Nepoznati Zagreb

Među zagrebačkim muzejskim zbirkama ima nekoliko njih (uglavnom izdvojenih od svog matičnog muzeja) koje rijetko dočekaju posjet ... jedna od takvih je i stan poznatog zagrebačkog arhitekta Viktora Kovačića, koji se, da priča bude zanimljivija, nalazi usred centra grada, u Masarykovoj 21, nedaleko Kazališne Kavane.

Stan je otvoren za posjete četvrtkom od 10 do 17 sati, ulaznica je 10 kuna.

A zašto vrijedi vidjeti stan? Zato što on odaje nepatvorenu atmosferu stanovanja početkom 20. stoljeća i to zaslugom Kovačićeve supruge Terezije (1891-1961) koja je nadživjela supruga čitavih 37 godina i tokom tih godina nije mijenjala interijer stana.


Ulazni hodnik i stubište zgrade u Masarykovoj 21. Snimio: Vanja


Zanimljivi prozori na vratima stanova. Snimio: Vanja


Stigli smo i na mansardu. Snimio: Vanja


Stigli smo na pravu adresu! Snimio: Vanja

Inače, zgrada u Masarykovoj 21 (kao polovica dvojnog objekta sa zgradom u Masarykovoj 23) je zanimljiva sama po sebi. Viktor Kovačić ju je projektirao 1906. godine za naručitelje, Antuna Oršića i Reginu Divković. Umjesto novčane naknade, Viktor je dobio mansardni stan na broju 21. Stan ima cca 95 m2 i sastoji se od blagovaonice, dnevne sobe, spavaće sobe, poveće kupaonice te odvojenih pomoćnih prostorija (kuhinja, ostava i djevojačka soba). U stanu se nalazi namještaj iz raznih epoha, no posebno je zanimljiv smještaj ormara (svi su ugrađeni u zidove i praktički nevidljivi posjetiocu), zatim smještaj peći (sa posebnim metalnim ukrasnim kućištem) te cjelokupna kuhinja u kojoj se nalazi neobična kombinacija velike "seoske" peći na drva i ugljen sa plinskim plamenicima. Treba spomenuti i zanimljiv pogled na dvorište (sa kuhinjskog prozora se vidi i krov HNK-a te zgrada Cibone) i neobičnu terasu koja se pruža pored kuhinjskog prozora.


Detalj sobe za rad. Snimio: Vanja


Pogled iz radne sobe ka blagovaonici. Snimio: Vanja


Neobičan i efektan metalni "zastor" za peć. Snimio: Vanja


Kuhinjska peć: drva + plin. Snimio: Vanja


Pogled sa kuhinjskog prozora preko terase ka okolnim zgradama. Snimio: Vanja

Evo i nekoliko biografskih podataka o arhitektu Viktoru Kovačiću: rođen 28.08.1874. u Ločendolu nedaleko Rogaške Slatine. Obrtničku školu je završio u Grazu, a studij arhitekture u Beču (kod profesora Otta Wagnera). 1989. se vratio u zagreb i otvorio privatni atelijer. 1920. je izabran za predavača na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu, a 1922. i za redovnog profesora. 1906. je bio jedan od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata. 1925. godine je, nakon smrti, dobio Grand prix na Svjetskoj izložbi u Parizu. Značajnija djela u Zagrebu su crkva Sv. Blaža na uglu Primorske i Deželićevog prilaza (1910.-1913.), palača Burze (1923.-1927.), vila Frangeš (1910./1911.), vila Froelich (1919./1920.), uređenje Jezuitskog trga (zajedno sa Hugom Erlichom) te kuća Frank (1913.).

Umro je u Zagrebu 21.10.1924. godine, navršivši tek 50. godina.

Za više podataka o njegovu životu te radu pogledajte neuobičajeno iscrpni članak na - Wikipediji.