Dominikansko laičko bratstvo blaženog Augustina Kažotića https://blog.dnevnik.hr/op3

subota, 08.10.2016.

Dominikanska pobožnost Blaženoj Djevici Mariji i njezinoj Krunici (2)

U prvom dijelu teksta o dominikancima i Krunici kratko smo izložili važnost marijanske pobožnosti za službu propovijedanja Istine i za uvođenje u kontemplativnu molitvu - promatranje lica Božjega.
Nastavljamo dalje s posebnostima dominikanske molitve krunice.

2. Dominikanska krunica

Crkva je odgovornost za širenje Krunice dodijelila Redu propovjednika. Sveti papa Pio V, i sam dominikanac, kojeg se naziva i "papa Krunice", povjerio je apostolat molitve Krunice dominikancima 1569. godine izdavši papinsku bulu Consueverunt Romani Pontifices, kojom poziva vjernike na moljenje dominikanskog oblika krunice od 150 Zdravomarija. Dvije godine kasnije, 7. listopada 1571., snage Svete lige porazile su Otomansko carstvo u bitci kod Lepanta. Pripisujući Gospinu zagovoru tu veliku pobjedu, sveti papa Pio V proglasio je 7. listopada blagdanom Gospe od pobjede (kasnije preimenovano u blagdan Gospe od Ružarija).



U 19. stoljeću imali smo još jednog "papu Krunice", koji je izdao čak 11 enciklika o Gospinu ružariju. To je papa Lav XIII. Njegov je pontifikat obilježilo razdoblje velikih društvenih promjena u Europi, sve veće industrijalizacije, borbe za radnička prava ali i sve šire pojave modernizma. 1883. godine izdaje encikliku Supremi Apostolatus Officio u kojoj poziva vjerni puk da se utekne Majci Božjoj u pomoć kroz molitvu svete krunice, podsjećajući da je sveti Dominik izvojevao pobjedu protiv albigežanskog krivovjerja moleći je, a njegovi duhovni sinovi su je prenijeli kroz stoljeća vjernicima i pomoću nje izvojevali brojne druge pobjede protiv neprijatelja, kao što je ranije spomenuta pobjeda kod Lepanta. Papa u ovoj enciklici ponovno želi da krunica postane naše oružje protiv krivovjerja.

I kasniji su pape, Pio XI, Pavao VI, Ivan Pavao II, u svojim pismima stavljali naglasak na dominikansku pobožnost Krunice kao moćne i potrebne molitve.

Ne trebamo li se u današnje vrijeme, više nego ikad, utjecati Krunici istom vjerom kao naši prethodnici?
Gospa fatimska poručuje nam, obećanjem o obraćenju Rusije kroz posvetu njezinom Bezgrešnom Srcu, da se njezinim zagovorom i našom vjernošću svetoj Krunici, čak i oni koji upadnu u stravične i nasilne ateističke zablude dvadesetog stoljeća (nacizam i komunizam), mogu promijeniti i obratiti na pravu vjeru.



Dominikanci imaju svoj tradicionalni način moljenja Krunice, koristeći Anđeosko pozdravljenje te retke i otpjeve Liturgije časova. Krunica je "Marijin psaltir". Psalama ima stopedeset, jednako kao i Zdravomarija kod moljenja cijelog Ružarija radosnih, žalosnih i slavnih otajstava. Uz habit je dominikancima pričvršćena čitava krunica od stopedeset zrnaca Zdravomarije - to je i izvanjski znak odanosti Reda Gospi od Krunice
Krunica je paralelna Liturgiji časova, ali dostupna uvijek i svima. Dominikanski način započinjanja Krunice je sljedeći:

R. Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom.
O. Blagoslovljena Ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje, Isus.
R. Otvori, Gospodine, usne moje.
O. I usta će moja navješćivati hvalu Tvoju.
R. Bože, u pomoć mi priteci.
O. Gospodine, pohiti da mi pomogneš.

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Zatim se nastavlja s naviještanjem prvog otajstva i tako redom.
Obzirom da u ovakvom načinu započinjanja molitve nema onog dijela "Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike...", za pretpostaviti je da je ovaj način doista vrlo star (nemam tog podatka). Naime, ovaj drugi dio Zdravomarije poznat je još od izlaska Tridentskog katekizma 1566. godine, s time da se spominje i u spisima dominikanca Girolama Savonarole 1495. godine u istom obliku kakvog mi danas poznajemo i molimo.

08.10.2016. u 08:00 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

O nama

Mi smo laici dominikanci, pripadnici Reda propovjednika "u svijetu". Naše je laičko bratstvo osnovano 13. studenog 2014. godine i djeluje pri samostanu i župi blaženog Augustina Kažotića na zagrebačkoj Volovčici.
Želja nam je na ovom mjestu objavljivati aktualnosti iz života našeg Bratstva, duhovne tekstove i poučno štivo o katoličkoj vjeri, dominikancima i drugim temama koje nađemo korisnima.
Ukoliko želite s nama stupiti u kontakt, molimo vas da nam se javite na adresu dlbaugustinkazotic@gmail.com

Možete nas pronaći i na našoj intenet stranici www.laicko-bratstvo-kazotic.org

brojač posjetitelja

Red propovjednika

Red propovjednika (lat. ordo praedicatorum) osnovao je sveti Dominik, koji se rodio 1170. godine u Caleruegi (Španjolska), čovjek koji je bio zaljubljen u Riječ Božju i potpuno predan poslanju propovijedanja.
Oslobođen od svake navezanosti na materijalnu sigurnost i udoban položaj u društvu, Dominik je, slijedeći Krista, živio skrovito i siromašno, danonoćno propovijedao Evanđelje i obraćao zabludjele. Njegova karizma siromašnog propovjednika vrlo je brzo naišla na mnoge poklonike te je red crno-bijelih fratara, koji je sve do današnjih dana prisutan u Crkvi, dosad iznjedrio mnoge svece, crkvene naučitelje, mučenike, posvećene djevice i angažirane laike.
Red propovjednika sastoji se od muške i ženske grane redovnika aktivnih u apostolatu, zatim od klauzurnih sestara dominikanki, laika-trećoredaca (to smo mi mah) i dijecezanskih svećenika privrženih Redu, uključenih u Svećeničko bratstvo svetog Dominika.

Kazalo nekih dosad objavljenih tekstova


Blažena Djevica Marija i dominikanci

Spomen na prijenos tijela svetog oca Dominika

Naše bratstvo na dominikanskom kruničarskom hodočašću

Dominikanski laici za život

Dominikanska pobožnost Blaženoj Djevici Mariji

Gost predavač: pater Ciril Čuš

Susret s blaženim kardinalom Stepincem

Naš susret s papom

Izlet u Zagorje

Molitva časoslova

Zašto živjeti posvećenim životom laika u Redu propovjednika?

Primanje u novicijat

Loading