Nekretnine Split

27.10.2010., srijeda

HEP prodao 145 stanova gotovo u pola cijene: Mravak i Čović dobili 40% popusta

Jutarnji list u posjedu je popisa ugovora o prodaji 145 garaža i stanova u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP) iz kojeg je razvidno da su stotine HEP-ovih nekretnina diljem Hrvatske zakupcima prodavane po cijenama koje su daleko ispod procijenjene vrijednosti.

Jedan od kupaca stanova je i bivši šef HEP-ove Uprave Ivan Mravak, koji je preksinoć pušten iz pritvora u Remetincu. On je stan u širem centru Zagreba od 80,22 četvorna metra , u Miramarskoj ulici, “s popustom” platio 580.624 kuna. Osim stanova koji su dodijeljivani “zaslužnim” osobama iz SDP-a ili ljudima koji nikada nisu radili u HEP-u, upravo su ti famozni “popusti” ono su što brine predsjednika Uprave Lea Begovića koji je nedavno upozorio da su neki stanovi prodavani i po 30 posto nižoj cijeni od procijenjene. Imamo dokaze da su njegove tvrdnje relativno blage.

Dokaz za to je jedan od primjera s popisa: stan u centru Splita od 87 kvadrata prodan za 640.800 kuna, a procijenjena vrijednost mu je milijun i 68 tisuća kuna! Radi se o popustu od 427 tisuća kuna za koje je HEP tom transakcijom, realno, oštećen.

Ni u jednom od 145 slučajeva za koje u ovom trenutku imamo saznanja stanovi nisu prodani skuplje ili barem po cijeni navedenoj u procjeni vrijednosti. Svim se kupcima, dakle, pogodovalo. Analizom smo izračunali kako je tih 145 stanova HEP prodao za oko 29 milijuna kuna iako im je procijenjena vrijednost barem 42 miljuna kuna. HEP je pogodbama tako oštetio svoj budžet za najmanje 13 milijuna kuna!

Stanovi su prodani temeljem Odluke Uprave HEP-a d.d. o prodaji neposlovne imovine od 29. 9.1998. te od 8. 5. 2003. godine.

Ti će kupoprodajni ugovori biti zanimljivi istražiteljima. No, biti će zanimljivi i vodstvu dvjema najvećim strankama - HDZ-u i SDP-u jer su u “dijeljenju” stanova su najvjerojatnije sudjelovali i HDZ-ovci i SDP-ovci.

Zato bi i Mravak i Čović, koji je bio na čelu HEP-a za vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade, morali objasniti zašto se išlo na toliko snižavanje cijena stanova, te tko je i prema kojim kriterijima odobravao popuste.

- Vaši dokumenti potvrđuju moje sumnje da se to radilo i prije i poslije, odnosno kada je na vlasti bio HDZ. Treba otkriti po kojim su to odlukama davani toliki popusti i je su li vlasnici stanova ikada radili u HEP-u - tvrdi Denis Geta, čelnik HEP-ovog sindikata Tehnos.

Iznosi kojima su čelni ljudi HEP-a kupili stanove u Zagrebu odgovaraju iznosima menadžerskih kredita koje je odobravao HEP. Tako je Damir Kopjar, jedan od direktora u HEP-a, dobio 917.454 kune kredita s kamatom od 2%, što u lipu odgovara iznosu koji je HEP-u dao za 116 kvadrata u centru Zagreba.

Jednako tako cijene za Mravkov stan, stan Ive Čovića i Josipa Perice odgovaraju iznosima HEP-ovih menadžerskih kredita.

Izvor/autor: SEEbiz / Jutarnji list

- 08:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.10.2010., subota

Sinovčić nastavlja gradnju u Zadru

Zadarski poduzetnik Reno Sinovčić nastavio je nakon mjesec dana gradnju nove poslovne zgrade medijske kuće Vox u blizini TC-a Kaufland usred Zadra. Nakon što je platio 1,5 milijuna kuna komunalnog doprinosa s pratećim kamatama, dobio je građevinsku dozvolu, potvrdili su u nadležnom uredu Grada Zadra, kako prenose internetski portali stanovi Zadar.

Inspekcija mu je zabranila radove 13. rujna jer nije imao svu dokumentaciju za gradnju budućeg medijskog sjedišta Vox veličine 4000 četvornih metara, na atraktivnom terenu nasuprot zadarske policije. Nije imao ni nadzornika nad radovima tvrtke Gortan direktora Zdravka Galića. Dan nakon pečaćenja gradilišta, Sinovčić je dostavio potrebnu dokumentaciju i platio dugove za doprinose. Nije jasno što će biti s kaznenom prijavom Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva protiv Sinovčića zbog bespravne gradnje.

Medijima su svojevremeno bile zanimljive i okolnosti kupnje u centru Zadra. Sinovčić je atraktivno zemljište u Zadru kupio 2008. na javnom nadmetanju od Grada Zadra za 4.738.000 kuna. U početku je bila dopuštena gradnja zgrade s podzemnom garažom do 100 mjesta, prizemljem i dva kata. Sudski vještak zemljište je procijenio na 186 eura po metru četvornom.

Pogledajte nekretnine Zadar.

Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut

- 13:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.10.2010., utorak

2248 splitskih obitelji na listi za POS-ove stanove

Grad Split uskoro će i formalno potvrditi listu prvenstva za kupnju stanova iz Programa poticane stanogradnje (POS) za koju se putem natječaja do 20. svibnja prijavilo 2248 splitskih obitelji. No, ista lista vrijedit će i za kupnju "jeftinih stanova", koji bi se prema projektu splitskoga gradonačelnika Željka Keruma nakon izmjene prostorno-planske dokumentacije trebali graditi u splitskim industrijskim zonama, te prodavati za samo 1000 eura po metru četvornom.

Već sam razgovarao s vodećim svjetskim bankama koje su zainteresirane da taj projekt prate od izrade dokumentacije do gradnje uz vrlo niske kamate, niže od šest posto. Već je nekoliko lokacija spremno i sve bi trebalo teći brzo. Očekujem da će svi podstanari, koji budu solventni, ući u taj projekt i kupiti stanove, kaže Kerum.

Prema Zakonu o POS-u, najviša moguća cijena po četvornome metru stana može biti 1109,37 eura. Gradski oci još su potkraj 2007. godine najavili izradu nove natječajne liste za POS-ove stanove ističući da će Grad snositi troškove pribavljanja sve dokumentacije onima koji se budu natjecali, a neće dobiti stanove. Na staroj listi prvenstva, koja više ne vrijedi, bilo je oko 1400 obitelji od kojih je samo 384 kupilo stanove u splitskom POS-ovu objektu na Brodarici.

Nezadovoljan sporošću državne administracije, splitski gradonačelnik je najavljivao da će Grad osnovati i vlastitu agenciju za promet nekretninama koja će se baviti rješavanjem problema POS-a. POS je jedan od prioriteta Kerumove gradske vlasti i trenutačno se pregovara s vlasnicima zemljišta na Kili, koje je prostorno-planskom dokumentacijom najbliže realizaciji tog projekta. Na tom prostoru, koji je u vlasništvu IGH i Konstruktora, može se graditi od 200 do 600 stanova.

Osim na projektu POS-a na Kili, gradske stručne službe rade i na pripremi zemljišta za POS u Korešnici. Riječ je o 150.000 metara četvornih u vlasništvu Hrvatskih šuma koje, navodno, žele prodati to zemljišta, ali po tržišnoj cijeni, što Gradu ne bi odgovaralo. Ako se uspiju dogovoriti da se zemljište proda po cijeni primjerenoj programu POS-a, i taj će se posao zaključiti. To zemljište tek treba urbanizirati.

Ideja o Kili kao o POS-ovu naselju stara je koliko i program. Još 2003. godine Ministarstvo graditeljstva raspisalo je arhitektonsko-urbanistički natječaj na kojem je pobijedio rad arhitekta Ante Kuzmanića. Prema njegovu rješenju, na zemljištu od 35.000 metara četvornih trebalo se sagraditi 480 stanova.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut

- 11:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.10.2010., četvrtak

Privatizacija Kamenskog motivirana nekretninama

Štrajk glađu radnica tradicionalne tvornice konfekcije Kamensko d.d. u Zagrebu, osim socijalnog ima i duboko ekonomsko značenje. Ponovo se naime aktualiziraju pitanja vladinih privatizacijskih politika, postavljenih prije gotovo dvadeset godina i za koje se može slobodno ustvrditi da su presudno utjecale na formiranje današnje strukture hrvatskog gospodarstva.

Privatizacija domaćih poduzeća, započeta u ratnom vremenu, temeljila se na dominaciji političke samovolje, a ne na ozbiljnom ekonomsko-političkom konceptu. Poduzeća su u pravilu preuzimali klijenti vladajuće političke garniture, koji su imali ograničene poslovne vizije. U velikom broju slučajeva privatizacija poduzeća nije imala cilj dugoročni razvoj poslovanja i stvaranje novih radnih mjesta. Prevladavali su kratkoročni, špekulativni motivi povezani s komercijalizacijom, često vrlo vrijednih, nekretnina u vlasništvu privatiziranih poduzeća.

Razvoj temeljnih djelatnosti, osobito poduzeća u industrijskom sektoru, novim vlasnicima najčešće nije bio dovoljno atraktivan, posebno ako se usporedi s mogućnosti kratkoročnih kapitalnih dobitaka na prodaji zatečenih nekretnina. Čini se da je privatizacija Kamenskog, ali i mnogih drugih industrijskih poduzeća, također motivirana preuzimanjem vrijednih nekretnina, a ne stvaranjem vrijednosti za dioničare u temeljnoj djelatnosti.

U vrijeme strukturiranja temelja privatizacijskih politika dio utjecajnih ekonomista je odbacivao modele industrijskih i razvojnih vladinih politika, kojima bi se zaštitila poduzeća u industrijskom sektoru i omogućio njihov razvoj nakon provođenja procesa vlasničke transformacije. Koristili su se argumenti poput: hrvatska industrijska poduzeća nemaju šanse u globalnoj podjeli rada, hrvatska ekonomija će svoj rast temeljiti na tercijarnom, a ne industrijskom sektoru i slično. Danas vidimo koliko je ta argumentacija bila pogrešna, a vrlo vjerojatno i politički inspirirana.

Pogledamo li razvijene europske zemlje, ali i uspješne nove članice EU, vidimo stalan rast značenja industrijskog sektora u strukturi kreiranja dodane vrijednosti nacionalnog gospodarstva. One države koje su se oslonile samo na razvoj tercijarnog sektora, poput Islanda, Grčke ili baltičkih zemalja, doživjele su tijekom zadnje globalne ekonomske krize snažno usporavanje gospodarskih aktivnosti i rast nezaposlenosti. Unatoč pritisku uvoza industrijskih proizvoda iz azijskih zemalja, europske radno intenzivne industrije su se uspješno transformirale, fokusirale na luksuzne segmente tržišta i zadržale radna mjesta.

Brojna industrijska poduzeća iz bivših istočnoeuropskih zemalja, pred kojima su hrvatska poduzeća početkom tranzicije bila u značajnoj prednosti, zahvaljujući odgovornim privatizacijskim i odgovarajućim vladinim industrijskim politikama danas su vrlo uspješna na međunarodnom tržištu. Privatizacijske politike hrvatskih vlada, uključujući i vladu Ivice Račana, izrazito su nepovoljno djelovale na industrijski sektor. Bespovratno su nestala mnoga poduzeća te izgubljena stotine tisuća radnih mjesta. Tercijarni sektor ne može stvoriti dovoljno odgovarajućih radnih mjesta, kojima bi se nadoknadio gubitak radnih mjesta u privatiziranim industrijskim poduzećima koja novi vlasnici nisu razvijali. Zbog toga su nužne potpuno nove vladine politike prema industrijskom sektoru.

Izvor/autor: Novi list/PressCut

- 08:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>