INOSLAV BEŠKER DIP nam još uvijek nije rekao sve o tome kako smo glasovali



Autor: Inoslav Bešker


Koliki je postotak hrvatskih birača glasao za Domoljubnu koaliciju, a koliki za Hrvatsku (koja) raste? Na to pitanje, krajnje jednostavno i drugo po važnosti nakon svakih izbora - još nije bilo odgovora u trenu pisanja ovog komentara, 40 sati nakon zatvaranja birališta.

Uzalud sam gledao na internetske stranice Državnoga izbornog povjerenstva, uzalud sam im telefonirao, uzalud sam im poslao e-poruku. Taj podatak kriju kao zmija noge.

“Đe’e tu log’ka?”, pitao bi se dječarac iz prostog vica. Ja je dokučiti ne mogu, iz DIP-a mi je ne otkrivaju, iako su u telefonskoj komunikaciji bili veoma ljubazni i susretljivi - ali podatkom ne raspolažu.

Ma, ljudi moji, je li to moguće? DIP je precizno liferovao podatke po izbornim jedinicama, tako da smo iz sata u sat mogli pratiti koliko je postotaka osvojila pojedina lista bilo u kojoj jedinici i koliko joj je to mandata nosilo i napokon donijelo, uključujući i izračun po D’Hondtovoj metodi.

To je bio odgovor na pitanje prvo po važnosti: kakav će biti raspored snaga u Saboru. DIP se iskazao, premda je izračun bio nešto sporiji od obećanoga.

E sada: kako su dobili podatak o postocima po izbornim jedinicama? Krajnje jednostavno: broj punovažnih glasova za pojedinu listu podijelili su brojem ukupno glasalih i pomnožili sa 100. Za to nije nužno studirati statistiku, to smo učili u VII razredu osnovne škole, pošto smo u V naučili baratati decimalnim brojevima, a u VI razlomcima. Davno bilo, pa pamtim (ne pitajte što sam jučer objedovao).

Postoji, doduše, tehnička razlika: mi smo tada računali “pješke”, olovkom po papiru, desetak godina kasnije pojavili su se džepni elektronski kalkulatori (tada smo ih zvali “digitronima”), a još desetak godina kasnije elektronski računski listovi (koje danas, po istoj logici, zovemo: “excel”).

Račun, koji je mogao biti prilično zamoran (pogotovu ako djelitelj ima šest znamenaka, kao u slučaju broja glasača u našim izbornim jedinicama, ili čak sedam u svekolikoj Hrvatskoj, i domovinskoj i domoljubnoj) postao je jednostavan i brz, takoreći u tren oka, a i pouzdaniji: strojevi su suviše glupi da bi pogriješili.

Pa tko nam onda brani da sami zbrojimo rezultate svih jedinica i dobijemo nacionalne postotke? Brani nam DIP: objavio je postotke ali je prikrio brojeve, i ukupno glasalih i po listama. A jedino tako se može dobiti točan podatak, nije korektno zbrojiti postotke i podijeliti ih brojem jedinica, jer se međusobno razlikuju i po broju birača i po broju glasača.

Više od 40 godina pratim izbore po raznim državama, nikada još nisam doživio da ukupan postotak ne stiže ni nakon podatka o razdiobi mandata. Nadam se da kao rezon neće biti navedeno ponavljanje izbora na onih nekoliko mjesta, jer njihovi rezultati teško da mogu promijeniti i drugu decimalu postotka.

Prekjučer sam, suočen s neobjašnjivim manjkom toga ključnog podatka, ponudio DIP-u da ću mu sâm, po umjerenoj cijeni, izraditi excelov list za izračun. I na to sam jučer u podne još čekao odgovor.

Jutarnji, 12. 11. 15.