Linkovi
ULAZ
Blog servis

VIDEO: MARTIN SRPAK I GRUPA ŽENA

MEĐIMURSKE NOVINE - elektronsko izdanje

MOJEMU DRAGOMU VIDOVCU

(Ruža Pokolić, odlomak)

...Vidovčani, glave gori,
Naj se naša pjesma ori,
Ta vidovska pesma stara
Ka čoveku srce para!
O, Vidovec vreme davno
da si nastal selo slavno!
Vre i crkvo imaš staro,
Svetog Vida na oltaro!
Poznat si po dobri glasi
Verljina te fnoga krasi!
Tu se rode dobri ljudi
Na nje navek ponose budi!






DONJI VIDOVEC
RJEŠENJE O REGISTRACIJI DOMENE HR-P
OPĆINA DONJI VIDOVEC - PREZENTACIJA
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Forum.hr
Monitor.hr
UDRUGE OPĆINE DONJI VIDOVEC
POPIS UDRUGA

NK

DVD

KUD

VIJESTI OPĆINE DONJI VIDOVEC

24.04.2011., nedjelja

O USKRSU

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs je pomičan blagdan zasnovan na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom hebrejskom kalendaru - u zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju.
Etimologija i nazivlje
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krLsnëti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč.  ¬ĂDZ.
Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju - Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vJzęti < uz + imati), odnosno razdobolje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Drugi ga pak povezuju tako da su Ćiril i Metod slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

U ciklusu godišnjih običaja, naročito u proljetnom i ljetnom razdoblju, istaknuto mjesto zauzima običaj paljenja vatri kao svojevrsni izraz "pučke pobožnosti". Kao tradicija baštinjena iz različitih kulturnih miljea i obrazaca, različitih ishodišta i vremena postanka običaj je i danas prisutan u nekim varijantama obredne prakse.
Godišnje vatre (pokladne, jurjevske, uskršnje, ivanjske etc.) ognji, kresovi - simbolikom i impresivnošću izraz su bogatog kulturnog mozaika "vječna" su vatra i izvor novog života.
I u Donjem Vidovcu uvriježio se običaj paljenja vatre ("vuzmenke") nakon Sv. mise na VELIKU SUBOTU. Tako je bilo i ove godine u organizaciji udruga Donjeg Vidovca i uz potporu Općine. Sportski park Kalanica je bio prepun posjetitelja i ugodnog druženja te uskršnjeg ozračja.

- 08:59 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< travanj, 2011  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Travanj 2011 (2)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (3)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (13)
Studeni 2010 (16)
Listopad 2010 (23)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (31)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (31)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (19)
Ožujak 2010 (14)
Veljača 2010 (17)
Siječanj 2010 (20)
Prosinac 2009 (24)
Studeni 2009 (49)
Listopad 2009 (28)
Rujan 2009 (26)
Kolovoz 2009 (36)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

ADRESA OPĆINE

BROJAČ POSJETA

 ></div><br />
<br />
<br />
<font color=#000099>Općina Donji Vidovec<br />
 </font><font size=4></font>  <br />
<br />
 <font size=3>Načelnik:                  <br />
Josip Grivec </font><br />
<br />
Sjedište: Donji Vidovec <br />
Adresa: Rade Končara 9 <br />
Telefon: 040 615 105 <br />
Fax: 040 615 105 <br />
E-mail: opc.dvidovec@gmail.com
</div>

<!-- Kraj -->

<!-- Treci box -->

<div class=
Općina Donji Vidovec
Donji Vidovec je smješten na krajnjem istoku međimurske Županije, tamo gdje se razdvaja put za Donju Dubravu i Kotoribu. Mjesto spada među naselja srednje veličine sa 517 domaćinstava i 1740 stanovnika. U sastavu općine jedino je i istoimeno naselje Donji Vidovec. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Donji Vidovec imala je 1.595 stanovnika u jednom naselju - Donjem Vidovcu. Središtem mjesta dominira barokni kompleks župne crkve (crkva i kurija). U današnjem obliku crkva je nastala koncem 18. stoljeća:jednobrodna je građevina, sa zaobljenim svetištem i postrance izgrađenim zvonikom. Vrijednih dijelova inventara nalazimo u unutrašnjosti crkve. To je, najprije, povrh oltara, slika Marije Pomoćnice u pozlaćenom okviru (što je kopija zavjetne slike u austrijskom mjestu Mariazell !), slika patrona sv. Vida te reljef sv. Trojstva s kipovima anđela, propovjedaonioca te dva kaleža iz 17. i 18. stoljeća. Selo je oprije poznato po obrtima: pored ostalih, najpoznatiji je bio zlatarski, pa je primjerice, 1776. carica Marija Terezija potpisala povelju kojom je dala posebne koncesije Dolnjovidovčanima:"Ispirači zlata iz donjeg Vidovca imaju pravo isprati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od tri metra." Zlatarska tradicija održla se dugo, pa je još 1939. registrirano na Dravi čak 129 čamaca, čonov i 240 zlatara. U mjestu je rođena poznata pjesnikinja Ruža Pokolić.