Marketing
Sveta tri kralja
Budući da je danas blagdan Sveta tri kralja (Bogojavljenje) bilo bi dobro upoznati se s nekoliko zanimljivosti o ovom drevnom kršćanskom blagdanu.
U Matejevom evanđelju spominju se mudraci s Istoka koji su se došli pokloniti mladom kralju. Nigdje nije specificirano koliko je mudraca bilo, no budući da se spominju tri dara (tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku) kršćanska je tradicija da se radi o trojici. Također, iako se u evanđelju ne spominje da se radi o kraljevima, tradicija se poziva na psalam 72, redak 11 u kojemu kaže: "Klanjat će mu se svi vladari, svi će mu narodi služiti.". U istočnom kršćanstvu često se spominje brojka od čak 12 kraljeva koji su se poklonili Isusu.
Porijeklo tri mudraca također nije poznato i postoji nekoliko teorija o tomu odakle su došlo. U zapadnom kršćanstvu drži se da su njihova imena bilo Gašpar, Melkior i Baltazar, a da su došli iz Perzije, Indije i Babilona. Sirijski kršćani nazivaju ih Larvandad, Gusnasaf i Hormisd dok ih na primjer etiopski kršćani nazivaju Hor, Karsudan i Basanater. Kineski kršćani čak smatraju da je jedan od njih došao iz Kine.
Posebno zanimljiv dio tradicije Sveta tri kralja jest način na koji su oni pozdravili Isusa. U Lukinom evanđelju govori se da su se oni poklonili, kleknuli te pali na pod pred mladim kraljem. Ovi oblici odavanja časti Gospodinu (naklon, klečanje i prostracije) do danas su ostali neizostavni dio kršćanskog duhovnog života.
U povijesti umjetnosti nalazimo uistinu mnogo prikaza Sveta tri kralja i njihovog poklonstva mladome kralju. Jedan od najpoznatiji jest na slici poznatog dominikanca, fra Angelica:
U srednjovjekovnoj franačkoj državi, u Kölnu, uspostavljeno je svetište u kojem su se čuvale relikvije Svetih triju kraljeva. Ovo je svetište postalo središtem hodočašća naroda iz mnogih dijelova središnje, zapadne i sjeverne Europe (postoje podaci i o hrvatskim hodočasnicima). Posljedica takvog velikog pokreta hodočasnika bilo je gotovo potpuno poistovjećivanje blagdana Bogojavljenja s isključivim spomenom ovih kraljeva, kojima je tradicija nadjenula imena Melkior, Gašpar i Baltazar.
Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.
Post je objavljen 06.01.2017. u 12:00 sati.