otkrivenje123

20.04.2009., ponedjeljak

Narodnooslobodilačka borba, Žumberak i Gorjanci

Geografski položaj Žumberka i Gorjanaca imao je značajnu ulogu u razvitku oslobodilačkog rata, posebno zato što je područje bilo blizu Zagreba, Karlovca, Novog mesta, Krškog i drugih gradova. A isto su tako bile povoljne i prometne veze Ljubljana-Zagreb, Zagreb-Karlovac, Karlovac-Novo mesto.
Okupacijom naše države bilo je to područje podijeljeno na tri okupacijske oblasti. Nijemci su zaposjeli istočni dio Gorjanaca i Krško polje, na crti Stoj draga-Gadova peć-Bušeča vas-Malo Mraševo i dalje u smjeru Bučka-Ljubljana. Dio Gorjanaca do Novog mesta i zapadni dio Žumberka okupirala je talijanska vojska, a jugozapadni predjeli Žumberka pripali su tzv. NDH - Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Neprijatelj je osim snažnih vojničkih garnizona oko Žumberka i Gorjanaca zaposjeo i sva značajna mjesta na tom području. Posebno je jake snage imao uz granicu i značajne prometnice. Sve to dokazuje da su okupatori i njihovi domaći suradnici još od samog početka okupacije davali tom području veliko strateško i političko značenje. Komunistička partija Jugoslavije ocijenila je da je to područje značajno i za njezine akcije. Zato su se na Gorjancima ubrzo počele osnivati organizacije KPJ, koje su među stanovništvom širile napredne revolucionarne ideje. A te su ideje ljudi na tom području, pored svih svojih teških životnih okolnosti, rado prihvatili. U tome su najaktivniji bili komunisti iz Gorjanaca, a njima su često priskakali u pomoć ljubljanski komunisti. Isto je tako u Žumberku, neposredno prije početka rata, Komunistička partija Jugoslavije osnovala prvu partijsku organizaciju u Pećnom, koja je odatle širila napredne i revolucionarne ideje. U tome su joj posebno pomagali komunisti iz partijske organizacije Jastrebarsko. Tako je područje Žumberka i Gorjanaca dočekalo okupaciju pripremljeno. Samo nekoliko dana nakon napada fašističkih sila na Jugoslaviju, taj su teren zaposjeli okupator i domaći izdajnici. Mlade ljude je NDH prisilno mobilizirao u domobrane i ustaše, dok je brojne sumnjive zatvarala i slala u koncetracijske logore. Isto su tako Talijani internirali mlade napredne ljude, dok su Nijemci selili Slovence u Njemačku, Srbiju i Hrvatsku.
Ne obazirući se na političko stanje, Komunistička partija i njezini aktivisti pripremali su oružanu borbu protiv okupatora. Osvobodilna fronta (OF) slovenskog naroda bila je na Gorjancima, odmah nakon svog osnutka, vrlo aktivna. Osnovano je više terenskih odbora OF, i već je u kolovozu 1941. bio ustanovljen Rajonski odbor OF Šentjernej. Djelovao je u krajevima između Gorjanaca i Krke i imao mnogo istomišljenika u selima na lijevoj obali te rijeke. U svibnju 1942. godine Okružni je odbor OF Novo mesto podijelio okruge na podokruge, pa je tako formiran Podokrug Gorjanci. U Žumberku su se komunisti, skojevci i simpatizeri KPJ užurbano pripremali na ustanak. U prvoj polovini kolovoza 1941. poslao je CK KPH iz Zagreba u Žumberak skupinu revolucionara, da stanovnike pripreme za ustanak. Tako je već 15. kolovoza u Žumberku osnovan Prvi patizanski odred Matija Gubec. A neprijatelj je odlučio taj odred uništiti. Napao ga je i razbio, pri čemu su komandand i većina boraca zarobljeni i strijeljani u Zagrebu. Sličnu je sudbinu doživjela i Prva belokranjska četa, koja je na početku studenoga 1941. uništena na Gornjim Lazama.
U godini 1941. je na Gorjancima OF vršila političke pripreme za oružanu borbu. Novi dobrovoljci iz krajeva ispod Gorjanaca, prije svega iz Podgorja, otišli su u šumu u siječnju 1942. U ožujku iste godine osnovan je Prvi dolenjski partizanski bataljon u Gornjoj Toploj rebri. Bio je sastavljen od triju četa. Treća četa bataljona, nazvana Gorjanska, doskora se tako povećala da je već 13. svibnja 1942. na Pragu u Kobilama osnovan Gorjanski bataljon. Njegov je komandant bio Franc Pirkovič-Črt, a bataljon su sačinjavale tri čete: Kostanjevička, Šentjernejska, i Brusnička. Bataljon je uspostavio veze s partizanima u žumberku, a ujedno je poslao skupinu boraca u Belu Krajinu, da tamo nakon tragedije Prve belokranjske čete ponovo oživi ustanak.
U Žumberku su nakon uništenja Prvog odreda i privremenim zastojem ustanka iznova počele pripreme za oružanu borbu, koje su trajale sve do proljeća 1942. godine, kad je iz Korduna u Žumberak poslana desetina boraca s Tešom Bulatom na čelu. Tu su bili prekaljeni borci, koji su se povezali s domaćim komunistima i preživjelim pripadnicima odreda Matija Gubec, preko kojih su dobili vezu sa slovenskim partizanima i tako blizu Pogane jame pripremilio zajednički partizanski logor. otada pa sve do svršetka rata partizani Gorjanaca i Žumberka tijesno su surađivali i izveli brojne zajedničke akcije. U Žumberak je došla još i skupina boraca s Korduna, koju je vodio Grga Milašinčić. Ona se združila s Bulatovom skupinom i s Žumberačkom omladinskom četom. Zajedno su osnovali bataljon Josip Kraš, koji je djelovao na srednjem i istočnom Žumberku, pa sve do Zagreba.

( ... )

Po Žumberku i Gorjancima, Ile Hranilović, Zdenko Picelj, Narodnooslobodilačka borba

<< Arhiva >>