Dominikansko laičko bratstvo blaženog Augustina Kažotića https://blog.dnevnik.hr/op3

petak, 06.01.2017.

Sveta tri kralja

Budući da je danas blagdan Sveta tri kralja (Bogojavljenje) bilo bi dobro upoznati se s nekoliko zanimljivosti o ovom drevnom kršćanskom blagdanu.

U Matejevom evanđelju spominju se mudraci s Istoka koji su se došli pokloniti mladom kralju. Nigdje nije specificirano koliko je mudraca bilo, no budući da se spominju tri dara (tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku) kršćanska je tradicija da se radi o trojici. Također, iako se u evanđelju ne spominje da se radi o kraljevima, tradicija se poziva na psalam 72, redak 11 u kojemu kaže: "Klanjat će mu se svi vladari, svi će mu narodi služiti.". U istočnom kršćanstvu često se spominje brojka od čak 12 kraljeva koji su se poklonili Isusu.

Porijeklo tri mudraca također nije poznato i postoji nekoliko teorija o tomu odakle su došlo. U zapadnom kršćanstvu drži se da su njihova imena bilo Gašpar, Melkior i Baltazar, a da su došli iz Perzije, Indije i Babilona. Sirijski kršćani nazivaju ih Larvandad, Gusnasaf i Hormisd dok ih na primjer etiopski kršćani nazivaju Hor, Karsudan i Basanater. Kineski kršćani čak smatraju da je jedan od njih došao iz Kine.



Posebno zanimljiv dio tradicije Sveta tri kralja jest način na koji su oni pozdravili Isusa. U Lukinom evanđelju govori se da su se oni poklonili, kleknuli te pali na pod pred mladim kraljem. Ovi oblici odavanja časti Gospodinu (naklon, klečanje i prostracije) do danas su ostali neizostavni dio kršćanskog duhovnog života.



U povijesti umjetnosti nalazimo uistinu mnogo prikaza Sveta tri kralja i njihovog poklonstva mladome kralju. Jedan od najpoznatiji jest na slici poznatog dominikanca, fra Angelica:



U srednjovjekovnoj franačkoj državi, u Kölnu, uspostavljeno je svetište u kojem su se čuvale relikvije Svetih triju kraljeva. Ovo je svetište postalo središtem hodočašća naroda iz mnogih dijelova središnje, zapadne i sjeverne Europe (postoje podaci i o hrvatskim hodočasnicima). Posljedica takvog velikog pokreta hodočasnika bilo je gotovo potpuno poistovjećivanje blagdana Bogojavljenja s isključivim spomenom ovih kraljeva, kojima je tradicija nadjenula imena Melkior, Gašpar i Baltazar.



Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.

O nama

Mi smo laici dominikanci, pripadnici Reda propovjednika "u svijetu". Naše je laičko bratstvo osnovano 13. studenog 2014. godine i djeluje pri samostanu i župi blaženog Augustina Kažotića na zagrebačkoj Volovčici.
Želja nam je na ovom mjestu objavljivati aktualnosti iz života našeg Bratstva, duhovne tekstove i poučno štivo o katoličkoj vjeri, dominikancima i drugim temama koje nađemo korisnima.
Ukoliko želite s nama stupiti u kontakt, molimo vas da nam se javite na adresu dlbaugustinkazotic@gmail.com

Možete nas pronaći i na našoj intenet stranici www.laicko-bratstvo-kazotic.org

brojač posjetitelja

Red propovjednika

Red propovjednika (lat. ordo praedicatorum) osnovao je sveti Dominik, koji se rodio 1170. godine u Caleruegi (Španjolska), čovjek koji je bio zaljubljen u Riječ Božju i potpuno predan poslanju propovijedanja.
Oslobođen od svake navezanosti na materijalnu sigurnost i udoban položaj u društvu, Dominik je, slijedeći Krista, živio skrovito i siromašno, danonoćno propovijedao Evanđelje i obraćao zabludjele. Njegova karizma siromašnog propovjednika vrlo je brzo naišla na mnoge poklonike te je red crno-bijelih fratara, koji je sve do današnjih dana prisutan u Crkvi, dosad iznjedrio mnoge svece, crkvene naučitelje, mučenike, posvećene djevice i angažirane laike.
Red propovjednika sastoji se od muške i ženske grane redovnika aktivnih u apostolatu, zatim od klauzurnih sestara dominikanki, laika-trećoredaca (to smo mi ) i dijecezanskih svećenika privrženih Redu, uključenih u Svećeničko bratstvo svetog Dominika.

Kazalo nekih dosad objavljenih tekstova

Blažena Djevica Marija i dominikanci

Spomen na prijenos tijela svetog oca Dominika

Naše bratstvo na dominikanskom kruničarskom hodočašću

Dominikanski laici za život

Dominikanska pobožnost Blaženoj Djevici Mariji

Gost predavač: pater Ciril Čuš

Susret s blaženim kardinalom Stepincem

Naš susret s papom

Izlet u Zagorje

Molitva časoslova

Zašto živjeti posvećenim životom laika u Redu propovjednika?

Primanje u novicijat