kolekcionar uspomena

Arheolozi su poseban soj ljudi, jer za razliku od drugih koji su okrenuti budućnosti, oni su uvijek u potrazi za prošlošću i njezinim tragovima, tj. ostacima. I kao što reče jedan arheolog: «Živimo za i od iznenađenja». Upravo se je nedavno dogodilo jedno takvo veliko iznenađenje u Izraelu. Prilikom proširenja tamošnjeg zatvora u Gemidu (Galileja) (prema tumačenju «apokaliptičara», na temelju Ivanova otkrivenja, posljednja i zavšna bitka između dobra i zla, Armagedon, baš bi se trebao odigrati u Gemidu), došlo je prema riječima tamošnjih arheologa do velikog otkrića. Otkriveni su ostaci vjerojatno, do sada, najstarije kršćanske crkve na svijetu. Do ovog otkrića smatralo se da je najstarija crkva na svijetu Svetog groba u Jeruzalemu ili Isusova rođenja u Betlehemu. Novotkrivena kršćanska crkva, prema procjenama arheologa, datira s početka IV. St. ili čak s kraja III. St. posl.Kr.
Prilikom detaljnog iskapanja su otkriveni jednostavni mozaici s nekoliko natpisa. Tako jedan od tih natpisa spominje ime časnika rimske vojske čijim novcem je sagrađen dio crkve. Drugi natpis govori o ženi, imena Ekeptos, koja je «darovala ovaj stol Gospodinu Isusu Kristu».
Taj natpis je poprilično iznenadio arheologe jer na temelju njega se može zaključiti da je već u to (rano) vrijeme u kršćanskim crkvama nalazio se stol, poput današnjeg oltara, oko kojeg se je zajednica kršćana okupljala za slavljenje i blagovanje Isusove posljednje večere.
Yotan Teper, jedan od arheologa koji je sudjelovao u iskapanjima, objasnio je da je veličina ovog otkrića u činjenici da ne postoje kršćanski ostaci iz tog razdoblja, kraj III i početak IV st. jer će tek kasnije kršćani dobiti slobodu vjeroispovijsti u Rimskom carstvu. Doduše to predstvalja i određeni problem jer kako u Palestini nema sličnih mozaika, iz istog razdoblja, koji bi poslužili za usporedbu i još točnije datiranje izgradnje Crkve, mozaici iz Megida će se morati usporediti s mozacima iz Antiohije ili onim iz Rima.