OGRANAK MATICE HRVATSKE PRIMOŠTEN

Čipka izgubila nit za UNESCO
Do 1. listopada Hrvatska mora predati aplikaciju za zaštitu nematerijalne baštine za uvrštenje na listu UNESCO-a, u tom dokumentu naći će se čipke iz Paga, Lepoglave i Hvara, a primoštenske čipke, zadnje preživjele povijesne čipke šibenskoga kraja - na tom popisu nema.
Primoštenska Matica hrvatska, Odjel za rukotvorstvo, koja jedina vodi brigu o tom neprocjenjivom etnografskom blagu, poslala je prije tri tjedna prijedlog za uvrštavanje primoštenske čipke na nacionalnu listu.
Da bi bila uvrštena u aplikaciju za UNESCO, primoštenska čipka mora prvo biti na nacionalnoj listi, no ona taj vlak više ne može uhvatiti. Ako hrvatska tradicija čipkarstva u očito manjkavoj aplikaciji bude i prihvaćena za UNESCO, primoštenska će ostati po strani. Ili - samostalno i naknadno biti predložena za svjetsku listu, što je apsurd unaprijed osuđen na propast.
Primoštensko-rogoznička čipka ima sve uvjete da se štiti kao hrvatska narodna tradicija čipkarstva, a svijetu je još 1912. predstavljena u istoj knjizi s paškom. To se moralo znati i u Ministarstvu kulture, koje dijeli zadatke za elaborate za uvrštavanje baštine na UNESCO-ovu listu.
Hrvatska je već imala neuspješnu aplikaciju za čipkarstvo 2003. godine, a izgleda da ni najnovija nije učinjena kako treba. Primoštenke i danas izrađuju čipke za posteljinu, manje komade za prodaju, a rjeđe, no još uvijek, i za narodnu nošnju.

U Primoštenu to rade Rosanda Ilić, rođ. Prgin, i Tonka Huljev, rođ. Soža, a u Supljaku Anka Jančikić i druge.
Umijeće čipkarstva i danas je prepoznatljiv znak među iseljenicima iz primoštensko-rogozničkoga kraja, a kao čuvani dio obiteljske tradicije i danas resi kuće primoštenskih i rogozničkih obitelji.

Ogranak MH Primošten, koji organizira tečajeve čipkarstva, i Muzej grada Šibenika pripremaju priručnik za izradu čipke.

Jordanka Grubač/EPEHA

I školarci vole baštinu
Učenička zadruga “Maslina” Osnovne škole “Primošten” pobijedila je na ovogodišnjem natječaju Turističke zajednice Hrvatske za najbolji likovni rad. Djeca su za svoj iznimno uspješan rad - “slijepi” reljefni tisak - bila inspirirana upravo primoštenskom čipkom.

Prvonagrađenu mapu s naslovom “Primoštenska narodna nošnja” napravili su Marin Gracin, Ivana Huljev, Antonio Nižić, Melani Huljev, Andrej Perkov i Ivan Jadrijević, pod vodstvom likovnog pedagoga Velibora Jankovića.

PREUZETO Sa :www.slobodnadalmacija.hr