Nepoznati Zagreb

Svaku godinu-dvije našem se gradu desi poneka radikalna graditeljska intervencija u staroj gradskoj jezgri, intervencija koja podijeli grad i postane glavna tema novinskih članaka i televizijskih okruglih stolova ... prije tridesetak godina je to bilo novo lice hotela "Dubrovnik" koje je označilo istočni kraj Bogovićeve ulice, a tad je u naše živote ušla i čuvena zgrada "Željpoha"/"Ferimporta" koje pak ovih dana ponovo doživljava transformaciju u Muzičku akadamiju ... pred koju godinu smo imali slučaj trgovačkog centra "Cvjetni" koji je podigao dosad najveću prašinu ... a sada su pri završetku "Ban centar" u Cesarčevoj te još jedna gradnja koja svojim rubnim položajem skreće manje pogleda na sebe, no baš je zbog toga vrijedna spomena.

Naime, u toku je dovršenje nove poslovno-muzejske grade na jugozapadnom dijelu bivše Tvornice duhana Zagreb koja će udomljavati sadržaje Povijesnog muzeja, ali i poslovne prostore namijenjene vrlo vjerojatno "Adris" grupi koja je investitor gradnje poslovnog dijela.

Prisjetimo se, Tvornica duhana je izgrađena 1882. godine prema projektu ing. Ruperta Melkusa i uz tehničku suradnju Milana Lenucija i Aleksandera Seća, dok je tehnološko rješenje pripremio Leopold Lipp. Tvornička proizvodnja duhana započela je u Zagrebu još 1819. u bivšoj Svilarskoj (danas Preradovićeva), no 1850. su uvođenjem državnog monopola zatvorene sve tada postojeće duhanske manufakture. Nakon toga je 1869. potpisan ugovor između Kraljevske hrvatske zemaljske vlade i Josipa Dachlera iz ugarskog Ministarstva financija i 1870. je nova tvornica započela s radom, prvo u zgradi današnjeg Rektorata, a nakon toga na novoj lokaciji na uglu Klaićeve i Hoffmanove ulice. Zanimljivo je da je tvornica u prvo vrijeme izrađivala samo cigare, no s vremenom je potrošnja cigara znatno opala pa se od 1941. u tvornici proizvode samo cigarete. 1960. godine je započeta modernizacija i proširenje tvornice prema projektu Franje Bahovca (najpoznatijeg po projektima za niz sportskih objekata u gradu) koja je dovršena 1971. godine uz očuvanje gotovo cjelokupne izvorne strukture tvornice. Iste godine je uz tvornicu dodana i benzinska pumpa Ine (koja će sa dovršenjem uređenja muzeja prestati sa radom).

1998. godine je Tvornicu duhana Zagreb (TDZ) kupila Tvornica duhana Rovinj i od tada ona djeluje u okviru Adris grupe d.d. - jedna od zanimljivosti gradnje ovog objekta je i ta da je investitor izgradnje upravo Tvornica duhana Zagreb, koja još uvijek postoji kao pravna osoba iako više ništa ne proizvodi!

Vrijedi spomenuti i da je stara zgrada tvornice jedna od najbolje očuvanih industrijskih građevina druge polovice 19. stoljeća u Zagrebu i starija je npr. dvadesetak godina od zgrade Tvornice kože u kojoj je danas smještena Gliptoteka, dok je projektant Rupert Melkus ostavio dubok trag u razvoju grada svojim udjelom pri izgradnji Mirogoja, prve gradske kanalizacije te projektom parka Zrinjevac 1870. godine.

Isto tako, zanimljivo je prisjetiti se razvoja tog dijela grada - sredinom 19. stoljeća se tamo još uvijek nalazio samo prostor za vojno postrojavanje. Nakon toga je na tu lokaciju trebao biti preseljen stočni sajam, dok se na susjednoj parceli (istočno od Hoffmanove) nalazila ciglana Adolfa Muellera, vlasnika ciglana u Črnomercu i Kustošiji. Planovi za to područje ciglane su bili vrlo ambiciozni, od fakultetskih zgrada, nove crkve pa do velikog gradskog trga sa fontanom ... ali, potres 1880. godine je skrenuo tok događanja, na području Srednjoškolskog igrališta su sagrađene barake za stradalnike.

Slijedeći važni datumi vezani za taj prostor su ovi:

1895. Zaslugom Izidora Kršnjavig sagrađen kompleks "donjogradskih gimnazija" (današnji muzej Mimara), projekt A. Ludwiga i L.T. Huellssnera
1921. Sagrađen kompleks socijalnih stanova istočno od Hoffmanove, projekt Pavla Jušića
1940. Tehnički fakultet, projekt Milovana Kovačevića

Što se Povijesnog muzeja tiče, budućeg korisnika stare zgrade Tvornice duhana, najvažnije točke u njegovoj povijesti su slijedeće:

1836. Utemeljenje muzeja kao trećeg najstarijeg muzeja u Hrvatskoj, nakon Arheološkog muzeja u Splitu (1820.) te Pokrajinskog muzeja u Zadru (1832.)
1846. Početak javnog djelovanja prvom izložbom u prostorijama ondašnjeg "Narodnog doma" u Opatičkoj 18
1866. Postojanje muzeja ozakonjeno aktom cara Franje Josipa I
1925. Antologijska izložba u čast 1000 godina hrvatskog kraljevstva u tri prostora (aula palače JAZU, Umjetnički paviljon, Sveučilišna knjižnica)
1940. Odvajanje Arheološkog i Povijesnog muzeja kao zasebnih cjelina, oba su preseljena u današnje prostore Arheološkog muzeja
1951. Povijesni muzej djeluje u okviru JAZU
1959. Muzej je preseljen u današnji prostor u MAtoševoj 9, u palaču Oršić-Rauch

Nova zgrada muzeja bi trebala imati oko 9000 m2 bruto površine, a postav bi trebao na moderan način prikazati značajna zbivanja u Hrvatskoj od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba.

Što se novog prostora muzeja tiče, on je rezultat rada članova projektantskog tima Ivice Plaveca, Žanet Zdenković Gold i Ivana Zdenkovića. Obnovljena stara zgrada i nova zgrada će zatvarati zajednički trg koji će biti mjesto vezivanja zgrada te ulaza koji će se nalaziti na sadašnjoj lokaciji benzinske pumpe koja će biti uklonjena. Prema zamisli projektanta nova zgrada bi trebala biti jedan od orijentira zapadnog dijela grada.

... ovo je bio informativni dio posta u kojem sam se služio tekstom Branka Nadila "Kuća hrvatske povijesti - od doseljenja do osamostaljenja" objavljenog u časopisu "Građevinar", broj 9/2012 (članak možete pročitati u cjelosti OVDJE!)
Isto tako, zahvaljujem i GP-u, hvala ti na fotkama sa sjevera i ideji za naziv posta, a i vama, VT, DenMla - hvala vam na informaciji o postojanju ovog članka i komentarima!).

A subjektivni dio?

Obišao sam zgradu, sam ili putem dobivenih fotki, sa svih strana. Sa južne i jugozapadne strane staklena novogradnja ne upada isuviše u oči, ponajviše zbog susjedne zgrade Vijeća za elsktronske medije koja je donekle sličnog stila, ali i zbog željezničke pruge koja optički "reže" zgradu na pola kad se gleda s područja Trešnjevke i ona ne djeluje tako masivno kao s druge strane. Sa istoka i zapada nije moguć direktan pogled na zgradu zbog pozicije unutar izgrađenog bloka. A sjever? Pogledajte sami završne fotrke u nizu dolje!

Iz smjera Ilice i Primorske ulice se zgrada pruža kao nekakvo monstruozno čudovište koje luka iza stare zgrade Tvornice duhana ("Grdobina!"), a ni pogled sa prvih gradskih uzvisina, s Hercegovačke ulice, nije puno ljepši.

Ne znam da li se tu radi o željenom efektu ekstremnog kontrasta (koji je, meni se čini, prejak) ili je ovo ispalo kao nekakav "side effect" željene dominacije tim kvartom, no meni je ovo ipak malko previše.

A vama?




Stari natpis je već prekrila puzavica ... Snimio: Vanja


Pogled sa jugoistoka, nova zgrada sa benzinskom pumpom u prvom planu sa karakterističnom ovalnom nadstrešnicom. Snimio: Vanja


Pogled sa zapada, tri generacije gradnje: 1860., 1971. i 2012. Snimio: Vanja


Pogled s Trešnjevke, s te strane nova zgrada ne odudara puno od okoline, a nije osobito ni uočljiva zbog nasipa pruge (fotka je snimljena upravo sa željezničkog nasipa). Snimio: Vanja


"Grdobina", pogled iz smjera Ilice. Snimio: GP


Pogled sa brijega, iz Hercegovačke ulice. Snimio: GP

Oznake: Tvornica duhana Zagreb, Povijesni muzej, Klaićeva ulica, Hoffmanova ulica