|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
11.11.2005., petak
Demografija porazna:
|
Iz zbornika radova sa skupa Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje
Posljednji popis stanovništva iz 2001. ustanovio je prvi put nakon 2. svj. rata smanjenje broja stanovnika (ukupnu depopulaciju) Slavonije i Baranje za ukupno 7,9%. Prema tom popisu u 850-tak samostalnih naselja tog područja živjelo je ukupno 821 629 stanovnika ili 18,5% stanovništva Hrvatske. Prosječna opća gustoća naseljenosti iznosi 74,09% stanovnika na četvorni kilometar, što znači da je to rijeđe naseljeni prostor u odnosu na Hrvatsku u cijelosti!
Odabrani pokazatelji dobno-spolne strukture seoskog stanovništva Slavonije i Baranje 1961. i 2001. godine: 
Poljoprivreda više nije vodeća gospodarska grana na slavonsko - baranjskom selu. Razlozi su brojni. Navodimo samo neke: snažna industrijalizacija, koja je u potrazi za radnom snagom izazvala ubrzanu deagrarizaciju, nepovoljan gospodarski položaj poljoprivrede i društveni položaj seljaka poljoprivrednika, neprimjerena gospodarska politika, a napose agrarna politka, malo i rascijepkano seosko gospodarstvo, znatno zaostajanje poljoprivrednog dohotka u odnosu na dohodak ostvaren u sekundarnom i tercijarnom sektoru, opće nezadovoljstvo životom na selu zbog izostanka društvenih i kulturnih sadržaja i sl.
Alica Wertheimer-Baletić, Dražen Živić
|
|
|
