|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
24.09.2005., subota
Krompir
iz "Večernjeg lista"
BELICA - Došli smo do dna teškog stanja u plasmanu merkantilnog međimurskoga krumpira i ucjenjivanja preprodavača, ogorčen je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnoga krumpira Dragutin Taradi. Ono što je proizvođače iz Međimurja razljutilo nelegalna je prodaja.
- Na većim se tržnicama u Hrvatskoj pojavljuje krumpir vrlo loše kvalitete pa kad se na vreći još pojavi etiketa ili deklaracija kako je riječ o međimurskom krumpiru, ni krivi ni dužni postajemo žrtva nečije beskrupulozne igre - upozorili su najveći proizvođači merkantila u Hrvatskoj. Dugo skreću pozornost na te nepravilnosti pa se pitaju što li rade inspekcije na takvim javnim prodajnim mjestima. Proizvođači iz Belice kažu da su se potpuno prilagodili zahtjevima današnjeg tržišta kad je riječ o pakiranju i čuvanju krumpira te jamče da je takav iz Međimurja iznimno kvalitetan.
- Bilo bi nas sram da prodajemo krumpir na kakav nailazimo u većini naših trgovačkih centara, koji dolazi iz uvoza, preko BiH. To su skalirani, smežurani gomolji kakve mi ne dajemo doma ni svinjama - kažu proizvođači. Uz to, prodaje se po nekoliko puta višoj cijeni. Drugi je problem cijena koju ruše prekupci. Ispod kune ona ne bi smjela ići, no toga se ne drže neki mešetari ili manji proizvođači pa je, unatoč dogovoru, srušena i ta donja granica.
Repromaterijal i gorivo poskupjeli su 100 posto te se pitaju proizvođači kako preživjeti s cijenom koja je godinama ista, ili pada. Ni Upisnik poljoprivrednih proizvođača nije riješio pitanja kontrole trgovine, smatraju proizvođači krumpira jer, očito je, kvalitetne kontrole nema.
|
|
|