Obiteljska kuća, naprijed i nazad https://blog.dnevnik.hr/obsijana

srijeda, 20.02.2008.

Therma-Ray dva mjeseca kasnije

Malo sam se ulijenio, glede pisanja bloga, no došlo je vrijeme da se da report nakon dva mjeseca života u novoj kući.

Stropno grijanje grijačim Therma-Ray pločama pokazalo se sasvim zadovoljavajućim, praktičnim i ne skupim oblikom grijanja. Za kazat da je jefitno morao bih usporediti sa nekim drugim oblikom grijanja na mojoj lokaciji i postavljenim uvjetima, što je naravno nemoguće. Da ne palamudim previše ovako stvari stoje. Grije se 58 m2 stambenog prostora. Dnevni i kuhinja su postavljeni na 22 °C, soba na 20 °C, a wc i kupatilo na 18 °C. Ne griju se dvije sobe, dva hodnika i ostava, zapravo ostava i jedan hodnik niti nema svoje grijanje. Ono što zovem wc zapravo ima i tuš kadu i primarno se koristiti za sve oblike toaletnog prostora. Kupatilo se koristi trenutno primarno kao sekundarni wc prostor.

Glavni krivac tome je i jedan od bitnih ograničenja ovog oblika grijanja, a to je potrebna zakupljena snaga struje. U okolnostima novih instalacija struje to naravno nije nekakav problem (kada novac nije problem, a i infrastruktura HEP-a to omogućava) jer se uvijek može zakupiti dodatna snaga struje, no do neke mjere. Naime HEP nam omogućava za monofaznu instalaciju zakupiti snagu do oko 11 kW snage, a za trofaznu do maksimalno oko 9 kW po fazi. Ako se radi o razvedenoj postojećoj instalaciji, gdje se redovito koristi glavnina zakupljene struje, ovo može biti gotovo nepremostiv problem. Tipa jedna kuća prijavljena kao jedan stan, a u praksi sa dva stana i limitatorom na 11 kW, lako se može dogoditi da nema čanse da takav oblik grijanja uvedete. Naravno mi u kući nismo radili bedastoće i imati ćemo dovoljno struje, a HEP je bogatiji za mrvicu. No, sa trenutnih 7.36 kW u stanu nije moguće grijati toliku površinu i puniti dva bojlera, bez obzira na random raspored njihova paljenja u tijeku noći, a da ne kažem po danu kada upališ perilicu rublja i npr. suđa.

U praksi se pokazalo da se po danu grijači prilično slabo pale, tako da se uz malo opreza i sa postojećom zakupljenom snagom može živjeti uz smanjeni komfor. No lako se uljuljkati nakon nekog vremena i blažen sjesti na wc školjku, te slušati kako ispred tebe rade u istom trenutku i perilica i sušilica rublja, a možda i bojler, pa tren kasnije uživati u mrklom mraku (ajde dobro nije još bila noć) i mukloj tišini kada limitator iskoči.

Ono što vas definitivno zanima je da li to grije te koliko košta. Grije toliko dobro da recimo ja boravim sasvim normalno u stanu u kratkoj majci i doljnjem dijelu trenerke. Ne samo da nitko od gostiju nije kazao da mu je hladno, već zna biti toliko prevruće u dnevnom boravku, da moram otvoriti kliznu stijenu kako bi se malo ohladilo. Naravno ne radi se o tome da smo besmisleno povećali temperaturu na termostatu, već o tome da su žarulje i veliki televizor dovoljni za anuliranje toplinskih gubitaka i povećanje temperature u dnevnom boravku. Recimo sada je baš u dnevnom boravku 23 °C, premda je termostat postavljen na 22°C. Od električnih uređaja radi veliki LCD TV koji je značajni potrošač struje (baš sam bacio pogled i ima specifikaciju od 260 W), a vjerojatno i značajna količina iste se pretvori u toplinsku energiju. Također su upaljene četri žarulje (manje reflektorke) od 40 W, koje također daju obol toplinskom prinosu. HTPC računalo je ugašeno (jer još nisam prebacio svoju mp3 kolekciju na njega, pa ga nisam upalio). Pišem blog na notebook-u, no vjerujem da je on ipak optimiziran za racionalniju potrošnju energije.

Za pokazatelj potrošnje struje ovi prethodni podaci su vrlo bitni jer statistički sigurno su rade u paru recimo 6 sati dnevno u tijeku mjeseca. TV radi i kada je društvo tu jer recimo preko HTPC računala recimo slušamo muziku, a još nisam nabavio zasebne zvučnike. U stanu također 24 sata dnevno rade dva servera (sklepana okljaštrena računala), a statistički možemo kazati i treće računalo (mix notebook, htpc računalo i treće osnovno računalo) i neka oni imaju prosječnu potrošnju od 100 W. U jednom bojleru se redovito održava topla voda za dva tuširanja dnevno, no dominantno se grije za predvečer i ujutro. Perilica rublja radi dobrih 15-20 puta mjesečno, sušilca je u početku (kišnije vrijeme) radila više, a kasnije manje, no recimo 10-tak puta (manje kompletno sušenje, a više završno sušenje). Perilica suđa radi recimo 10-15 puta mjesečno, a i pečnica tako nekako. Frižider troši mjesečno 33 kWh struje, prema specificiranoj potrošnji. Kada se sve to zbroji sa određenim aproksimacijama naravno i statističkom pogreškom recimo 10-20%, dobije se da nam sve osim grijanja popije mjesečno nekih 350 kWh skupe i 100 kWh jeftine tarife struje. Od 01.01.2008 do 01.02.2008 potrošili smo 772 kWh skupe struje i 565 kWh jeftine struje.

To sve prevedeno na nama svima drage kune znači da ću Elektroistri za naš stan za prvi mjesec uplatiti oko 720 kn na račun (sa uključenih 19 i nešto sitno kn poreza na budale). Od svega toga za grijanje (oko 422 kWh skupe i 465 kWh jeftine struje) je otišlo oko 505 kn. Ako nekog zanima trend, nisam bio lijen i danas sam očitao brojilo te prema prvih dvadeset dana (čak su bila i nešto hladnija), puni račun za ovaj mjesec bio bi zanimljivih 666 kn, što pokazuje trend smanjenja. Udio grijanja u izračunatoj ukupnoj potrošnji je bliže ka nižoj vrijednosti unutar neke statističke pogreške nego višoj, tako da možemo slobodno kazat da je trenutna potrošnja za grijanje 100 m2 nekih 870 kn prema niže, uz naravno postavljene unutarnje i vanjske parametre.

Vrlo bitan parametar potrošnje je da se ispod dobrih 25 m2 grijane površine nalazi negrijan prostor, na vanjskoj temperaturi. Naime radi o zadnjem dijelu prostora gdje se boravilo u tijeku gradnje i koji je tek sada završen, a koji se konstantno od jutra do mraka 'ventiliralo' kako bi otišla vlaga iz podloge, da bi se mogli postaviti parketi, pošto se podloga u tom prostoru tek kasnije napravila. Također, sa strane 37 m2 grijane površine neizoliranih zidova nalaze se negrijane sobe i vjerojatno i one imaju svoj efekt na ukupnu potrošnju. Pula moram priznati ima prilično ugodnu klimu, no također jedan od pokazatelja potrošnje je i bura koja je dodatno neugodna na ovoj kući, jer je značajnije primjetna ovdje na brdu u odnosu na naš prošli stan 450 m dalje u udolini (mislim da je čak nastala isušivanjem bočate močvare). Neki kažu da je osjet ugode na buri jednak deset stupnjeva nižoj temperaturi od one bez bure. Jednu od anomalija stavki u grijanju vjerojatno ima i kupatilo pošto je okruženo negrijanim prostorom sa apsolutno svih strana i u takvoj situaciji grijanje verojatnije radi više nego kada bude prisutno normalno okruženje.

Normalnim okruženjem zovem okolinu, gdje su toplinski gubitci manji od toplinskih dobitaka grijanjem. A kupatilo definitivno nije dizajnirano da grije okolni prostor.

Mislim da je dosta za ovaj put. Moram biti iskren i kazati da je ekipa iz Internorma odradila sve sporne komarnike još prije nove godine tamo negdje oko praznika, a i montažeri vratiju uklonili su zadnje nedostatke oko vratiju. Zapravo radilo se o jednostavnom podmazivanju mehanizma kvake vratiju. Sporni zvuk kod spuštanja roletni je dizajnerska posljedica prelaska roletne preko vodilica. Pravi test komarnika biti će zapravo na ljeto, kada zatopli i materija se nešto proširi. Za one koji ne znaju o čemu se radi, nije da se kormanik nije uopće spuštao već je znao zapeti pri dnu.

Sljedeće put mogao bih navesti što smo sve pogriješili u gradnji i odabiru. Neke su sitnice i nijanse, ništa strašno. No jedna je bila katastrofalna, srećom rješiva i već je odrađena. Drugi put bi to napravili potpuno drugačije.

20.02.2008. u 20:18 • 16 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>