Poznati ekonomisti drže da je uvjerenje da će cijene stanova uvijek rasti bez obzira na ekonomske prilike pogrešno i da se treba mijenjati. Stanovi više neće biti trajno dobro, nego će biti na razini automobila, odnosno služit će samo svrsi stanovanja kao što automobil nije vrijednost, već sredstvo za prijevoz.
Prošlo je, barem u Sjedinjenim Američkim Državama, vrijeme kad je stan bio sigurna vrijednost. Bolje ulagati u ciglu nego u dionice, bila je ključna rečenica i u Italiji. Roditelji su ulagali u stanove kako bi djeci bila osigurana budućnost. I u SAD-u su stanovi bila trajna vrijednost. S hipotekom na već otplaćeni ili još neotplaćeni stan mogli su se dobivati krediti za kupnju automobila, za putovanja itd., odnosno za potrošna dobra. Sada i stan postaje potrošno dobro. Tako će biti u SAD-u barem u idućih 20 godina, a čini se da i u Europi pada vrijednost kućama, odnosno da postaju mjesto stanovanja, a ne trezor za čuvanje novca od inflacije ili riskantnih ulaganja na burzi stanovi Zagreb centar.
Vlasništvo nad nekretninom više neće imati onu vrijednost koju je imalo u posljednjih 50 godina, napisao je New York Times, prenoseći analize ekonomista glede tržišta nekretnina. Dean Baker, direktor Centra za ekonomska i politička istraživanja (CenterforEconomic and Policy Research), izjavio je kako će proći desetljeća prije nego što će cijene stanova ponovno dosegnuti razinu koju su imali 2005. i do danas izgubili. U cijeni stanova izgorjelo je 6000 milijardi dolara, odnosno toliko bogatstva pojedinaca je otišlo u dim, samo zato što je vrijednost stanovima pala. Baker drži da bi moglo doći i do još težih situacija s nekretninama u SAD-u nekretnine Istra Poreč.
Golema masa neprodanih stanova na američkom tržištu navodi na zaključak kako će njihova cijena i dalje padati, a s obzirom na to da se tržište nekretnina neće oporaviti najmanje daljnjih 20 godina, onda je bolje prodati sada po bilo kojoj cijeni nego čekati bolju budućnost. Potpuno će se izmijeniti trend nastao nakon Drugoga svjetskog rata kada se počelo kupovati stanove ne samo da bi se živjelo u njima već i zbog zaštite novca od inflacije.
Ekonomist tržišta nekretnina Stan Humphries (glavni ekonomist internetske kompanije za posredovanje u trgovini nekretninama Zillow.com) kaže kako ne postoji ekonomski zakon prema kojem bi cijena stana trebala rasti. Za vrijeme buma stanogradnje govorilo se kako je tržište nekretnina posebno: prvo, zbog nedostatka prostora za stanogradnju, a, drugo, zbog demografskog rasta posebno zbog useljenika. No nijedno od objašnjenja ne stoji. Stanovi bi mogli opet imati neku vrijednost ako će rasti inflacija, ali do toga neće tako skoro doći. Dapače, cijene mnogih proizvoda će padati nekretnine Zagreb.
Robert Shiller, docent na američkom sveučilištu Yale, koji je zajedno s ekonomistom Nourielom Roubinijem prognozirao veliku ekonomsku krizu do koje je došlo 2008., a uzrok koje su bili stambeni krediti, kaže kako vlasnici stanova drže da je porast cijena nekretnina zakon prirode, ali nije tako. Najavljuje ne samo da cijene stanovima neće rasti već bi mogle i dalje padati. Na poslijeratnu stanogradnju utjecalo je više faktora, od baby booma, odnosno porasta broja novorođene djece u razdoblju od 1945. do 1965., do izvanrednoga ekonomskog rasta, visoke inflacije izazvane energetskom krizom i zahtjevima za povećanje plaća u sedamdesetim godinama.
U prilog kupovanju stanova išli su i porezni sustavi koji su, posebno u SAD-u, omogućavali da se troškovi vezani uz stanovanje odbijaju od osnovice za porez. Iskustvo generacija koje su od sedamdesetih do devedesetih godina kupovale stanove neće se više nikada ponoviti. Nije bilo normalno takvo ponašanje, izjavio je za New York Times ekonomist Bany Ritholtz. Nouriel Roubini, turski ekonomist i docent na newyorškom sveučilištu, koji je diplomirao ekonomiju na sveučilištu Bocconi u Milanu, upravo je u Italiji potpisao ugovor s talijanskom ustanovom za ekonomska istraživanja Ambrosetti te će zajedno raditi na analizama.
Roubini drži kako državni dug u SADu ne smije više rasti, kao ni porezi za pokrivanje toga duga. Vidi američku administraciju u teškoj situaciji jer se približavaju izbori za obnovu parlamenta, što će predsjedniku Baracku Obami otežati donošenje odlučnih mjera. No Obama je ipak odlučio uložiti u infrastrukturu. U nadi da će smanjiti nezaposlenost, Obama je lansirao plan ulaganja u velike javne radove, prije svega u prometnice, u vrijednosti od 50 milijardi dolara u sljedećih šest godina. Obama jamči da tim ulaganjima neće biti povećan deficit.
U idućih šest godina izgradit će se 150.000 milja cesta, obnovit će se 4000 milja željezničkih pruga za superbrze vlakove i sl. Najavio je i osnivanje posebne banke za ulaganje u infrastrukturu. I dok u SAD-u pada vrijednost stanovima i zaustavlja se tržište nekretnina, u Italiji su cijene stanovima pale za samo oko dva posto, a Talijani se i dalje zadužuju kod banaka za dobivanje stambenih kredita. Hoće li i u Europi stanovi postati imovina koja se više neće moći nazivati nekretninama, odnosno samo za upotrebu kao što su automobili, ili će Stari kontinent ostati stari i u idejama prema nekretninama, ostaje tek vidjeti. Sigurno je jedino da se sve mijenja.
Prema podacima talijanske središnje banke, zaduženje talijanskih obitelji kod banaka poraslo je za čak 20,8%, odnosno za više od 100 milijardi eura u posljed- njih godinu dana. Iznos kredita u bankama dosegnuo je 579,4 milijarde eura u srpnju, a većinu kredita (342,9 milijardi eura u odnosu na 270,1 milijardu u srpnju 2009.) čine stambeni.
Izvor/autor: Poslovni dnevnik/PressCut
|
