ozbiljnozanimljivo?
petak, 15.06.2007.
Povijest civilizacija
Evo nekoliko citata iz knjige Povijest civilizacija od Eduarda Kale:
„Staro kameno doba je najstarije razdoblje u povijesti kulture. Kako je kultura isključivo vezana uz čovjeka – ne nalazimo je u životinja; dapače, to da je kulturno biće jedna od bitnih čovjekovih odlika, čovjek i kultura sudbinski su povezani – zbog toga početke kulture valja tražiti u pojavi ljudi.
Znamo da je čovjek organsko biće, nastalo razvojem u organskom svijetu, razvojem što ga omogućavaju dva činioca, vanjski – promjena prirodnih uvjeta, i unutrašnji – sposobnost organizma za prilagodbu. No sposobnost prilagodbe na velike klimatske promjene nemaju sve vrste, nego samo one koje nisu do kraja specijalizirane. Zbog toga pri takvim promjenama imamo i pojavu izumiranja nekih vrsta i javljanja novih vrsta. U okviru tih činjenica valja shvatiti i našu organsku prapovijest. Biolozi svrstavaju sve današnje ljude u vrstu homo sapiens, koja s izumrlim ljudskim vrstama čini ljudski rod (homo), ....“
„Slika povijesti ljudskog roda , i organska i povijesti kulture, polako se popunjava, ali ipak oko datuma, oko pojedinih nalaza, oko razvrstvanja fosila i određivanja ljudskih vrsta još traju sporovi među paleontolozima, antropolozima i arheolozima.“
„Mlađe kameno doba
Uz pojavu ljudskog roda i vrstu homo sapiensa ovo razdoblje drži se za najznačajnije u povijesti, pa ga engleski povjesničar G. Childe imenuje neolitskom revolucijom. To je razdoblje kad se ljudske skupine, gradeći naselja, stalno nastanjuju na jednom mjestu i kad se prvi put jedna organska vrsta suprotstavlja prirodi mjenjajući je. Neolitski čovjek je to učinio pripitomljavanjem životinja i uzgojem bilja –za razliku od paleolitskog čovjeka , koji je živio samo od prirode i u prirodi, seleći se kao nomad. To je razdoblje kada su izumljeni gotovo svi alati – a današnji stroj u biti je samo djelotvoran sklop alatki sa samostalnim pogonom. Čovjek je tada počeo izrađivati posuđe, izmjenio je i obogatio prehranu, počeo je praviti odjeću i mnogo drugog. Zbog svega toga naglo se povećao broj ljudi na Zemlji.
Ali nisu u povijesti velike promjene tako nagle, ne događaju se odjednom, nego polako, što još više vrijedi za dalju prošlost. Tako je i mlađem kamenom dobu prethodilo jedno prijelazno razdoblje, nazvano mezolitik, koje je trajalo od prije petnaestak do prije desetak tisuća godina. Razdoblje koje je bilo prijelazno od sakupljanja, lova i lutalačkog života prema zemljoradnji, stočarstvu i sjedilačkom životu, razdoblje prijelaza od razvijenog starog kamenog doba prema mlađem kamenom dobu.“
„Prema dosadašnjim israživanjima jugozapadna Azija ...... najstariji je neolitski centar.“ (pojavio se u 9. tisućljeću prije n.e.)
„Prostori Prednje Azije predvodili su u neolitskoj promjeni, i na ovom prostoru pojavila se prva civilizacija u povijesti – sumerska civilizacija.“ (u području ušća Eufrata i Tigrisa).
„Drugo civilizacijsko središte nastalo je na području današnjeg Egipta uz rijeku Nil. Tu se pod utjecajem iz Prednje Azije počeo razvijati neolitik u 5. tisućljeću prije n.e.“
Iz prethodnog posta odnosno iz Ilustrirane enciklopedije Zemlja doznajemo:
„Neandertalci (Homo neanderthelisis) i njihovi neposredni prethodnici bili su prvi čovjekovi rođaci čija je veličina mozga dostigla onu suvremena čovjeka od 1100 – 1400 kubičnih centimetara. Prije otprilike 200.000 godina pa do prije 30.000 godina nastanjivali su Europu i Aziju, kao uspješni lovci na divljač, pa premda su vjerojatno mogli govoriti, nisu razvili složeni jezik. Neki su od njih pokapali mrtve i izrađivali osobne ukrase, koji su imali simbolično značenje, a kulturna im se obilježja povezuju sa stjecanjem rane svijesti suvremena čovjeka.“
Isto tako iz istog izvora doznajemo:
„Pa ipak, neandertalce su zamjenila suvremena ljudska bića (Homo sapiens), podrijetlom iz Afrike, prije otprilike 200.000 godina, a prvi su se put odande iselili prije možda 120.000 godina.“
Iz svega navedenog zaključujem da je čovjekov predak (neandertalac odnosno suvremeni čovjek) imao mozak dovoljne veličine za stjecanje svijesti suvremena čovjeka. Međutim, njemu (takvom čovjeku) bilo je potrebno 190.000 godina do početka neolitskog doba odnosno oko 170.000 godina da izađe iz starog kamenog doba preko prijelaznog razdoblja do mlađeg kamenog doba, do 'neolitske revolucije', te konačno i do prve civilizacije. Za razliku od tako dugog vremenskog razdoblja, od početka prve civilizacije (sumerske) do danas prošlo je samo 12.000 godina. G. Childe opravdano neolitsko razdoblje naziva neolitskom revolucijom.
Što je uzrokovalo tako brzi razvitak civilizacija koje su počele neolitskom revolucijom?
Ovo pitanje dobiva na težini, ako znamo da su najranije civilizacije (na primjer: Egipatska) gradile takve građevine kakve ljudima ni s današnjom tehnikom i tehnologijom ne bi bilo lako sagraditi (piramide), ako znamo da su Sumerani već prije 5.500 godina imali pismo i da su već tada imali škole i da su se bavili zvjezdoznanstvom i matematikom itd., a da ne spominjemo znanja Maja, Asteka, Inka, starih kineskih civilizacija....
Isto tako, pitam se kako to da se u Africi nije razvila prva civilizacija, jer je, prema svemu sudeći Afrika prva postojbina suvremena čovjeka koja je imala najbolje klimatske preduvjete za nastanak civilizacije?
