Marketing
Biciklom na posao
Zagreb se, kao i druge europske metropole, sve više susreće sa problemom gradskog prijevoza. Procjena je da se oko 2/3 gradskog prijevoza i dalje odvija osobnim automobilima. Automobilski promet kao način gradskog prometovanja ne samo da je štetan po zdravlje ljudi, već je i izgubio svoj osnovni smisao, a to je brži dolazak na željeno odredište.
Dobro je poznato da automobil kao način gradskog prijevoza nosi sa sobom niz javno zdravstvenih problema,od kojih su najveći:
porast zagađenja zraka i koncentracije NO i NO2 je direktno povezano sa porastom broja oboljelih od bolesti respiratornog sustava;
porast broja prometnih nezgoda - samo u Zagrebu je u 2002. godine bilo oko 24000 prometnih nesreća gdje je smrtno stradala 101 osoba, 840 teže ozljeđenih i 7400 lakše ozljeđenih;
automobil postaje jedno od sjedećih mjesta gdje čovjek sjedi gotovo 18 sati na dan.
Porazni su podaci da većina radno aktivnih zagrepčana ne provede ni 30 minuta na dan u nekoj fizičkoj aktivnost (hodanje, vožnje bicikla).
Posljedice takvog načina života su svima dobro poznate, a najčešće su:
Porast broja kardiovaskularnih bolesti
Porast broja pretilih osoba i svih posljedica vezanih uz pretilost
Porast broja neuroza i ostalih psihičkih oboljenja itd.
Ritam današnjeg života nije moguće promijeniti, ali isto tako ljudima treba ukazati na činjenicu da korištenjem automobila kao načina gradskog prijevoza zasigurno:
ne štede vrijeme;
pridonose jutarnjim neurozama na gradskim ulicama;
troše mjesečno i do 1000 kuna za benzin;
ugrožavaju svoje i zdravlje ostalih stanovnika grada.
Ovo je krajnje vrijeme da se u rješavanje problema gradskog prijevoza uključe, za početak svi oni kojima takav način gradskog prometovanja iz bilo kojeg razloga smeta. Potrebno je što više propagirati javni prijevoz tramvajem, autobusom, željeznicom.
I za kraj nešto iz samog naslova. Zagreb ima oko 100 km dobro uređenih biciklističkih staza koje vrlo dobro povezuju sve njegove dijelove. Biciklom se danas može:
iz Novog Zagreba stići u centar grada za 30 min,
iz Dubrave stići na Trešnjevku ili Črnomerac za 30-40 min,
a da pri tom, zbog kvalitete biciklističkih staza, ne ugrožavate svoju ni sigurnost drugih sudionika u prometu. Navedena vremena su dobivena prosječnom vožnjom od 14km/h.
Možda su nadolazeći dani sunčanog i ugodno toplog vremena idealni da se uvjerite da biciklom štedite vrijeme i novac, gubite pokoji kilogram i vraćate osmjeh na lice.
I kak bi kajkavci rekli: "Na biciklin brzo skoči, na posel pojdi z ketači!!!"
Izvor:
www.zdravlje.hr
Projekt "Promicanje zdravlja"
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Članak uredili:
Tomislav Benjak, dr. med.
Verica Kralj, dr. med
S ovime se jako slažem, no nikako da se odlučim kakav i koji bicikl kupiti, ili je preskup ili je nekvalitetan...A i vrijeme nije baš za bicikliranje...Zanimaju me vaša iskustva. Imate li kakav bicikl za predložiti?
Post je objavljen 17.08.2005. u 11:50 sati.