OGRANAK MATICE HRVATSKE PRIMOŠTEN

3.ožujka, 2015. u petak OŠ Primošten organizirala je 9. natječaj „Poj riči materinske“.
Uz mnogobrojne uzvanike, događaju je bio nazočan i Ogranak matice hrvatske Primošten.
Svečanost je prerasla lokalne okvire, tako da uz susjednu školu iz Rogoznice, prisutna je bila škola iz Splita, a iz kontinentalnog dijela hrvatske, nazočile su škole iz Zlatara i Cernika.
Uz recitale i plesne točke, mogli smo vidjeti i dva igrokaza. Zaključak sviju govornika je bio da danas, kad je jako ugrožen tuđicama, hrvatski jezik u bogatstvu sa svim svojim dijalektima treba posebno čuvati i njegovati. Da bismo vidjeli što će nam prirediti naši mali umjetnici i čuvari jezika za 10. jubilarni natječaj, valja nam se strpjeti do sljedeće godine. S.K.

Fotografije s manifestacije možete pogledati na ovoj stranici

http://www.primostenplus.com/gallery/poj-rici-materinske/

http://www.primostenplus.com/gallery/poj-rici-materinske-galerija-2/

Brdo Kremik(Gaj) na kojem se nalazi prapovijesna gradina Kremik za sada je najstariji sačuvani spomenik kulture na području Primoštena(ne Općine Primošten jer ovakvih spomenika ima više utvrđenih na podrućju Općine). Njena starost za sada je utvrđena površinskim nalazima ulomaka prapovijesnih posuda u otprilike razdoblje od prije oko 3000 godina. Za sada je bez arheoloških istraživanja nemoguće utvrditi točan period izgradnje i trajanja same gradine. Gradine su bila mjesta u prapovijesnom razdoblju koja su građena suhozidnom tehnikom gradnje, zbog toga danas vidimo osipine kamenja, koja su nekoć bila zidovi, ali su se djelovanjem vremena i kasnijim aktivnostima ljudi ti zidovi srušili i osuli. Pravu namjenu ove gradine za sada ne znamo, osim ako se u budućnosti neprovedu arheološka istraživanja koja bi dala donekle jasniju sliku načina izgradnje, načina života itd. Danas se smatra da su gradine služile kao naselja, ili kao pribježišta u slučaju opasnosti, ili kao torovi za stoku, ili možda kao mjesta sastajališta plemena. Treba znati da su gradine u prapovijesnom razdoblju bile jedine građevine istaknute u prostoru uz još tzv tumule(grobni humci). Zbog svega toga je važno da ovakva mjesta kao što je gradina Kremik sačuvamo kao spomenik kulture visokog značaja, jer je gradina Kremik ujedno i za sada jedan od najstarijih primjera suhozidne gradnje na području Primoštena, ona je trag koji su ostavili naši preci i vrijedno ga je sačuvati u spomen na njih. Ujedno se gradina Kremik može uključiti u turističku ponudu kao dio kulturnog turizma uz još mnogu drugu materijalnu i nematerijalnu baštinu iz svih perioda koje stoji neiskorišteno, jer naša je skoro pa jedina ponuda sunce i more.

Prikaz gradine Kremik iz zraka, sa prikazom linija prostiranja zida(bedema) gradine. iscrtkane linije označavaju mjesto gdje je prošao put kroz zid(bedem) gradine i tako ga oštetio.

Brdo Kremik(Gaj) na kojem se nalazi gradina Kremik

Žutom je označen potez zida(bedema) gradine.

Osipina zida(bedema)

Mogući dio zida gradine, ali je bez arheoloških istraživanja to nemoguće utvrditi.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Sibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/192363/ipkarice-nauite-vesti-primotensku-ipku-.aspx

http://sibenskiportal.hr/2012/12/22/djeca-uce-izradivati-primostensku-cipku/

13.9.2012. u Zagrebu je otvorena izložba pod nazivom "Pohvala ruci-Čipkarstvo u Hrvatskoj". Izložba je otvorena u Etnografskom muzeju Zagreb. Na izložbi je predstavljena i Primoštenska čipka. Otvorenju izložbe prisustvovali predstavnici Mh Primošten.

http://www.emz.hr/sadasnje.html

U srijedu 08.08.2012. otvorena je izložba „Tragovima primoštenske prošlosti/ Following the path of ancient Primošten“ u organizaciji Matice hrvatske Primošten, u suradnji sa Muzejem grada Šibenika. Izložbu su otvorili dr. sc. Željko Bogdan, viši asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Matice hrvatske Primošten, te autori izložbe Ivan Huljev, student povijesti i arheologije, ističući važnost njegovanja prošlosti svoga kraja, te njenog otkrivanja kroz arheološke, povijesne i etnografske artefakte, a ujedno i važnosti širenja turističke ponude u sferi kulture. Druga autorica Nastassija Ćakić studentica hrvatskog jezika i književnosti prezentirala je primoštenskog jezikoslovca fra Josipa Jurina njegov rad i djelo.
Na dan otvorenja izložbe održane su i arheološka radionica/igraonica za djecu, te mala škola/radionica glagoljice, kojoj su se rado odazvali i stari i mladi, učeći pisati na glagoljici, radeći posude i figurice u glini, i bunje od kamena.
Izložba se održavala u staroj školi u Bilinima, danas prostori Udruge
vinogradara, vinara i maslinara Primošten





























Mediji o izložbi


http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Sibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/184741/Netaknuto-zalee-ukljuiti-u-turizam.aspx

http://sibenik.in/izlozbe/Tragovima-primostenske-pro%C5%A1losti/4275.html

http://www.radiosibenik.hr/2012/08/08-08-sredisnje-vijesti/