Nekretnine Umag
U Hrvatskoj izgrađena 21 pasivna kuća; u Europi ih je već 150.000
Dragocjeni primjeri privatne inicijative
Istra i Primorje također ne zaostaju u gradnji pasivnih kuća, ali ponajprije zahvaljujući privatnim investitorima. Gradovi i općine nastoje poreznim ili komunalnim olakšicama poticati pasivnu i niskoenergetsku gradnju, no graditelji su još uvijek većinom penalizirani za svaki centimetar termoizolacije, jer im je s većim bruto volumenom skuplja i građevinska dozvola, a slično je i s koncesijom za korištenje podzemnih voda, upozorava Miščević.
Dobar primjer pasivne višestambene zgrade nalazi se u Salatićima na Krku. Vlasnik Radovan Karabaić objasnio je da zgrada kao primarni energent koristi sunčevu energiju za zagrijavanje prostorija i potrošnju vode, a u budućnosti i za proizvodnju električne energije uz pomoć fotonaponskih ćelija. "Kad sunca ne bude dovoljno, koristit ćemo toplinsku pumpu", najavljuje.
Još je naprednija nedavno sagrađena stambeno-poslovna pasivna zgrada u Žminju s 802 četvorna metra i planiranim godišnjim troškom grijanja od svega 1.200 kuna.
Uz samoventilirajuću fasadu i dizalicu topline koja koristi prirodnu toplinu, odnosno hladnoću zemlje za hlađenje ili zagrijavanje unutarnjeg prostora, kao i sustav za rekuperaciju zraka i pripremu tople vode solarnim kolektorima, zgrada već dobiva struju iz vlastite fotonaponske elektrane, a ima i sustav upravljanja za tzv. pametne kuće.
U Zadru će uskoro raspisati natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada, a zahvaljujući projektu i-scope Zadarske županije i tvrtke Geofoto uskoro će "klikom miša" moći izračunati energetski potencijal krovova.
Na zadarskim Danima pasivne kuće sudjelovao je direktor projekta Dalmatinske energetske kuće Paško Melvan koji je govorio o potencijalima primjene obnovljivih izvora energije i studiji koju sa svojim timom provodi na otoku Krapnju.
"Paradoksalno je da ljudi na sjeveru europskog kontinenta, pa i Hrvatske, više razmišljaju i rade na korištenju sunčeve energije nego u Dalmaciji koja ima sunca na pretek. Želimo to promijeniti", kaže Melvan.
Ima nade i za stanare u zgradama
Strizivojna, Begovo razdolje, Čazma, Buzet, Gornji Stupnik... tek su neki od gradova i općina gdje su izgrađene štedljive, prozračne i udobne, pasivne i niskoenergetske obiteljske kuće. No, ni stanari u višestambenim zgradama neće biti zakinuti uključe li se u energetsku obnovu.
Postali smo vlasnici, a vlasništvo obvezuje - treba ga održavati. Zgradu treba obnoviti da bude uredna i lijepa, ali i da bismo uštedjeli na energiji. Nije lako podići pričuvu i zato je važna dobra informacija - koje su mogućnosti financiranja i pod kojim uvjetima, poručili su iz Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada.
Oni u suradnji s Udrugom gradova pripremaju novu brošuru o energetskoj obnovi zgrada kako bi stanare educirali i potakli na ulaganje u obnovu, tim više što se za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode u prosječnom kućanstvu koristi 70 posto energije. Pritom podsjećaju da energetsku učinkovitost mogu sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i lokalna samouprava.
Ako nema zajedničkog dogovora većine stanara, vlasnik stana može posegnuti za unutarnjom obnovom svojeg stambenog prostora. Renoviranje stana prema standardu pasivne kuće objasnio je Robet Schild iz Beča rekavši kako sada umjesto stana od 77 četvornih metara ima na raspolaganju 70 "kvadrata", ali s većom udobnošću i 10 puta manjom potrošnjom energije.
Posebno ga, kaže, veseli što se u stanu s termoizolacijom i prozorima s trostrukim ostakljenjem ne čuju zvukovi s ulice, pa ima osjećaj da je u "sound studiju" stanovi
Oznake: stanovi
28.11.2014. u 15:07 | 0 Komentara | Print | # | ^