Free Hit Counter
Free Hit Counter









RASPORED SVETIH MISA U FRANJEVAČKOJ CRKVI U SLAVONSKOM BRODU:

SVAKI DAN U 7 I 18,30 SATI


NEDJELJOM U 7; 8,30 ; 10 ; 11,30 I 18,30 SATI







četvrtak, 30.04.2009.

Ispraćaj križa svetog Damjana



Nakon deset dana boravka u franjevačkoj crkvi, u četvrtak 30.04.2009. ispratili smo križ svetoga Damjana. Križ nastavlja svoj put po franjevačkim zajednicama kako bi, klanjajući se Gospodinu pred križem sv. Damjana, još svečanije proslavili osamstotu obljetnicu franjevačkog reda.
Zahvaljujemo Gospodinu za milost novoga početka.

Mir i dobro
















- 20:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 29.04.2009.

FRAMA pred križem sv. Damjana




U utorak 29.04.2009.članovi FRAME poklonili su se križu svetog Damjana i svojim sviranjem i pjevanjem animirali svetu Misu.

Pozivamo sve članove FSR, FRAME i sve vjernike da dođu u četvrtak 30.04.2009. kako bi svećeno ispratili križ sv. Damjana.

Mir i dobro



- 20:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 28.04.2009.

Desetoro braće i sestara primljeno u novicijat

U utorak 28.04.2009. na spomendan blaženog Lukezija- prvog trečoredca, desetero braće i sestara primljeno je u novicijat.
Srdaćno ih pozdravljamo i želimo im dobrodošlicu.

Mir i dobro

































- 21:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 26.04.2009.

Obnova zavjeta


U nedjelju 26.04.2009. braća i sestre našeg bratstva obnovili su svoje zavjete.
Braća i sestre obnavljaju svoje zavjete riječima:

Zahvaljujemo Ti, Gospodine,
što si nas pozvao u Franjevački svjetovni red.
Molimo Te da nam oprostiš
sve naše nedostatke, slabosti i prijestupe
počinjene protiv našeg obećanja evanđeoskog života
i protiv Pravila.
Udijeli nam, molimo Te, gorljivost i spremnost
što smo je imali prvoga dana
kad smo stupili u bratstvo.
Osim toga, obnavljamo svoje obećanje
da ćemo provoditi evanđeoski život
prema Pravilu Franjevačkog svjetovnog reda
do svršetka svojih dana.
Daj nam također da uvijek živimo skladno
sa svojom braćom i sestrama,
da mlađima pružimo svjedočanstvo
ovoga tako velikoga dara
što smo ga primili od Tebe,
a to je franjevačko zvanje,
kako bismo postali svjedoci i oruđe
poslanja Crkve među ljudima
naviještajući Krista životom i djelima. Amen.

Slavitelj izgovara ovu molitvu:

Gospodine, Bože naš, Oče sviju, zahvaljujemo Ti za ljubav i dobrostivost što si ih pokazao prema nama, svojim sinovima i kćerima. Stoga Te molimo da obećanje evanđeoskog života koje su nekoć preuzeli mognu uz Tvoju pomoć izvršiti.
To Te molimo po Isusu Kristu Gospodinu našemu.

Svi odgovore:

Amen.


- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 22.04.2009.

Promocija knjige "Pater Rupert - život za Boga i duše"

U srijedu 22.04.2009. služena je sveta Misa za pokojnog patera Ruperta Rozmarića, koju je predvodio provincijal fra Željko Željeznjak.
Poslije sv. Mise održana je promocija knjige patera Božidara Nagy-a DI :"Pater Rupert - život za Boga i duše.
Svoja sjećanja na patera Ruperta iznijeli su provincijal fra Željko Željeznak, fra Rajko Gelemanović i pater Božidar Nagy. O knjizi je govorio i fra Petar, glavni urednik biblioteke Brat Franjo u kojoj je objavljena knjiga.


Mir i dobro



































- 21:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 21.04.2009.

ŽUPNIK I VJERNICI ŽUPE GOSPE BRZE POMOĆI POHODILI KRIŽ SV. DAMJANA

U utorak 21.04.2009., drugi dan boravka Križa sv. Damjana u brodskoj franjevačkoj zajednici, Križ su pohodili župnik župe Gospe Brze Pomoći vlč. Ivan Lenić i veći broj vjernika koji su u procesiji uz pjesmu došli iz "male" u "veliku" crkvu.
Svetu Misu je predvodio i vrlo nadahnuto govorio o svetom Franji vlč. Lenić, a koncelebrirali su pater Domagoj i pater Ivan. Meditaciju i molitvu predvodile su sestre Svetog Križa, sestra Estera i sestra Snježana.

Pozivamo braću i sestre i sve vjernike da se dođu pokloniti Križu sv. Damjana.

Mir i dobro










































- 20:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.04.2009.

Doček križa svetog Damjana
































- 20:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 19.04.2009.

Program čašćenja križa sv. Damjana - Proslava 800 godina Franjevačkog reda




20.04.2009. PONEDJELJAK
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - Unošenje križa i sv. Misa


21.04.2009 UTORAK
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa

22.04.2009. SRIJEDA
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa- Misu predvodi provincijal fra Željko Železnik
Poslije sv. Mise predstavljanje knjige"pater Rupert- život za Boga i duše" patera Božidara Nagy-a. O knjizi govore fra Željko Železnik, fra Rajko Gelemanović i pater Božidar Nagy

23.04.2009, ČETVRTAK
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa- Započinje trodnevnica na čast svetom Franji
Poslije sv. Mise je Euharistijsko klanjanje

24.04.2009 PETAK

17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa - drugi dan trodnevnice

25.04.2009. SUBOTA
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa Treći dan trodnevnice

27.04.2009. NEDJELJA
Susret bratstva u 17 sati.
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa

28.04.2009. PONEDJELJAK
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa
Poslije sv. Mise susret kandidata za ulazak u novicijat

29.04.2009 UTORAK

17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa - Obnavljanje zavjeta

30.04.2009. SRIJEDA
17.40 sati- Franjevačka krunica
- Večernja
18,30 sati - sv. Misa- Primanje kandidata u novicijat
Poslije sv Mise domjenak.

Dobro nam došli!

Mir i dobro

- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Križ svetog Damjana

Križ svetog Damjana prozvao se po crkvi sv. Damjana kod Asiza, pred kojim se molio sv. Franjo i s kojega je Raspeti progovorio sv. Franji. A Franjo je molio: „Svevišnji, slavni Bože, prosvijetli tamu moga srca i podaj mi ispravnu vjeru, sigurno ufanje i savršenu ljubav; smisao i spoznaju, Gospodine, da izvršim tvoju svetu i istinsku volju.“ A Raspeti mu je s tog križa odgovorio, da ide i popravi njegovu Crkvu, što je Franjo savršeno izvršio. Taj Raspeti s Križa svetog Damjana govori i danas svim Franjinim sljedbenicima: Prvoga, Drugoga i Trećeg reda, da popravljaju Božju Crkvu svojim svetim životom kao i Franjo. – Križ svetog Damjana u boji napravio je nepoznati autor, tipičan za kraj 12. stoljeća; bio je tada vrlo raširen u središnjoj Italiji. Riječ je o platnu (210 cm x 130 cm) pričvršćenom na drvu od oraha. Ikona ne prikazuje Raspetog Krista koji trpi, nego proslavljenog Gospodina. To je Krist raspeti i uskrsli, Sin Božji, koji vlada s drveta križa. Ovaj križ je 1260. godine prenesen u crkvu, baziliku sv. Klare u Asizu; on se i danas tamo čuva, a kopija tog križa nalazi se u crkvi sv. Damjana. Na križu se nalazi scena Kristova uzašašća na nebo ponad Isusove glave. Uz križ s desne strane je slika Majke Isusove i apostola Ivana, a s lijeve strane Marije Magdalene, druge Marije i Stotnika; Longin (kopljem probo bok Isusov) nalazi se u dnu tik uz Mariju, a Stefanon (Longinov pomoćnik) na drugoj strani u dnu, tik uz Stotnika; anđeli se nalaze ponad Isusove glave i kod razapetih ruku. U dnu križa ima još nekih teško prepoznatljivih osoba. – Za nas, Franjine sljedbenike, Križ svetog Damjana je doista sveti Križ.

(Iz knjižice BRKIĆ fra Rozo., Križ svetog Damjana)

- 14:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 18.04.2009.

Nedjelja Božanskog milosrđa

Tjedan dana nakon blagdana Uskrsa - događaja nad događajima, jest blagdan Božanskog milosrđa, odnosno Nedjelja Božanskog milosrđa. Isus, kralj milosrđa, objavio je sestri Faustini Kowalskoj (1905-1938) svoju želju da u Crkvi postoji ovaj blagdan. U jednoj od mnogobrojnih objava koje je imala sestra Faustina (proglašena je blaženom 1993., a svetom 2000. godine) Isus joj kaže neka objavljuje svijetu da je milosrđe najveće Božje svojstvo. I kako Boga vrijeđaju oni koji ne vjeruju da je on milosrđe. U Dnevniku koji je sestra Faustina napisala po Isusovoj želji, Isus joj kaže kako je njegovo Srce prepuno velikog milosrđa prema ljudima, iako to mnogi ne znaju i ne žele cijeniti. "Za njih boravim u svetohraništu. Kao kralj milosrđa želim duše darivati milošću, a one je ipak ne žele primiti… Moje srce napojeno je nezahvalnošću i zaboravljivošću duša koje žive u svijetu. Za sve imaju vremena, ali za doći k meni, zadobiti milosti, nemaju vremena."

Sestra Faustina se veoma trudila ugoditi Bogu. Prikazivala je razne žrtve (koliko god joj je to bilo moguće, jer je bila veoma bolesna) za obraćenje grešnika i za oslobođenje duša iz čistilišta. Zapisala je u svom Dnevniku da je jezgra ljubavi žrtva i trpljenje. Ona tvrdi da pričljive duše nikad neće stići do velike svetosti. One propuštaju mnoge milosti. Međutim, šutnja je mač u duhovnoj borbi. Šutljiva je duša jaka, kaže sestra Faustina, jer je takva duša sposobna najtješnje se sjediniti s Bogom. Ona (šutljiva duša) živi gotovo stalno pod nadahnućem Duha Svetoga, u njoj Bog djeluje bez smetnji.

Budući da je Krist, kako se sam objavio, Kralj milosrđa, i mi bismo trebali težiti tome da činimo djela milosrđa. Sestra Faustina tvrdi kako postoje djela milosrđa koja može činiti svatko, tko to želi, pa i najsiromašniji. Postoji trostruka mogućnost ostvarivanja milosrđa. Prvo, to su milosrdne riječi - praštanje i utjeha; drugo - molitva; treće - djela milosrđa.

- 12:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 13.04.2009.

Uskrsna čestitka duhovnog asistenta

Drage sestre i braćo u sv.Fanji!
Dok vam stisćem ruke i govorim:Sestro, brate, sretan Uskrs!, misli mi odlaze na onaj divni susret Isusa i Apostola, kad Uskrsli govori: Mir s vama!
Ujedno se rado sjećam i one dvojice na putu u Emaus i njihova usklika: Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?!
Uskrsli Krist donosi mir i ljubav! Sestre i braćo, neka vam Gospodin zapali srca na našim putovima, u vjeri da je Uskrsli uvijek s nama.
Nosimo ljubav - Krista i radosnu vijest po svijetu.

fra Ivan

- 20:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.04.2009.

SRETAN USKRS

Krist je uskrsnuo! Aleluja!

Sretan i blagoslovljen Uskrs želimo braći i sestrama i svim vjernicima!

Neka radost Uskrsnuća postane životnim putokazom i nadom.




Mir i dobro

- 14:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VAZMENO BDIJENJE
































- 14:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 10.04.2009.

Devetnica Božanskog Milosrđa

Na Veliki petak zapoćeli smo moliti devetnicu Božanskog Milosrđa. Pozivamo vas da nam se pridružite svako veće nakon većernje svete Mise.

Mir i dobro





PRVI DAN

Isus: Prinesi Mi danas cijelo čovječanstvo, ali posebno sve grešnike i uroni ih u more Mojeg Milosrđa. Time Me tješiš u Mojoj gorkoj žalosti, u koju Me utapa gubitak duša.

Molitva s. Faustine: Milosrdni Isuse, Tvoja osobina jest nama se smilovati i praštati nam. Ne gledaj na naše grijehe, nego na naše pouzdanje što imamo prema Tvojoj beskrajnoj dobroti. Primi nas u stan Tvojeg Milosrdnog Srca i zadrži nas vječno u Njemu. To te molimo po Tvojoj ljubavi, u kojoj si sjedinjen s Ocem i Duhom Svetim.

Vječni Oče, pogledaj Svojim blagim okom na cijelo čovječanstvo, ali posebno na jadne grešnike. Ono je spašeno u Milosrdnom Srcu Isusovu. Po Njegovoj gorkoj muci iskaži nam Svoje smilovanje, tako da hvaljena bude svemoć Tvojeg milosrđa u sve vjekove. AMEN.

DRUGI DAN

Isus: Danas mi privedi sve duše svećenika i redovničkih osoba i uroni ih u Moje neistraživo milosrđe. One su mi dale snage podnijeti gorku muku. Po njima, kao kroz kanale izlijeva se Moje milosrđe na čovječanstvo.

Molitva s. Faustine: Milosrdni Isuse, od Tebe dolazi sve što je dobro- umnoži u nama milost, da vršimo dostojna djela milosrđa, da bi oni koji nas gledaju, veličali Nebeskog Oca Milosrđa.

Vječni Oče, pogledaj Svoji dobrodušnim očima na izabrano stado u Tvojem vinogradu. Na duše svećenika i redovničkih osoba i daruj im snagu Tvojeg Blagoslova. Osjećajem srca Tvoga Sina, u kojem su spašeni, podari im snagu Tvojeg svijetla da bi mogli drugima prethoditi na putu spasenja, da bi zajednički pjevali dovijeka hvalu Tvojem neiscrpivom milosrđu. AMEN.

TREĆI DAN

Isus: Danas mi dovedi sve vjerne i pobožne duše i uroni ih u more Mojeg milosrđa. Te su me duše utješile na putu križa. One su bile kapi okrepe u moru gorčine.

Molitva s. Faustine: Isuse, samo Milosrđe, Ti nam svima darivaš bogate milosti iz blaga Tvoga milosrđa. Primi nas u stan Tvojeg Milosrdnog Srca i ne puštaj nas dovijeka iz njega. Zato te molimo po Tvojoj neshvatljivoj ljubavi, u kojoj izgara Tvoje Srce prema Nebeskom Ocu.

Vječni oče, pogledaj Svojim milosrdnim očima na vjerne duše, kao nasljedstvo Tvojeg Sina. Udijeli im, zbog Tvoje gorke muke, Tvoj blagoslov. I uzmi ih u Svoju trajnu zaštitu, da ne izgube ljubav i blago svete vjere, nego da veličaju s četama anđela i svetih Tvoje beskrajno milosrđe u sve vjekove. AMEN.

ČETVRTI DAN

Isus: Danas Mi dovedi pogane i one koji Me još ne poznaju. I na njih sam mislio za vrijeme Moje gorke muke. Njihova buduća marljivost tješila je Moje Srce. Uroni ih u more Mojeg milosrđa.

Molitva s. Faustine: Isuse, samo milosrđe, Ti si svjetlo cijelog svijeta. Primi u stan Tvojeg Premilosrdnog Srca duše pogana koje Te još ne poznaju. Neka zrake Tvoje milosti prosvijetle njih, da i oni zajedno s nama proslavljaju čuda Tvojeg milosrđa i ne daj im više izlaziti iz stana Tvojeg Premilosrdnog Srca.

Vječni Oče, pogledaj Tvojim milosrdnim očima na duše pogana, koji Te još ne poznaju, ali koji su zaštićeni u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Vodi ih do svjetla Evanđelja. Te duše ne znaju, kako je velika sreća ljubiti Tebe. Učini, da i oni slave puninu Tvojeg milosrđa u sve vijeke. AMEN.

PETI DAN

Isus: Danas Mi dovedi duše heretika i odmetnika i uroni ih u more Mojeg milosrđa. U gorkim mukama oni razdiru Moje Tijelo i Moje Srce-to je Moja Crkva. Kad se vrate jedinstvu Crkve, onda će zacijeliti Moje rane i time će ublažiti Moje muke.

Molitva s. Faustine: Milosrdni Isuse, Ti si sama Dobrota. Ti ne uskraćuješ prosvjetljenja onima koji Te za to mole. Primi u stan Tvog Premilosrdnog srca duše heretika i odmetnika. Vodi ih u Tvom svjetlu do jedinstva Crkve. Ne otpuštaj ih iz stana Tvog Premilosrdnog Srca i učini da i oni veličaju velikodušnost Tvojeg milosrđa.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na duše heretika i odmetnika, koji su spiskali Tvoja dobra i zloupotrijebili Tvoje milosti ustrajući tvrdokorno na svojim pogreškama. Ne gledaj na njihove pogreške, nego na ljubav Tvojeg Sina i Njegovu gorku muku koju je uzeo na Sebe poradi njih, jer i oni su uključeni u Premilosrdno Srce Isusovo. Učini, da i oni slave Tvoje veliko Milosrđe u svu vječnost. AMEN.

ŠESTI DAN

Isus: Danas Mi donesi tihe i ponizne duši također one male djece i uroni ih u Moje milosrđe. Te duše imaju veliku sličnost s Mojim Srcem. One me hrabre u Mojim gorkim mukama smrti. Promatram ih kao Moje anđele na zemlji što čuvaju Moje oltare. Na njih izlijevam cijele rijeke milosti. Moje milosti može prihvatiti samo ponizna duša. Poniznim dušama darivam Svoje povjerenje.

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, Ti sam si kazao:"Učite se od Mene, ja sam blaga i ponizna srca." Primi u stan Tvog Premilosrdnog Srca blage i ponizne duše i duše male djece. Te duše očaravaju cijelo nebo i Nebeski Otac nalazi u njima posebno zadovoljstvo. One su kita cvijeća pred Božjim prijestoljem i Bog sam raduje se njihovom mirisu. Te duše imaju u Srcu Isusovu trajan stan i neprestano pjevaju zahvalnu pjesmu ljubavi i milosrđa u vijeke.

Vječni Oče, pogledaj očima Tvojega Milosrđa na tihe i ponizne duše i na duše male djece One su sve primljene u stan Premilosrdnog Srca Isusova. Te duše najviše sliče Tvojem Sinu. Miomiris tih duša uzdiže se sa zemlje i dopire do Tvojeg Prijestolja. Oče milosrđa, svake dobrote, molim Te ljubavlju i zadovoljstvom, koje imaš u tim dušama, blagoslovi cijeli svijet, da bi sve duše zajednički pjevale hvalu Tvojem milosrđu u sve vijeke. AMEN.

SEDMI DAN

Isus: Danas mi donesi duše koje posebno časte i slave Moje milosrđe. Te duše najčešće su oplakivale Moju muku i one su najdublje prodrle u Moj Duh. One su živo ogledalo Mojeg Milosrdnog Srca. Te duše svijetlit će u budućem životu posebnom svjetlošću. Ni jedna od njih neće potpasti ognju paklenom. U času smrti posebno ću se pobrinuti za svaku od njih.

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, Tvoje Srce je samo milosrđe. Primi u stan Tvojeg Premilosrdnog Srca one duše što posebno štuju i proslavljaju veličinu Tvojega milosrđa. Te su duše jake samom snagom Božjom u svakoj muci i protivštinama. One prednjače povjerenjem u Tvoje milosrđe. Te duše su sjedinjene s Isusom i nose na svojim ramenima cjelokupno čovječanstvo. One neće biti podložene strogom sudu, jer će biti u smrti obavijene Tvojim milosrđem.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima na one duše koje veličaju i štuju Tvoje najveće svojstvo - neiscrpivo milosrđe. One su uključene u Milosrdno Srce Isusovo. Te su duše živo Evanđelje. Njihova duša, prepunjena radošću, pjeva pjesmu najuzvišenijeg milosrđa. Molim Te, Bože, iskaži im milosrđe prema nadi i pouzdanju koje imaju prema Tebi. Neka se na njima ostvari Isusovo obećanje:"Duše, koje štuju Moje neistraživo milosrđe, branit ću kao Svoju vlastitu čast, a posebno u času smrti."

OSMI DAN

Isus: Danas mi dovedi one duše, koje su u tamnici čistilišta i uroni ih u bezdan Mojeg milosrđa. Neka rijeke Moje Krvi ohlade njihov oganj. Te duše Ja posebno ljubim. One ostvaruju zadovoljštinu Mojoj pravednosti. U tvojoj je moći donijeti im olakšanje. Uzmi iz blaga Moje Crkve sve oproste i žrtvuj ih za njih?O, kad bi poznavala njihove muke, neprestano bi davala duhovnu milostinju za njih, i odnosila njihov dug Mojoj pravednosti.

Molitva sv. Faustine: Premilosrdni Isuse, Ti si Sam kazao da zahtijevaš milosrđe. Uvedi u stan Tvog Premilosrdnog Srca duše iz čistilišta koje toliko ljubiš, ali koje se ipak moraju otkupiti iz Tvoje pravednosti. Neka rijeke Tvoje Krvi i Vode, što su utekle Tvome srcu, ugase žar vatre čišćenja, da se i tamo proslavlja moć Tvojeg milosrđa.

Vječni Oče, pogledaj Tvojim milosrdnim očima na mjesto očišćenja trpećih duša što su spašene Premilosrdnim Srcem Isusovim. Molim Te po gorkoj muci Isusa, Sina Tvojega i po gorčini, kojom je bila ispunjena Njegova Presveta Duša, iskaži Svoje milosrđe dušama, što su pred očima Tvoje pravednosti. Ne gledaj na njih drugačije nego ranama Tvog Preljubljenog Sina, Isusa. Ta vjerujemo, da je Tvoja dobrota i Tvoje smilovanje neizmjerno.

DEVETI DAN

Isus: Danas Mi privedi ohladnjele duše i uroni ih u ponor Mojeg milosrđa. Te duše najbolnije ranjavaju Moje Srce. U Maslinskom vrtu Moja je duša doživjela najveće gađenje od jedne jedine ohladnjele duše. Hladne duše bile su razlogom Mojim riječima: Oče, ukloni taj kalež, ali samo ako je to Tvoja volja. Njihovo posljednje sidro spasenja jest bijeg Mojem milosrđu..

Molitva s. Faustine: Premilosrdni Isuse, Ti si čisto smilovanje. Dovodim u stan Tvojeg Premilosrdnog Srca ohladnjele duše. Neka se te zaleđene duše, što sliče mrtvim tijelima i ispunjaju Te takvim užasom, zagriju na vatri Tvoje čiste ljubavi. O Premilosrdni Isuse, upotrijebi svemoć Tvojeg milosrđa ih uvedi u žar Tvoje ljubavi i podari im svetu ljubav, jer Ti sve možeš.

Vječni Oče, pogledaj milosrdnim očima ohladnjele duše, ali koje su skrivene u Premilosrdnom Srcu Isusovu. Oče Milosrđa, vapim Ti po gorkoj muci Tvojega Sina i po Njegovom trosatnom umiranju na križu, dopusti da i one slave bezdan Tvojeg milosrđa.

- 21:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

OBREDI VELIKOG PETKA



























- 21:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

VELIKI PETAK



Danas je Veliki petak. Dan kad je poginuo na križu Isus iz Nazareta, Bog i čovjek.
Mrak sramote zahvatio je ovaj dan. Sva zlodjela ljudske povijesti skupila su se u njemu. Ova zemlja nosi zločin nad samim Bogom. Krug zemaljski i ljudska povijest na križu nose uzdignutoga Sina Božjega, kao jezivi znak užasa čovjekovih grijeha, perverznosti, mržnje, nečovječnosti i bijede. Užasavaju nas ratni zločini, ne možemo vjerovati svojim očima kada gledamo masakriranja, silovanja, ubijanja, otimanja, rušenja, sravnjivanja sa zemljom svega što je bilo ljudsko, kulturno i vjersko. Ne možemo vjerovati da je to učinio čovjek. No, otkad ova zemlja u svojoj povijesti nosi Veliki petak, svi zločini su premaleni prema onom koji je čovjek tada učinio. On je ubio svoje vlastito srce, svoju vlastitu životnu silnicu, ubio je samog svog Stvoritelja, Spasitelja, uzdržavatelja, Gospodara neba i zemlje. Možda si još ne možemo pravo predstaviti sav užas ovoga dana, drhtaj čitavog neba i ljudske povijesti i svega što postoji. Možda ćemo to spoznati tek nakon Sudnjeg dana, kad započne vječni život. Isus je uzeo na sebe naše grijehe, naše rane i bolesti, njegove su nas modrice iscijelile. Svi smo mi išli, svaki svojim putem, a Bog je na njega stavio krivicu sviju nas. Bio je poput grožđa koje se gniječi u tijesku, najjadniji čovjek ljudske povijesti, oskvrnjen, izrugan, pogažen, prezren i pribijen na dva balvana - na križ. A bio je jedini čovjek ljudske povijesti koji je bio bez grijeha.
Veliki petak je rječit govor što je ova zemlja, tko je čovjek, što je svijet i kakva je ljudska povijest. Ali, Veliki je petak i silna utjeha. Ako je Bog ušao u tijesak patnje, užasa i masakriranja, ako je bio prognan i raspet, onda sva naša razapinjanja, progonstva, bolesti, smrti, užasavanja, preziri, izrugivanja i ponižavanja imaju smisla i doživjet će pobjedu. S nama je Bog. Kad god ulaziš u neku patnju, bolest, strah, tjeskobu, znaj da su to vrata iza kojih nalaziš Isusa Krista. Tvoja patnja tako postaje susret sa živim Bogom. Zato su patnici blagoslov zemlji, društvu i domovini. Patnja otvara put slave, pobjede, posjedovanja zemlje i života bez kraja. Patnja i prezir čovjekovo su dostojanstvo; progonstvo, muka i gaženje čovjeka nisu više znak neprijateljske pobjede, nisu znak besmisla, poraza, nego naprotiv pobjede, radosti, sigurnosti. Bog je s nama.
Svaka borba za boljeg čovjeka, mučna izgradnja pravednijeg društva, svaki izgubljeni život za dobro drugih od sada je blagoslovljen i pripravljeno mu je kraljevstvo. Patnici su miljenici Božji, oni koji se bore za mir, slobodu i pravdu Božji su najmiliji sinovi.
Veliki petak tako preokreće ljestvicu vrednota. On predstavlja užas svima koji masakriraju, koji počinju ratove i kojima čovjek nije važan, svim karijeristima koji na ovom svijetu hoće slavu, svima koji traže da se o njima govori i piše, svima koji se boje prezira, ogovaranja i klevete. Oni nisu na strani Boga i Bog nije na njihovoj strani. Oni su vječni gubitnici. Veliki petak je potvrda da se isplati živjeti za čovjeka, biti čovjek za druge, stajati uz Boga za čovjeka.
Potrebno je naći trenutak mira, zastati u ovom danu, jer u ovaj dan je zastala ljudska povijest. U ovom danu je uništena naša krivica, izliječene naše bolesti, u ovom je danu izbačen i osuđen knez ovog svijeta, Sotona, neprijatelj čovjeka. U ovom danu su osuđeni svi koji progone ljude, koji ih masakriraju, otimaju im, gaze ih i spaljuju njihova imanja. Ovo je dan poraza za svakog koji je protiv čovjeka. Dan je to velikog razdjeljenja čovječanstva. Ovo je za svakoga od nas dan odluke.
Blaženi oni koji pate, koji tuguju. Blaženi krotki, blaženi mirotvorci, blaženi siromašni duhom, blaženi, jer ovo je njihov dan, ovo je njihov blagdan, njihova pobjeda. Jao nasilnicima, jao onima koji se bogate na tuđi račun, jao onima koji se bore protiv čovjeka, jao onima koji nemaju milosrđa, sućuti i ljubavi, ispružene ruke za drugoga. Ovaj dan je njihov poraz.
Moramo se danas opredijeliti. Učinimo to odmah. Ovaj je dan za to najprikladniji.



Dr. Tomislav Ivančić, "Oaze života"

- 08:50 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.04.2009.

MISA VEĆERE GOSPODNJE














- 21:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 08.04.2009.

VELIKI ČETVRTAK



Danas je Veliki ili Sveti četvrtak. To je dan Isusove posljednje večere. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva i zapadni svijet od danas se spremaju na slavljenje i doživljavanje Uskrsa.
Na Veliki četvrtak je Isus sa svojim učenicima proslavio posljednji put židovski blagdan Pashe i to jedan dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju. Danas je on ostavio Crkvi i svijetu znak svoje prisutnosti u kruhu i vinu, predao tako Crkvi i čovječanstvu svoje ljudsko tijelo i svoju krv, kao polog i garanciju pobjede nad patnjom, smrću i krivicom, te nad zlom i katastrofama. Danas je Isus izrekao najhumanije riječi apostolima i svijetu, danas je čudesno molio za nas, danas je obećao svog Duha protiv duha zloće, nehumanosti i razaranja. Danas je bio izdan, uhićen i cijelu noć sudski ispitivan. Danas se mrak čovjekove duše pokazao najgušćim, danas je čovjek nepovratno pao u bezdan zavisti i mržnje na Boga. No, danas je nebo najbliže zemlji, danas je milosrđe jače od krivice, danas je dobrota pobijedila zloću, danas je pakost čovjeka pretvorena u pokajanje, danas je mrak ranjen zrakom nade.
Danas u liturgiji prolazimo dvoranom posljednje večere u Jeruzalemu, gledamo kako Isus ustanovljuje novi i vječni savez između Boga i ljudskog roda, kako taj ugovor s nama potpisuje svojom krvlju. Izlazeći iz dvorane doživljavamo kako je Juda otišao u mrak, predao Učitelja iz Nazareta u smrt za trideset srebrnika, te se sam od očaja objesio. Ulazeći u Getsemani na Maslinskoj gori, prelazeći potok Cedron slušamo Isusove posljednje upute Crkvi i svijetu. A onda doživljavamo kako nam ga vojnici i sluge hrama istrgnuše, da ga odvedu u sramotnu sudnicu i u smrt.
U dvorani posljednje večere Isus je oprao učenicima noge. Prati noge znak je gostoprimstva. Isus dakle želi reći da kroz njegovu smrt, u koju sada odlazi, i kroz skoro uskrsnuće, on otvara svoje nebeske dvorane, u koje nas poziva kao svoje uzvanike. Sveta misa je predokus i nada da smo djeca Božja i baštinici neba. U svetoj misi postajemo jedno s Isusom, on postaje naš brat i učitelj. U tajnovitosti današnjih liturgijskih slavlja, šutnje zvona sve do Uskrsa, nečeg nadonosnog u zraku, spušta se otajstvo čovjekova pada i uzvišenje među nas, da naučimo biti ljudi i dobri jedni drugima.
Crkva nosi u svome naručju iskustvo Boga koji je postao čovjekom, njegove riječi i njegove snage, njegove odredbe i njegov savez s nama. Isus iz Nazareta je djelima, riječima i životom učinio sebe vjerodostojnim, te nas uvjerio da nije samo čovjek ili veliki svetac, da nije mistik i prorok, nego Bog. Izvana trijezan, bez mo-naških i mističkih gesta, a iznutra snažan riječima i snagom, vlašću nad prirodom, Božjim opraštanjem grijeha, silom kojom je izgonio zle duhove, i zaustavljao sve što čovjeka ugrožava. Uskrisivao je mrtve, liječio bolesti, umro za čovjeka, uskrsnuo i tako preokrenuo ljudsku sudbinu.
Sve što je Isus Krist donio svijetu sadržano je u savezu koji je on načinio s Crkvom i sa svijetom. Govoreći: »Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje«, »Ovo je krv koja se prolijeva za vas i za sve ljude na oproštenje grijeha«, sklopio je s nama novi savez u svojoj krvi. Tako je nekako potpisao sveobuhvatni, vječni ugovor, savez, spomen između Crkve i sebe, između čovječanstva i Boga. Pod tim savezom koji Crkva čuva u slavljenju euharistije ili svete mise, sadržano je sve blago koje je Isus donio na svijet. Tu su njegove riječi, tu je snaga njegovih sakramenata, tu je snaga njegova Duha, tu je njegova prisutnost, tu su prisutne prvine novoga uskrslog svijeta.
Dan uoči svoje smrti Isus je ostvario taj savez i potpisao ga svojom krvlju. Otada Crkva čuva svetu misu kao najdragocjeniji biser. Ona taj savez svaki dan obnavlja i slavi, te tako potvrđuje naš pristanak na Isusov savez s nama. Sve što Crkva ima, nalazi se u euharistiji. Sve što čovjek treba, nalazi se tu. Sveta misa je središte Crkve, ona je izvor iz kojega sve drugo izvire. Ona je istovremeno Kalvarija i uskršnje jutro, jer su sadržaji Isusove muke, smrti i uskrsnuća u njoj prisutni. Sveta misa je riznica u kojoj se nalazi blago za spasenje svakog čovjeka i čitave ljudske povijesti. Iz nje Crkva nastaje, ona je srce Crkve i povijesti.
Da bi naznačila važnost saveza u euharistiji sklopljenog, Crkva slavi Veliki četvrtak. No, ona taj blagdan prenosi na još jedan dan, na Tijelovo. Ona to slavi i svaki dan, ali osobito na to slavlje poziva nedjeljom sve vjernike.
Slaveći euharistiju Crkva posadašnjuje sve što je Isus učinio za čovječanstvo. Ona naviješta Isusovu smrt i uskrsnuće i tako ostvaruje novi svijet koji je time došao. Slaveći euharistiju Crkva se spominje da je sudionica Božjeg svijeta i da je svaki čovjek u mogućnosti biti dionik božanske naravi. Iz Isusove smrti i uskrsnuća izviru svi sakramenti. U euharistiji čovjek može svestrano upoznati Boga. Bog je umro za čovjeka. Isus nam je darovao svoje tijelo, on nam daje da pijemo njegovu krv i postajemo njegovi krvni srodnici. Čovjek je tako velik da je Bog smatrao kako se isplati za njega dati život. Ako je Bog za nas, tko će protiv nas, kliče sveti Pavao.
Katolički svijet ulazi danas u duboku tišinu. Samo u miru može se čuti i dogoditi ono veliko što je donio Isus iz Nazareta. Danas Crkva postaje svjesna da je poslana svakom čovjeku, da je ona božanska i da samo u poslušnosti Ocu, Sinu i Duhu Svetome ima snage za evangelizaciju, obnovu svijeta i preporod društva. Komunicirajući u svetoj pričesti s Isusom iz Nazareta vjernik postaje raznositelj otkupiteljskih i spasiteljskih snaga Isusa Krista te tako stvara korak po korak, komadić po komadić novo nebo i novu zemlju.


Dr. Tomislav Ivančić

- 16:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.04.2009.

SVETA ISPOVIJED U FRANJEVAČKOJ CRKVI U SLAVONSKOM BRODU






U Velikom tjednu priliku za svetu ispovijed imate svaki dan i to:
Ponedjeljak, utorak, srijeda od 6,30 do 12 sati
i od 16,30 do19,30 sati

Veliki četvrtak: od 6,30 do 12 sati
i od 16,30 do početka obreda


Veliki petak : od 6,30 do 12 sati
i od 16,30 do početka obreda


Velika subota : od 6,30 do 12 sati



Mir i dobro

- 15:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.04.2009.

CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

Na Cvjetnicu, većernju misu je predvodio duhovni asistent našeg bratstva pater Ivan, a braća i sestre su čitali Muku po Marku.


Mir i dobro



















































- 20:20 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 04.04.2009.

CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE

Iz 50,4-7; Fil 2,6-11; Mk 11,1-10; 14,1-15,47

S Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan, ulazimo u godišnju proslavu vazmenog otajstva. Današnja čitanja o poslušnom Sluzi Gospodnjem i etapama spasenjskog djela Krista Gospodina, a to će reći o njegovu pobjedonosnom ulasku u Jeruzalem, poniženju, muci i smrti na križu, uče nas dvije stvari. Ne možemo imati uskrslog Gospodina bez Mesije koji pati. Ne možemo biti njegovi učenici a da ne idemo njegovim putem trpljenja.
Svijet nije naviknut vidjeti čovjeka kako daje život za druge, nego je više naviknut vidjeti ljude kako oduzimaju živote drugim ljudima i na različite načine. Čovječanstvo je priviknuto gledati ratove, ubojstva, mučenja, tlačenja, iskorištavanja. Ali u našem svijetu ima i dobrih ljudi, možda ne tako mnogo, koji su vrijedni te su u stanovitom smislu jezičac na vazi. Oni posvećuju čitav svoj život drugima, štoviše, riskiraju život i spremni su, grleći misterij božanske ljubavi koja ide preko križa, izgubiti ga za svoju braću. Vjera, utemeljena na Isusovim riječima, uči da tko izgubi svoj život radi njega i evanđelja, naći će ga (Mt 16,25; Mk 8,35; Lk 9,24). Što znači da je najsigurniji put savršenstva za čovjeka ponizna ljubav prema bližnjemu. Treba krenuti putem poniznosti ljubavi Sina Božjega te vršiti njegovu zapovijed ljubavi. Kršćanski život nisu samo vjerski obredi, nego sudjelovanje u patnjama Kristovim u životu čovjeka koji je u stisci i koji me zovu da mu budem bližnji.
Stvarajući prvi cjelovit izvještaj o Isusu, Marko duž čitavog Evanđelja ističe njegovu pravu ljudskost, donosi svjedočanstvo o čovjeku Isusu. Poglavito je to naglašeno u izvještaju o Isusovoj muci i smrti: obuzima ga smrtni strah u Getsemaniju (14,34), umire vičući jakim glasom (15,34.37).
Marko najprije priopćava što je Mesija proživljavao u svojoj duši u Getsemaniju. Prije nego će zapasti u strah i tjeskobu, odvaja se postupnu od učenika. Najprije od sviju, onda od trojice, najposlije ostaje posve sam. Okružen mrakom i smrtnim strahom, sam pred Ocem, moli, ali i Otac čini se šuti. Traži društvo učenika, ali oni spavaju. Krist je zaista žalostan i sam. Središte događanja u Getsemaniju je njegova žarka molitva upućena Ocu koja izražava neku vrstu njegova unutarnjeg razdiranja, unutarnje muke i drame. Unatoč svemu, on je svjestan svoje duboke prisnosti i neraskidive veze s Ocem, svijest koja ni u kušnji ne posustaje. Upravo tada pada na zemlju i moli: „Abba, Oče! Sve je tebi moguće. Otkloni ovaj kalež od mene!“.
Ako je Bog Otac i može sve, zašto ne otkloni kušnju, zašto ne izbavi od pogibli? Ovo spontano pitanje svakog čovjeka je također pitanje čovjeka Isusa. No poslije molitve evo obnovljenog pouzdanja i predanja bez ustezanja: „Ali ne kako ja hoću, nego kako ti hoćeš!“. Pred nama je sada potpuno drugi, preporođeni Isus. Više nije u strahu i tjeskobi kao na početku, već Isus pun snage, vedrine i odlučnosti: „Još spavate i počivate?! Dosta je! Došao je čas! Evo, Sin Čovječji predaje se u ruke grešnika! Hajdemo! Evo izdajnik je moj sasvim blizu“. Otac nije spasio Sina od križa, ali mu je pomogao da na križu izdrži do kraja. Božja šutnja je drugi način govora.
Događaji što slijede pripovijedaju ono što su ljudi učinili Mesiji. Sve se može sažeti u dvije riječi: „Evo Čovjeka!“ (Iv 19,5). Tim riječima rimski upravitelj Pilat pokazuje okupljenom svijetu i cijelom čovječanstvu ostavljenog od sviju, išibanog i izruganog Krista. Isti čas pojavljuje se na balkonu svemira okrvavljeno lice Sina Božjeg, uz zaglušujuće skandiranje okupljenih: „Razapni ga!“. Onda Pilat, „hoteći udovoljiti svjetini“, predade Isusa da ga razapnu. Koliko je izmučen „Kralj kraljeva“, sav se tetura i posrće noseći svoj križ na Golgotu, na mjesto gdje će se uskoro nebo sa zemljom zagrliti. „I dovedu Isusa na mjesto Golgotu... Tada ga razapnu“.
Pred raspetim Isusom na križu opažamo dvije vrste vjere. S jedne strane vjera prolaznika, glavara svećeničkih i književnika koji traže da Mesija siđe s križa i učini koje čudo. S druge strane vjera stotnika koji otkriva Isusovo božanstvo upravo na križu: „Stotnik koji stajaše prema njemu, kad vidje da tako izdahnu, reče: Uistinu, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!“. Što je stotnik vidio u Isusovoj samrtnoj borbi? Čudno, ali prema Marku pravi vjernik je poganski vojnik. Na križu se uistinu upoznaje tko je Isus i u kojem smislu je on Sin i Mesija. Rimski stotnik, vješt u smrti, u onoj je smrti vidio Boga. Vido ga je u smrti, ne u uskrsnuću.

Tko prihvaća križ, pobjeđuje. Tko ga odbaci, izgubit će. Sa znakom križa smo započeli svoj život i put vjere, sa znakom križa nadamo se da ćemo završiti svoj zemaljski život. Neka sveti križ, znak otkupljenja, ljubavi i nade, bude naš raspoznajni znak, naša snaga i utjeha, usred mirnih i sretnih dana, usred kušnja i nevolja. Idimo čitava života za Kristom, da s njim uđemo u nebeski Jeruzalem.



Stipe Jurič, OP

- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 03.04.2009.

KRIŽNI PUT

U petak 03.04.2009. članovi Franjevačkog svjetovnog reda predvodili su Križni put , Čitan je "Križni put Gospodina našeg Isusa Krista" Romana Guardinia,

Mir i dobro




















































- 20:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2009 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (23)
Ožujak 2010 (26)
Veljača 2010 (20)
Siječanj 2010 (20)
Prosinac 2009 (17)
Studeni 2009 (19)
Listopad 2009 (18)
Rujan 2009 (17)
Kolovoz 2009 (16)
Srpanj 2009 (14)
Lipanj 2009 (14)
Svibanj 2009 (10)
Travanj 2009 (22)
Ožujak 2009 (17)
Veljača 2009 (16)
Siječanj 2009 (14)
Prosinac 2008 (11)
Studeni 2008 (12)
Listopad 2008 (15)
Rujan 2008 (11)
Kolovoz 2008 (18)
Srpanj 2008 (3)
Život mjesnog bratstva

Imate li pitanje za duhovnika?
Javite se na adresu
pater.ivan@gmail.com




Pišite nam na adresu:
fsr.brod@gmail.com
Obavijesti
16.05.2010. susret bratstva u 17 sati