|
Zagreb se, kao i druge europske metropole, sve više susreće sa problemom gradskog prijevoza. Procjena je da se oko 2/3 gradskog prijevoza i dalje odvija osobnim automobilima. Automobilski promet kao način gradskog prometovanja ne samo da je štetan po zdravlje ljudi, već je i izgubio svoj osnovni smisao, a to je brži dolazak na željeno odredište. Dobro je poznato da automobil kao način gradskog prijevoza nosi sa sobom niz javno zdravstvenih problema,od kojih su najveći: porast zagađenja zraka i koncentracije NO i NO2 je direktno povezano sa porastom broja oboljelih od bolesti respiratornog sustava; porast broja prometnih nezgoda - samo u Zagrebu je u 2002. godine bilo oko 24000 prometnih nesreća gdje je smrtno stradala 101 osoba, 840 teže ozljeđenih i 7400 lakše ozljeđenih; automobil postaje jedno od sjedećih mjesta gdje čovjek sjedi gotovo 18 sati na dan. Porazni su podaci da većina radno aktivnih zagrepčana ne provede ni 30 minuta na dan u nekoj fizičkoj aktivnost (hodanje, vožnje bicikla). Posljedice takvog načina života su svima dobro poznate, a najčešće su: Porast broja kardiovaskularnih bolesti Porast broja pretilih osoba i svih posljedica vezanih uz pretilost Porast broja neuroza i ostalih psihičkih oboljenja itd. Ritam današnjeg života nije moguće promijeniti, ali isto tako ljudima treba ukazati na činjenicu da korištenjem automobila kao načina gradskog prijevoza zasigurno: ne štede vrijeme; pridonose jutarnjim neurozama na gradskim ulicama; troše mjesečno i do 1000 kuna za benzin; ugrožavaju svoje i zdravlje ostalih stanovnika grada. Ovo je krajnje vrijeme da se u rješavanje problema gradskog prijevoza uključe, za početak svi oni kojima takav način gradskog prometovanja iz bilo kojeg razloga smeta. Potrebno je što više propagirati javni prijevoz tramvajem, autobusom, željeznicom. I za kraj nešto iz samog naslova. Zagreb ima oko 100 km dobro uređenih biciklističkih staza koje vrlo dobro povezuju sve njegove dijelove. Biciklom se danas može: iz Novog Zagreba stići u centar grada za 30 min, iz Dubrave stići na Trešnjevku ili Črnomerac za 30-40 min, a da pri tom, zbog kvalitete biciklističkih staza, ne ugrožavate svoju ni sigurnost drugih sudionika u prometu. Navedena vremena su dobivena prosječnom vožnjom od 14km/h. Možda su nadolazeći dani sunčanog i ugodno toplog vremena idealni da se uvjerite da biciklom štedite vrijeme i novac, gubite pokoji kilogram i vraćate osmjeh na lice. I kak bi kajkavci rekli: "Na biciklin brzo skoči, na posel pojdi z ketači!!!" Izvor: www.zdravlje.hr Projekt "Promicanje zdravlja" Hrvatski zavod za javno zdravstvo Članak uredili: Tomislav Benjak, dr. med. Verica Kralj, dr. med S ovime se jako slažem, no nikako da se odlučim kakav i koji bicikl kupiti, ili je preskup ili je nekvalitetan...A i vrijeme nije baš za bicikliranje...Zanimaju me vaša iskustva. Imate li kakav bicikl za predložiti? ![]() |

| < | kolovoz, 2005 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
