Skupina američkih znanstvenika tvrdi da je čokoladno mlijeko jedan od najdjelotvornijih napitaka za oporavak sportaša nakon fizičkih napora.

U istraživanju provedenom na Indiana University je sudjelovala skupina sportaša od kojih su neki nakon prve serije iscrpljujućih vježbi i prije druge serije velikih fizičkih napora uzimali različite energetske napitke namijenjene nadomještanju tekućine i ugljikohidrata te obično čokoladno mlijeko s niskom razinom masnoća.

Pokazalo se da čokoladno mlijeko omogućuje postizanje za prosječno 50% boljih rezultata u drugoj seriji vježbanja.

Znanstvenici objašnjavaju kako se prednost čokoladnog mlijeka u odnosu na napitke koje inače piju sportaši sastoji u prisutnosti kalcija te efikasnijoj apsorpciji u organizam.

Iranski istraživači sugeriraju da unos mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja metaboličkog sindroma, objavljeno je na portalu Vitamini.hr

Iako istraživači nisu sigurni koja je točno komponenta mliječnih proizvoda je odgovorna za ovakvo zaštitno djelovanje, spekuliraju da bi određenu zaštitnu ulogu mogao imati kalcij.

U studiji provedenoj u Teheranu, u kojoj se istraživao unos mliječnih proizvoda te šansa za razvoj metaboličkog sindroma, sudjelovlo je 827 muškaraca i žena.

Uočeno je da je incidencija metaboličkog sindroma za 29% manja među osobama koje su unosile najviše mliječnih proizvoda.

Rezultati novih istraživanje pokazuju da svakodnevna konzumacija mlijeka smanjuje opasnost od moždanog i srčanog udara.

Po podacima istraživanja prof. Petera Elwooda s University of Wales iz Cardiffa, u kojima je sudjelovalo 400000 ispitanika u dobi od 8 do 28 godina, koji su pili mlijeko normalne masnoće, vidljivo je smanjenje opasnosti od kardiovaskularnih bolesti.

U ispitanika koji su pili više mlijeka opasnost od moždanog i srčanog udara bila je manja za 16%.

Ovo istraživanje je potvrda dosadašnjih studija koje podupiru zaštitni utjecaj mliječnih proizvoda na srčani i žilni sustav.

Osim toga, istraživanja jedinice za klinička istraživanja CSIRO iz Adelaidea u Australiji potvrđuju da 2 do 3 mliječna obroka pomažu dijetama pri smanjenju tjelesne težine, odnosno olakšavaju njezinu regulaciju.

Tako su, primjerice, pretile osobe, koje su povećale unos mlijeka niže masnoće, povećale i zaštitu od metaboličkog sindroma, ponajviše kardiovaskularnih rizika i povišenog tlaka, vjerojatno zbog povećane količine kalcija, magnezija i kalija koji su usko povezani s krvnim tlakom.------------
Mlijeko smanjuje rizik za moždani i srčani udarRezultati novih istraživanje pokazuju da svakodnevna konzumacija mlijeka smanjuje opasnost od moždanog i srčanog udara.


Po podacima istraživanja prof. Petera Elwooda s University of Wales iz Cardiffa, u kojima je sudjelovalo 400000 ispitanika u dobi od 8 do 28 godina, koji su pili mlijeko normalne masnoće, vidljivo je smanjenje opasnosti od kardiovaskularnih bolesti.

U ispitanika koji su pili više mlijeka opasnost od moždanog i srčanog udara bila je manja za 16%.

Ovo istraživanje je potvrda dosadašnjih studija koje podupiru zaštitni utjecaj mliječnih proizvoda na srčani i žilni sustav.

Osim toga, istraživanja jedinice za klinička istraživanja CSIRO iz Adelaidea u Australiji potvrđuju da 2 do 3 mliječna obroka pomažu dijetama pri smanjenju tjelesne težine, odnosno olakšavaju njezinu regulaciju.

Tako su, primjerice, pretile osobe, koje su povećale unos mlijeka niže masnoće, povećale i zaštitu od metaboličkog sindroma, ponajviše kardiovaskularnih rizika i povišenog tlaka, vjerojatno zbog povećane količine kalcija, magnezija i kalija koji su usko povezani s krvnim tlakom.

Redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda može za gotovo 50% smanjiti rizik za pojavu gihta, poznatog kao bolest kraljeva i kralj bolesti.

Giht je upala zgloba (artritis) uzrokovana stvaranjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Istraživanje američkih znanstvenika iz Massachusetts General Hospital je rezultiralo prvim dokazima o snažnoj zaštitnoj ulozi mliječnih proizvoda.

U studiji je utvrđeno i da neke vrste povrća za koje se ranije vjerovalo da povećavaju rizik za pojavu gihta (primjerice špinat, grašak, grah, cvjetača) nemaju nikakvog utjecaja na rizik za pojavu bolesti.

U istraživanju je sudjelovalo 47 150 ispitanika, a utvrđeno je i da svakodnevna konzumacija mesa povećava rizik za pojavu gihta za 21%.

Konzumacija morske hrane svakog tjedna također može povećati vaj rizik za dodatnih 7%.

Mlijeko i maslac štite djecu od astme, tvrde danski znanstvenici nakon analize prehrane gotovo
3.000 dvogodišnjaka.

Svakodnevna konzumacija punomasnog mlijeka i maslaca značajno utječe na smanjenje stope oboljenja od te bolesti. Sličan učinak je i kod djece koja su jela ostale mliječne proizvode, poput jogurta i čokoladnog mlijeka.

Manji broj oboljelih od astme povezan je i sa svakodnevnim uzimanjem crnoga kruha, utvrdili su znanstvenici predvođeni dr. Aletom Wijgagom s Nacionalnog instituta za javno zdravstvo u Bilthovenu.

Iako je smanjen rizik oboljenja uočen i kod djece koja su svakodnevno pila voćne sokove i jela povrće, razlika u odnosu na drugu djecu nije statistički značajna, pokazalo je istraživanje.

Stručnjaci u časopisu "Thorax" pišu da je veza između uzimanja mliječnih proizvoda i astme kod djece izrazito pozitivna. Za to su zaslužni različiti sastojci u tim proizvodima, kao što su masne kiseline, antioksidansi i drugi mikroorganizmi.

Drugi znanstvenici upozoravaju i na moguću vezu smanjenja oboljelih od astme u zapadnim zemljama s nastojanjima da se nezdrave zasićene masti u prehrani zamijene nezasićenima.

Studija znanstvenika iz Brigham and Women's Hospital pokazuje da redovita konzumacija mlijeka smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva.


U istraživanju znanstvenika iz bostonske bolnice je utvrđeno da osobe koje dnevno popiju 4 decilitra mlijeka imaju za 12% manji rizik da će oboljeti od ovog oblika raka.

Istraživači su analizirali rezultate ranije provedenih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 500 000 ispitanika.

Rak debelog crijeva je treći najčešći oblik raka u svijetu, a razlike u njegovoj učestalosti u različitim zemljama se objašnjavaju razlikama u prehrani.

Znanstvenici pozitivan utjecaj mlijeka objašnjavaju djelovanjem kalcija za koji su ranija istraživanja provedena na životinjama pokazala da ima zaštitni učinak.

Procjenjuje se da bi povećani dnevni unos kalcija od 1 000 miligrama mogao broj slučajeva raka debelog crijeva kod žena smanjiti za 15%, a kod muškaraca za 10%.

Ostali mliječni proizvodi poput jogurta ili sira u ovom istraživanju nisu povezani sa smanjenjem rizika obolijevanja od raka debelog crijeva.