|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
13.01.2006., petak
PDV
"Bjelovarac"
- pregled kretanja cijena najvažnijih polj. proizvoda (izvor: OECD)
Posljednjih su dana zaredale procjene koliko je hrvatska poljoprivreda spremna prihvatiti pravila igre Europske unije i što bi se dogodilo da joj se ovoga trenutka priključimo. Rezultat je, kako god gledali, poražavajući pa neke seljačke udruge otvoreno zagovaraju usporavanje priključenja Uniji jer će domaća poljoprivreda jednostavno biti progutana. Ovdašnji seljaci imaju premalo zemlje i stoke da bi mogli opstati u posve tržišnim uvjetima Europske unije i država članica koje snažno subvencioniraju svoju proizvodnju hrane. Sve to stoji, no za razliku od domaćega, europski je seljak naučio razmišljati tržišno pa su tamošnje farme organizirane kao mala poduzeća. Hrvatskom je seljaku tek prije dvije godine zapravo rečeno da bi morao mijenjati stare navike i razmišljati poduzetnički ako želi živjeti i zaraditi od poljoprivredne proizvodnje.
Koliko je to uhvatilo korijena pokazuje broj gospodarstava prijavljenih u sustav PDV-a. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u Upisniku je evidentirano 11 500 gospodarstva, no u sustavu PDV-a je prijavljeno njih svega 995, ili nešto iznad osam i pol posto. Gola statistika pokazuje da su taj sustav najozbiljnije shvatili poljoprivredinci iz Grubišnoga Polja jer ih je uključeno dvadeset posto, a istodobno je s toga područja u Upisniku evidentirano najmanje poljoprivrednih gospodarstava. Nešto bolji omjer, devet i pol posto, još drži Daruvar, dok Bjelovar, Garešnica i Čazma imaju oko šest posto seljaka u sustavu PDV-a. Iako su to još uvijek slabi rezultati, ipak se ove godine bilježi vidan porast novoprijavljenih.
Žurba u sustav PDV-a, svojedobno dočekanoga na "nož", može se protumačiti strahom od gubitka poticaja jer komercijalna gospodarstva moraju biti tom sustavu. S druge strane, tko se doista želi ozbiljno baviti poljoprivredom jednostavano će morati voditi računa o "papirima" i poštivanju zakonskih odredaba jer, ako ne ranije, onda nakon ulaska u Eurospku uniju više nema u nas omiljene prodaje na crno. Da se to može i u Hrvatskoj, pokazuje primjer nekoliko županijskih stočara koji jesu u sustavu PDV-a. Mogu računati na povrat preplaćenoga poreza, prodaja stoke se može pratiti, a njima viškovi i niske cijene ne prave nepremostive teškoće. No PDV nije sam po sebi rješenje jer ti su stočari prije svega sami ispitali tržište, pronašli stalnoga kupca i ugovorili godišnju proizvodnju uz poznate uvjete. A upravo je to korak koji još mora napraviti većina domaćih poljoprivrednika koja glavnim krivcem za sve svoje probleme radije označava državu.
D.Vitanović
|
|
|