Iako tijekom vremena svaki učenik razvije svoj stil učenja mnogo je faktora koji utječu na učenje i koji ga mogu olakšati.

Radno okruženje

Imajte svoje mjesto za učenje koje će biti organizirano prema vašim navikama i potrebama i mjesto gdje ćete držati svoje knjige i bilježnice. Neka to bude mjesto na kojem će biti tišina i gdje vas neće ometati drugi zvukovi ili osobe. S obzirom da vam može smetati i potpuna tišina idealno bi bilo u pozadini pustiti laganu glazbu koja će neutralizirati sve ostale zvukove koji predstavljaju smetnje. Također, dok učite nije loše isključiti zvukove na mobitelu kako vam ne bi stalno odvraćao pažnju.

Napravite plan

Na početku polugodišta napravite plan polaganja testova, raspitajte se kako će ispit izgledati i tome prilagodite učenje. Učite što je više moguće na istom mjestu, a u vrijeme najžešćeg učenja budite fizički aktivni i prošetajte se. Razdijelite si gradivo na manje cjeline, radite svoje bilješke, a ako nešto ne razumijete - pitajte nekoga. Također, ako je moguće nemojte učiti noć uoči polaganja testa, radije se naspavajte.

Učite aktivno

Dok učite potrudite se da to gradivo razumijete i povezujte ga s onim znanjem koje već imate te pokušajte što manje učiti napamet. Učenje napamet je teže, a kasnije to gradivo zaboravite i morat ćete ga učiti ponovno, ako vam zatreba. Kako biste učili aktivno dok učite čitajte poluglasno i ponavljajte male cjeline. Krećite dalje tek kad ste ih naučili. Važne dijelove teksta podcrtajte markerom - te dijelove prođite prilikom ponavljanja. Ukoliko vam taj dio gradiva kod ponavljanja ne bude poznat, čitajte ponovno sve. Pomoći će vam i ako ćete svojim riječima tumačiti gradivo, jedan je od savjeta sa stranice mef.unizg.hr.

Kako se motivirati?

Uvijek je lako napraviti plan učenja, ali on često zna zapeti kada se treba primiti posla. Kako bi izbjegli da vam plan učenja propadne motivirajte se.

Kad naučite određeni dio gradiva, veselite se, nagradite se i 'proslavite' to s društvom. Budite uporni i ne odustajte. Ako vam je gradivo neprivlačno, pronađite u njemu neke zanimljivosti i s njima se motivirajte na daljnje učenje.

Ako se baš ne možete usredotočiti na učenje uzmite pauzu i napravite nešto drugo, nazovite prijatelja ili prijateljicu. No, neka to ne traje predugo kako biste se vratili natrag učenju. Motivaciju može smanjiti i neuspjeh. U takvim situacijama pomoć i podršku potražite kod prijatelja ili obitelji.

Što NE činiti dok učite

Vodite računa kada su vam ispiti i sukladno tome si rasporedite vrijeme. Ne vjerujte kolegama da uče vrlo malo i ne vodite se time koliko je tko od njih odvojio vremena za učenje. Napravite plan sukladan vašim potrebama. Ne brzajte kroz gradivo, već aktivno ponavljajte. Ne odustajte od učenja ako naiđete na dio gradiva koji ne razumijete i ne prekidajte učenje zbog zabave ili drugih poslova.

Kako učiti

Kada se uči matematika, fizika, kemija i slični predmeti, potrebno je razumijevanje gradiva te vježbanje zadataka. Roditeljeva uloga je da djetetu objasni gradivo ako ga dijete ne razumije, pomogne mu da uoči vlastite pogreške te ih samo ispravi. Kod učenja takvih predmeta pomaže ispisivanje formula na zaseban papir ili u bilježnicu.

Kako bi se izbjegla "generacijska razlika" u roditeljskom objašnjavanju gradiva nije loše posavjetovati se s nastavnikom ili proučiti djetetovu knjigu ili bilježnicu.

Kod sadržajnog gradiva potrebno je označiti najvažnije dijelove teksta i sažeti tekst u natuknice koje kasnije služe za ponavljanje gradiva. Kod složenijeg gradiva se može crtati "mentalna mapa" u kojoj se glavni pojmovi povezuju linijama na kojima je objašnjena veza među pojmovima. Pri učenju povijesti korisno je izraditi "lentu vremena", dok je za zemljopis korisno crtati karte, piše portal zdrav-zivot.

Nakon učenja dobro je naučeno gradivo prepričati na glas.
#A