otkrivenje123
19.08.2010., četvrtak
O djevo
|
O djevo, ti rajski cvijete moj, raširi krila, pupoljak svoj, O djevo, života puna, nek te krasi, milosti kruna, O djevo, nek me ljubav tvoja miluje, tijelo tvoje dodiruje, O djevo, u zagrljaj priđi mi ti, da pomilujem tvoje grudi. |
Tajne univerzuma 1
|
Tko sam ja? Jedno je od pitanja koje uzimamo zdravo za gotovo ne osvrćući se previše na njega. Taj pristup je pogrešan jer je ono od krucijalnog značenja. Poznavati sebe znači spoznati univerzum. Razni naučenjaci među kojima je bilo istinskih mudraca nastojali su doći do te spoznaje. Što smo u stanju dugotrjnom kontemplacijom i traganjem spoznati. Puno toga, ali prije svega presudna je snaga volje i upornosti. Posjedujući te dvije kvalitete možemo se upustiti u bitku koja nije nimalo laka,već je teška jer dugo traje i nema joj kraja. Spoznajnim procesima najprije je bino uvrditi činjenicu da nismo sami i da se svi naši akti očituju kao posljedice u dobrom ili lošem obliku ovisno o namjeri. Iz današnje perspektive više je nego očito koliko smo se udaljili od sebe samih.  Postavljaju se dva pitanja. Zašto je došlo do toga i kako se iz tog izvući. Došlo je do toga jer su moralne i etičke vrijednosti pale na niske grane. Na cijeni je materijalno bogatstvo odnosno novac. Sve se može njime kupiti. Riješenje problema nalazi se u povratku k prirodi, k izvoru. Čovjek mora shvatiti da ne može posjedovati univerzum. Da su oni samo razne modifikacije jednog bića.  Uz to se javlja jedna zanimljivost. Vezana je za slobodnu volju. Naime ona je dvojake prirode. Ima je i nema. Svi naši akti određeni su na način da naši akti određuju akte pojedinaca u našoj okolini. A sami naši akti naoko izgledaju bezazleno iako to zapravo nisu. Ako su dobro usmjereni mogu biti razorni. Da je tome tako možemo nać mnogo primjera u povijesti. Da li je jedan Hitler bio lud zato što je pobio milijune ljudi. Zasigurno da je prisutna doza ludila ali prije svega tu treba naglasiti odvažnost i usrtrajnost na projektu koji je za uzor imao isto tako velikog sanjara. Ali taj san nije daleko od realnosti i ostvarenja kad se zaludi masa kao što su učinili Hitler i Napoleon. Francuska revolucija do donošenja ustava (1719. g) - 3 staleža: 1. plemstvo, 2. svećenstvo, 3. građani i seljaci (98%) - 14. srpnja 1789.g Francuzi napali Bastilleu, -početak francuske revolucije  Prise_de_la_Bastille - Nagla promjena- srušen feudalni susav i uspostavljena vlast građanstva - 26.kolovoza 1789.g- ustavotvorna skupština ukida feudalni sustav i crkvenu 1/10 - 27. kolovoza 1789.g-Deklaracija o pravima čovijeka i gađanina  Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen -Francuska-ustavno-parlamentarna monarhija jednakost pred zakonom, građanske slobode Francuska revolucija i njezin tijek od 1791. do proglašenja carstva - Ustav 1791.g nije stabilizirao prilike u Francuskoj; nastavak revolucije - Unutarnji sukobi žirondinaca (bogato građanstvo) i jakobinaca (radikalna ljevica) - Jakobinci (robespierre, Danton , Marat) - Pokušaj kralja da uspostavi stanje prije 1789.g (antifrancuska koalicija) - 1792.g francuska vlast objavljuje rat Austriji i Pruskoj - Uspješna obrana francuske, kralj i kraljica uhićeni - 20. rujna 1792.g Konvent proglasio republiku; srušena monarhija, Jakobinski teror (1793.-1794.) - 1793.g kralj i kraljica pogubljeni - novi protufrancuski rat (osim vanjske opasnosti postoji i unutarnja (seljačke pobune)) - u lipnju 1793.g jakobinci preuzimaju vlast; cilj: očuvati revoluciju i obraniti Francusku - krvava borba jakobinaca protiv žirondinaca - zbog terora i gospodarskog stanja jakobinci izgubili vlast - 1795.g - novi ustav - Direktorij - preko Direktorije krupno građanstvo preuzelo vlast - kraj revolucija Europa u doba Napoleona Bonapartea - Korzikanac, časnik u revoluciji, te jedan od petorice diktatora - 1796.g zapovjednik francuske vojske u Italiji - 1797.g pad Mletačke republike, Nizozemska i Švicarska postaju ovisne o Francuskoj - Egipatska ekspedicija - preoteti Engleskoj prevlast na Sredozemlju (Malta) (neuspjeh) - 1799.g Napoleon vrši udar i pravi konzul - 1802.g - doživotni konzul - 1804.g - Napoleon car Francuska u vrijeme Napoleona: - 1804.-1814. Napoleon - francuski car, centralizacija države, izgradnja jedinstvenog pravnog sustava Osvajački ratovi: - Cilj Napoleonove vladavine: uspostava Francuske prevlasti u Europi (otpor VB-a) - 1805.g - bitka kod Trafalgara - 1806.g - kontinentalna blokada Engleske - 1807. i 1808.g - Austrija i Pruska priznaju vlast Napoleona -1809.g Napoleon zavladao Europom, izuzev Engleske i Rusije - Napoleonova vlast - okupatorska vlast, jačanje nacionalne svijesti - Napoleonu smeta Rusko carstvo: Rusija prodire u Indiju - 1812.g - Napoleonov pohod na Rusiju (neuspjeh), zima + domovinski rat Rusa - 1813.g - bitka kod Leipziga (¨bitka naroda¨) - poraz Napoleona od antifrancuske koalicije koja ulazi u Pariz - 1814.g - Napoleon abdicirao u korist Bourbona - 1815.g - bitka kod Waterloa - konačni slom Napoleona (welington), protjeran na otok Sv.Helenu, u Francuskoj na vlasti Ljudevit Bourbonac Bečki kongres - Cilj uspostaviti ravnotežu sila, restaurirati feudalni poredak i ponovno ustoličiti vladarske dinastije - Sveta alijansa (Pariz, 1815.g) - cilj sačuvati feudalni ustroj i apsolutistički sustav vlasti - Sveta liga - 1815.g - Austrija, Habsburška Monarhija, Rusija, Vatikan - protiv Francuske Novi Europski poredak - Francuskoj oduzete sve osvojene zemlje - Umjesto Rajnskog, Njemački savez; Engleska dobila Maltu, Pruska dobila dio Saske - Austriji vraćene zemlje južno od Save, dobila Lombardiju i Veneciju - Nove države Nizozemska, Švicarska, Pijamont Napoleonov slom nije i njegov poraz već bješe pobjeda jer njegovo djelo živi. Ono je putokaz brojnim naraštajima, a sam Napoleon nadahnuće i uzor. |
Bachata
  Ako ima koja bachaterosica koja ljetuje na Viru nek se javi. |