|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
28.11.2005., ponedjeljak
Tržište još uvijek ne prihvaća ekoproizvode!
|
Iz "Glasa Slavonije "
Ratko Suman iz Tovarnika odustaje od ekološke proizvodnje jabuka
ILOK - Kad nudi trgovcima eko jabuke, koje već godinama proizvodi, nailazi na podsmijeh i tvrdnje da takve jabuke još ni jedan kupac nije tražio. Zbog toga Ratko Suman, iz Tovarnika, nakon višegodišnjeg truda i nadanja da će jednoga dana ipak moći na tržište plasirati svoje ekojabuke, odustaje od ekološke proizvodnje jer je uzalud čekao bolje dane.
- Kad smo se vratili iz progonstva, odlučili smo se zajedno s nekolicinom mještana za proizvodnju voća i podigli dva hektara jabučnjaka. Slušali smo i čitali o prednostima ekološke proizvodnje, koristili i državne poticaje, sadili genetski podobne sorte, obilazili su nas i predstavnici vlasti i novinari. Svi su se divili i hvalili nas. Ali tek sada smo uvidjeli da je sve uzalud, sve dok naši ljudi ne budu znali što je ekoproizvod i dok takve proizvode ne budu i tražili - kaže Ratko.
Ekološku proizvodnju pogađaju sve nevolje kao i standardnu proizvodnju voća jer su i voćari ove godine osjetili posljedice velikih hladnoća i prekomjernih oborina, što se znatno odrazilo na prinose, ali i na kvalitetu proizvoda. Nepovoljni vremenski uvjeti zahtijevali su vrlo često tretiranje voćaka zaštitnim sredstvima. Pojedini su voćari obavili i po 17 prskanja, a ipak nisu uspjeli dobiti baš kvalitetne jabuke. A što su onda mogli očekivati proizvođači ekojabuka koji unatoč velikim potrebama nisu voćnjake tretirali kemijskim zaštitnim sredstvima razvrstanim u grupu otrova nego u većini prirodnim sredstvima? Ekovoćnjaci, inače, daju u normalnim uvjetima prinose kao i drugi voćnjaci, ali kad se uzme u obzir sav trud, očekuje se i veća cijena ekojabuka, a ne da ih se nema kome prodati. Nudio je Suman svoje jabuke s ekodeklaracijom i Konzumu i Billi te drugim trgovačkim lancima, ali nitko nije htio niti razgovarati o kupnji. Čak su i na tržnici ljudi samo prolazili pokraj njegovog štanda.
- Ratka posebice ljuti što ljudi radije kupuju jabuke i drugo voće najčešće zbog lijepog izgleda i luksuznog pakovanja te ako je iz inozemstva, i ne misleći da pogledaju deklaraciju i kupe zdravije voće.
Zabrinut je Suman za budućnost voćara kojima je i predsjednik udruge. Izlaz vidi u edukaciji kupaca, poštenijem odnosu trgovačkih tvrtki koje najčešće ucjenjuju i podcjenjuju proizvođače, zatim u uređenju tržišta voća, u redovitijem plaćanju otkupljenog voća i, na kraju, u što skorijoj gradnji hladnjače i preradbenih kapaciteta bez koje više nije moguće imati sigurnost u proizvodnji.
Autor: S.Sslihović
|
|
|
