Nepoznati Zagreb

23.03.2021., utorak

Zašto smo 1984. prestali čitati novine?

Priznajem, sad sam i ja malčice pribjegao senzacionalističkom naslovu (koje inače jako ne volim wink

) kako bih vas zainteresirao za ovu temu koja mi se čini zanimljivom ... wink

... evo o čemu se radi.

Prije nekoliko dana sam nabavio zanimljivo izdanje imenom "Vjesnikov leksikon 1940.-1990." koji je, kao što mu već ime kaže, leksikon svega što ima bilo kakve veze sa radom NIŠRO (Novinsko Izdavačke Štamparske Radne Organizacije) Vjesnik u prvih 50 godina njenoga postojanja. Kroz tih je 50 godina "Vjesnik", kako same dnevne novine (koje su izlazile sve do 2012.) tako i cijelo poduzeće koje je u 70-ima i 80-ima obuhvaćalo nevjerojatno veliki dijapazon raznoraznih izdanja, teško zamisliv, i brojem različitih izdanja, a i brojem tiskanih i prodanih primjeraka.

Naslovnica leksikona

Neka od bivših izdanja NIŠRO Vjesnik - ilustracija preuzeta iz leksikona.

U leksikonu (izdanje NIŠRO Vjesnik, 1990. glavni urednik Mirko Peršen) je na njegovih 568 stranica moguće naći puno podataka o njegovim zaposlenicima i suradnicima, od važnih autora pa do lica iz sjene, ali i o različitim pojmovima vezanim uz tisak i novinsko izdavaštvo te, možda i najzanimljivije, natuknice o svim izdanjima te izdavačke kuće zajedno sa kompletnim podacima o njihovim nakladama.

A kad ih se malo pomnije pregleda lako je vidjeti da su naklade većine izdanja dosegle svoje vrhunce 1983. i 1984. godine nakon čega su one počele prilično brzo padati.
Pogledajte općenite podatke - najviše je dnevnih prodanih primjeraka bilo 1984. godine: 634.740 primjeraka.
Ukupna godišnja naklada novinskih izdanja je također 1984. doživjela vrhunac sa 232,314.723 prodanih primjeraka.

Podaci o remitendi (neprodanim primjercima tiskanih izdanja).

Zašto smo tih godina prestali kupovati i čitati novine i revije?
(naravno, to se nije desilo preko noći, već je to bio početak dugoga procesa "odumiranja" klasičnih novina)

Za to ne možemo okriviti Internet jer ga tada još nije bilo ... ali, tada je, čini mi se, televizija počela preuzimati primat u informiranju ljudi.

Tih se godina počela mijenjati i struktura novinskih i revijalnih izdanja koja su vladala tržištem ... recimo, 1981. se pojavio prvi tabloid na području Jugoslavije, sarajevski "As" koji je brzo dosegao fantastične naklade ... možda je to bio početak procesa "sažimanja" čitanja, jurnjave za senzacijama, kratkim bombastičnim člancima ...?

Što mislite, zašto je bilo tako?

A dok vi razmišljate o tom fenomenu evo i podataka o pojedinim Vjesnikovim izdanjima (uz statističke podatke stavio sam i nekoliko fotki prvih brojeva pojedinih izdanja koje se mogu naći u leksikonu. A tu je i tablica sa najvišom prosječnom godišnjom prodanom nakladom po broju za pojedina izdanja zaključno sa 1988. godinom.

Podaci o godinama najviših naklada preuzeti iz Leksikona.

Ovo je pregledni popis, a evo sada i golih, grubih brojaka (preuzetih iz Leksikona, popraćenih sa ponekom naslovnom stranicom prvih brojeva dotičnih izdanja.
(izvinjavam se na kosim fotkama, knjiga je prilično debela i nisam uspio bolje uloviti te izvatke iz nje)