Rožić.

Pravaši su podsjetili da je Sabor u petak pokušao glasovati o tom zakonu, ali da glasovanje nije uspjelo jer je, nakon desetominutne stanke na zahtjev HSP-a, nestalo kvoruma. "Zahvaljujem svima koji su svojim odlaskom uništili kvorum i omogućili HSP-u da opstruira ovakav zakon", dodao je Rožić.

Kovačević je pak ustvrdio da zakone kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim propisima prevode nestručni ljudi, te da je iz niza tekstova vidljivo da je riječ o nerazumijevanju europske prave stečevine i doslovnim prijevodima. (Hina)

VIROVITICA - Nije istina da Županija bilo što skriva kada je riječ o pojavi trovanja divljači teškim metalima, nego u suradnji s mjerodavnim državnim tijelima, pa i policijom koja traga za mogućim mjestima onečišćenja, poduzima sve zakonom predviđene mjere kako bi zaštitila zdravlje stanovništva - rečeno je jučer na proširenoj sjednici Županijskog ekostožera u Virovitici, na kojoj su predstavnici državnih ministarstava i zdravstvenih i veterinarskih institucija stručno raspravljalo o pojavi koja je zabrinula građane.
- Kako je i dalje, u određenom postotku, u uzorcima mesa divljači nedopuštena količina ponajviše olova, pozvali smo stručnjake da predlože mjere daljeg postupanja - rekao je župan dr. Stjepan Feketić.

Nije bilo propusta
- To što su u tu nađeni nalazi s nešto većim količinama metala i što je najviše pozitivnih uzoraka, to nije samo u našoj županiji. Dodatnim pretraživanjem u siječnju kod 98 životinja otkriveno je 20 uzoraka pozitivnih na kadmij, 10 uzoraka pozitivnih na olovo, četiri na živu, a koncentracije u bubrezima i jetri bile su nekoliko puta više od dopuštenih - rekao je Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede, ističući da državna tijela iz dana u dan prate stanje i dosad u postupanju ništa nije bilo propušteno.

Zatrovano meso divljači u šest županija
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva potvrdili su da od 1998. godine u Hrvatskoj analiziraju ostatke divljači. U 2006. godini napravljene su 6903 analize različitih uzoraka životinja, a u 76 uzorkovanih životinja dobiveni su pozitivni nalazi. Od toga u divljači su 63 pozitivna nalaza. Uzorkovali smo 92 komada mišićnog tkiva, 93 uzorka jetre divljači, 89 bubrega, a na tim uzorcima napravljeno je 327 analiza na teške metale. Više od dopuštenih količina nađeni su za kadmij 49 uzoraka, olovo šest, živu sedam uzoraka i arsen devet uzoraka, a divljač je iz Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Varaždinske županije.

Kad bi europske “kumice” doista poštovale apsurdne zakone koje su im namijenili birokrati, paralizirale bi cijeli prehrambeni sektor, naglasio je bivši talijanski ministar prometa, a zatim i zdravstva Raffaele Costa, koji je talijanskom magazinu Il Duemila otkrio 34 primjera sitničavosti europskih birokrata koji su se dovođenju voća i povrća “u red” posvetili kao da je riječ o pitanjima od sudbinskog značenja.

No kako Hrvatska još nema pravo glasa u Europskoj uniji, nego se zasad mora što više približiti zahtjevima te zajednice da bi joj se priključila, navest ćemo nekoliko smjernica za naše kumice kako bi impresionirale moguće goste iz Europske unije. Preporučujemo im usto da nabave školsko ravnalo, kutomjer i pribor kao za pokuse na nastavi kemije.

1. Očišćena prokulica, odnosno kelj pupčar, mora imati promjer veći od 10 milimetara, a ako nije očišćena, veći od 15 milimetara.

2. Šparoge na dnu stabljike moraju imati rez što je moguće okomitiji. No, kako bi šparoge u vezicama što bolje izgledale, one s vanjskog dijela stručka mogu biti blago koso rezane, a visina reza ne smije biti viša od jednog centimetra.

3. Cvjetača “druge kategorije” smije imati najviše pet listića, koji na izdanku moraju biti blijedozelene boje.

4. Zelenoj je salati dopuštena boja koja vuče na crveno ako je prouzročena padom temperature tijekom vegetacijskog ciklusa.

5. Sok bobica grožđa mora imati indeks refrakcije od 12 stupnjeva Brixa (ma što to značilo), no samo ako je riječ o sortama alphonse, lavallee, cardinal i victoria. Ostale vrste grožđa sa sjemenkama moraju imati indeks refrakcije 13 stupnjeva Brixa, a one bez sjemenki – 14 stupnjeva.
(Večernji list)