Nekretnine Labin
ponedjeljak, 12.01.2015.
Poticaji za stambenu štednju vraćaju se 2016. u smanjenom iznosu
ZAGREB - Ministarstvo financija isplatilo je iz proračuna 119 milijuna kuna državnih poticaja za 2013. godinu stambenim štedionicama, koje će one upisati na račune oko pola milijuna štediša u zemlji. U zemlji je oko 700 tisuća stambenih štediša, no poticaji se mogu dobiti samo za jednu štednju u jednoj štedionici, a svaki čovjek može imati više računa u raznim štedionicama.
Posljednji su to fiksni poticaji koje će stambene štediše dobiti, a kako su kasnili, prošle su im godine stigli dvaput: krajem siječnja iz proračuna je isplaćeno 199,7 milijuna kuna poticaja za 2012., a u posljednjem tjednu 2014. isplaćeni su poticaji za 2013, piše Slobodna Dalmacija. Ove godine neće dobiti ni lipe jer je u 2014. godini poticanje stambene štednje bilo zamrznuto, a od ove godine startaju novi, varijabilni poticaji koje će štediše dobiti za novac položen na stambene račune u 2015., koji će se isplaćivati u 2016. godini. Bit će znatno manji nego sadašnji, ali ipak će ih biti.
Nakon što je zamrznula poticaje za stambenu štednju za prošlu, 2014. godinu, Vlada je planirala da tako bude i ove godine. Nakon prosvjeda stambenih štedionica, odlučila je posljednjih tjedana 2014. uredbom uvesti varijabilne poticaje po uzoru Austriju i Slovačku.
Poticaji više neće biti fiksnih 10 posto od ušteđenog novca, maksimalno 500 kuna na godišnju štednju od 5000 i više kuna, nego će se određivati na temelju formule koja u obzir uzima prosječne kamate i prinose na državne obveznice. Za 2015. godinu tako će biti isplaćeni poticaji u iznosu od 4,9 posto od ušteđenog novca, najviše do 245 kuna na 5000 kuna godišnje štednje, što će proračun u 2016. stajati 50 milijuna kuna.
Štedionice su i same tražile da se aktivnije upravlja poticajima umjesto i da ih se diferencira, te su ukazivale da poticaji nisu samo trošak za proračun, nego i značajan prihod jer se u proračun vraća gotovo dvostruki iznos kroz poreze, doprinose i ostale prihode. Isticale su da prosječna ušteđevina u stambenim štedionicama iznosi 3500 kuna godišnje, a prosječan iznos kredita 320.000 kuna i da se tim kreditima ne grade vile, bazeni i hoteli, nego adaptiraju kuće i stanovi u kojima žive obični ljudi.
I po novim će pravilima štediše nakon isteka petogodišnje stambene štednje smjeti podići ušteđevinu, pripisane kamate i poticaje. Raskinu li ugovor ranije, gube poticaje koji se moraju vratiti državi. Štediše koji štede pet godina zbog kamata i poticaja, a ne zbog stambenog kredita s fiksnim kamatama, važna su karika u ovom sustavu jer se njihov novac plasira u dugoročne stambene kredite, pa njima štednja i treba biti nešto primamljivija od one u bankama da bi štedjeli pola desetljeća stanovi Belveder
Oznake: stanovi Belveder
