U Hrvatskome državnom arhivu predstavljena izdanja Mate Arlovića i Jadranka Prlića koja su od povijesne važnosti jer otkrivaju istinu o BiH, nasuprot propagandi „vučjega čopora“ u Hrvatskoj



Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog (HMDCDR) rata Ante Nazor izjavio je 9. studenoga u Hrvatskome državnom
arhivu u Zagrebu, na predstavljanju izdavačke i suizdavačke djelatnosti toga centra 2016.-2017., da je posvećuje šestorici Hrvata, uvjerenja da Herceg-Bosna nije bila ni protuustavna ni zločinačka i sa spoznajom da uloga Hrvata i Hrvatske u ratu u BiH nije bila negativna.



Mato Arlović, sudac Ustavnoga suda, rekao je kako je HZ Herceg-Bosna nastala zbog obrane gologa života jer BiH nije mogla organizirati zaštitu stanovništva, posebno gdje su živjeli Hrvati. Po njegovim riječima, Herceg-Bosnu nije osnovao HDZ, nego predstavnici 24 općine, na osnovi Ustava BiH. Arlović je nazvao konstrukcijom optužbe koje su prisutne u javnosti da se rukovodstvo Hrvatske udružilo u zločinački pothvat kako bi odcijepilo dio BiH s ciljem stvaranja tzv. Velike Hrvatske. "Nisam našao radeći na knjizi ni pravne ni političke akte na kojima bi se mogla zasnovati ta konstrukcija", rekao je. Podsjetio je kako bez djelovanja političkih subjekata na Hrvate u BiH ne bi uspio referendum, koji je bio temlj neovisnosti BiH. Tuđman je 7. travnja 1992. prvi priznao BiH, hrvatska je politika preko hrvatskoga teritorija omogućila naoružavanje BiH, organizirala humanitarnu pomoć te udomila golemi broj izbjeglica, nekoliko tisuća ranjenika liječilo se u Hrvatskoj, čitave postrojbe uvježbavane su na području Rijeke, odakle su otišle na ratište u BiH. Prema tome, sve konstrukcije o HZ Hereceg-Bosni i udruženome zločinačkom pothvatu, jednostavno su suprotne činjenicama i logici, rekao je.



U Hrvatskome državnom arhivu predstavljeni su: Dokumenti "RSK", memoarsko gradivo koje se odnosi na HRHBDomovinski rat, fotomonografije, znanstvene studije te znanstvena studija na engleskome jeziku The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina (Zagreb, 2017.), Mate Arlovića. Poseban osvrt na promociji dan je knjizi Jadranka Prlića: Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne I-III. O troknjižnju su govorili recenzenti Željko Raguž i povjesničar Mladen Ančić, koji je rekao da je riječ o neobično važnoj knjizi, čiju neobičnost čini ne samo što je nastala u zatvoru, nego i to što je puna fusnota. Njezinu posebnost čini i činjenica što je veliki dio materijala za nju skupljen u Haaškome sudu. Ančić je drži važnom za razumijevanje rata u BiH, kao i rata za nasljeđe Jugoslavije od 1991.-1995. "Prlić je pišući knjigu spašavao ne samo glavu, već i razum", rekao je Ančić, dodavši da knjiga nadmašuje suđenje njezinome autoru, da je bogata dokumentacijskim materijalom te da nitko od povjesničara ne će moći napisati takvu knjigu. Po njegovim riječima, Prlićeva knjiga "mijenja narative", ključan je element kako bi se shvatilo "što se u BiH radilo i s kojim posljedicama".


cheap image hosting


Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskoga rata u BiH, istaknuo je da je knjiga Jadranka Prlića na više od dvije tisuće stranica, kroz šest poglavlja, najcjelovitiji tekst o povijesti hrvatskoga naroda Šestorkau BiH. Prlić u svojem troknjižju, kako je rekao, analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande jer je politika Armije BiH bila protjerivati Hrvate, a istodobno ih optuživati za progon Bošnjaka. S područja pod vlašću Hrvata u BiH od 1991. do 1995. godine protjerano je 112.000 osoba, s područja pod srpskom vlašću u BiH (Republika Srpska) protjerano je 586.400 ljudi, a iz dijelova BiH pod muslimanskom vlašću, protjerano je 529.000 ljudi. Široj javnosti u Hrvatskoj i u svijetu zvuči nevjerojatno, ali s područja pod nadzorom Muslimana (Bošnjaka) u BiH protjerano je 170.000 Hrvata, a iz Republike Srpske 142.000 Hrvata, dakle, više su Hrvata protjerali Muslimani (Bošnjaci) nego li Srbi u BiH. S bošnjačke strane često se naglašava Dretelj i Gabelu, a prešućuje se, kako bilježi Prlić, 331 logor i zatvor u kojima su pripadnici Armije BiH zatvorili 14.444 Hrvata, i to 10.346 civila i 4.098 vojnika HVO-a, od kojih su 632 ubijena. Za rad na knjizi Prlić je koristio domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, rekao je. Govoreći o politici hrvatskog vodstva prema BiH, bez koje ne bi opstala kao država, Ante Nazor podsjetio je na riječi ratnog ministra obrane Gojka Šuška na skupu u Livnu. "Vi niste pomogli ni hrvatskom narodu u Herceg-Bosni, ni hrvatskoj republici koja je matica svih Hrvata, ako Musliman u Livnu i Srbin u Mostaru ne bude imao ista prava kao i Hrvat, jer to je samo garancija da će Hrvat u Sarajevu i Hrvat u Banja Luci i Hrvat u Zenici imati svoja prava. I ako oni prema nama učine zločin, onda dokažimo da nas ni vjera, ni civilizacijska tekovina nije uputila na to i ne će dozvoliti da im uzvraćamo istom mjerom", podsjetio je Nazor, dodavši kako je to bila politika hrvatskog vodstva 1990-ih.