**KLIKNU VILO SA PAKLARSKIH STIJENA**

19.01.2015., ponedjeljak

DAVOR GOLUB USPJESNI VOCAR IZ NASICA I VELIKI PRIJATELJ PAKLAREVA



Postovani posjetioci bloga;
Imam izuzetnu cast da vam prenesem ovaj prilog(preuzeto iz agrokluba) o Davoru Golubu uspjesnome vocaru iz Nasica i velikome prijatelju Paklareva.


Je li ovo prvi smokvik u Slavoniji?
OPG Golub
Voćarstvo
Davor Golub, voćar iz Našica, postupno podiže nasad smokava. Osim smokava, tu su breskve, nektarine, ali i šljive.


Umirovljeni hrvatski branitelj i ratni vojni invalid Davor Golub iz Našica, dvadesetak godina uspješno se sa svojom obitelji bavi voćarstvom. Među ostalim, uzgajaju i smokve koje prodaju po dobroj cijeni.
Ovo obiteljsko gospodarstvo poznato je u našičkom kraju po odličnim breskvama i nektarinama. Do prošle godine na oko dva katastarska jutra imali su oko 1.000 stabala tog voća, 36 sorti kojima su dobro pokrivali ljetnu sezonu od sredine lipnja do rujna. U međuvremenu su izvadili 150 stabala koja su bila na lošijoj zemlji.

Slavonske smokve
Imaju i 270 stabala šljiva, stolne sorte grožđa i drugog voća. Sve to u ljetnim i jesenskim mjesecima prodaju na svojim štandovima na našičkoj tržnici i u središtu grada, a po potrebi, kada ima tržnih viškova, svježe voće prodaju na osječkim tržnicama te u Donjem Miholjcu, Belišću i Zagrebu. Nešto voća razvoze zainteresiranim obiteljima za pekmeze, džemove i druge prerađevine.
Za breskve i nektarine Davor kaže da dobro uspijevaju na vinogradarskim terenima. Ne vole teška i glinovita tla i visoke podzemne vode, više vole ocijedite terene na kojima nije česta pojava omraza. A to su upravo područja na kojima se obitelj Golub bavi voćarstvom. A što se tiče tehnologije proizvodnje, Davor među ostalim posebno ističe oštru rezidbu, pravodobnu zaštitu, osobito sredstvima na bazi bakra, i rigorozno prorjeđivanje plodova.
Veća zarada u prodaji na vlastitim štandovima
Davor je godinama prodavao voće i nekim trgovačkim lancima i prerađivačkim tvrtkama, ali je odustao od te suradnje.

Plodovi bresaka na OPG Golub
"Odustao sam zbog sramotno niske otkupne cijene i zbog nekorektnosti u plaćanju. Primjerice, oni kvalitetnu breskvu plaćaju po 2-3 kune za kilogram, a mi u maloprodaji na tržnici ostvarujemo cijenu i od 8 do 10 kuna. S tim da te breskve za trgovačke lance moraju biti klasirane, kalibrirane, a takvih plodova u ukupnoj proizvodnji ima oko 30 %", kaže Davor napominjući da od tih otkupljivača često treba dulje vrijeme čekati na isplatu.
Zato se njegovo obiteljsko gospodarstvo odlučilo na vlastitu prodaju, što je mnogo teže, puno je tu posla od berbe do prodaje, ali su krajnji efekti mnogo bolji, zarada je veća. A upravo da bi produljili sezonu prodaje svježeg voća šire i manje nasade voćaka koje su primjerenije mediteranskom podneblju, ali Davor je uvjeren da će uspjeti, jer već sada ima dobra iskustava, ponajprije sa smokvama.
Dobra zarada od slavonskih smokava
"Smokve su nam zanimljive zato što nam odlično pokriju rujan i listopad, ponekada i dio studenoga, pogotovo ako je topla jesen. A ne traže nikakvo prskanje niti rezidbu. Samo ih dobro pognojim i okopam", kaže Davor i dodaje da su bi prošle jeseni imali solidan urod, a prodavali su ih po 20 kuna za kilogram.

Rodno stablo nektarine
Ističe da je na području Ceremošnjaka, područja gdje imaju zemljište, odličan mikroklimat za uzgoj smokava. Inače, prve je sadnice proizveo iz reznica i povaljenica prije 22 godine sa stabla starog osamdesetak godina koje se, kaže, dobro aklimatiziralo na tom kontinentalnom području. Riječ je o smokvi dvorotki krupnih plodova koja u normalnim godinama prvi rod donosi koncem lipnja, a drugi obilniji, koncem kolovoza i početkom rujna.
Trenutno u rodu imaju desetak stabala, a s onim što su posadili jesenas i prošlih nekoliko godina, sada je to pravi smokvik sa blizu sedamdeset stabala. Malo su raštrkana, nisu sva na jednom mjestu. Osim krupne dvorotke, ima i smokve sitnijih vrlo slatkih i ukusnih plodova za koju pretpostavlja da se radi o sorti "Turkish Brown" koju razmnožava.
Uz smokve i breskve - kivi, kaki, mušmule
"Na salašu imam još dosta prostora i ne ustručavam se saditi smokve, jer su moja iskustva s njima vrlo pozitivna. Prošle jeseni posadio sam još neke sadnice koje sam dobio iz kontinentalnog dijela Hrvatske.

Nasadi breskve
Mislim da je vrlo bitno da se kod nas sade smokve koje se desetljećima uzgajaju u uvjetima kontinentalne klime, a ne, što je česta greška, da se smokve donose niz Dalmacije kada se Slavonci vraćaju sa ljetovanja. One vjerojatno nisu prilagođene ovim našim zemljišno-klimatskim uvjetnima", kaže Davor.
A što se tiče osjetljivosti na izmrzavanja ističe da bi ih bilo dobro koliko-toliko zaštititi, ali on to ne čini. Ponekih godina izmrzne dio grana, ali na jačim grmovima ubrzo potjeraju nove.
Kao čovjek s puno iskustva u proizvodnji, ali i prodaji voća, što je itekako jako bitno, Davor osim smokava sadi i kivi, japansku jabuku kaki, a odlučio se i za mušmulu, voće za kojim vlada potražnja, a koje također ne zahtijeva veliku brigu u uzgoju.
I tim voćem želi produljiti jesensku sezonu prodaje svježeg voća na listopad i studeni i tako ostvariti veći dohodak za svoju obitelj. Ovaj vrijedni diplomirani inženjer poljoprivrede, nije veliki voćar, po proizvodnima površinama i ne uklapa se klišee klasičnih voćara, ali može biti primjer drugim malim gospodarstvima kako opstati i u ovim teškim godinama za voćarstvo. Naravno, uz mnogo volje, rada i truda. A u ovoj obitelj uz Davora puno rade i svi ostali članovih obitelji: supruga Jasminka, kćeri Dunja, Mirna i Zrinka te 70-godišnja majka Lidija.








Autor Vjekoslav Hudolin
Inženjer poljoprivrede sa 35-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, svojevremeno suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.





- 20:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2015 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Rujan 2024 (1)
Srpanj 2024 (1)
Ožujak 2024 (1)
Veljača 2024 (1)
Listopad 2023 (1)
Kolovoz 2023 (2)
Srpanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (1)
Siječanj 2023 (2)
Prosinac 2022 (1)
Studeni 2022 (2)
Srpanj 2022 (1)
Svibanj 2022 (1)
Veljača 2022 (4)
Rujan 2021 (1)
Kolovoz 2021 (1)
Srpanj 2021 (2)
Siječanj 2021 (1)
Rujan 2020 (1)
Kolovoz 2020 (1)
Srpanj 2020 (1)
Svibanj 2020 (1)
Siječanj 2020 (1)
Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (1)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (1)
Svibanj 2019 (1)
Ožujak 2019 (3)
Siječanj 2019 (2)
Kolovoz 2018 (1)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (1)
Siječanj 2018 (3)
Prosinac 2017 (1)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (1)
Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (2)
Lipanj 2017 (4)
Svibanj 2017 (1)
Travanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (2)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)

IFD-PAKLAREVO

Linkovi