Dodatak prethodnom postu
|
Vi što ne živite u Splitu, malo se strpite - moram još malo brljati po lokalnom mutežu. Mislim da bar u jednome Juliere ima pravo: granicu fiktivne splitske zone bez prometa postavio sam previše usko - što mislite o području s granicama: Bakotićeva - Kaštelanska - Hrvatske mornarice - Slobode - Bačvice (granične ulice označene plavim na donjem planu grada).  Naravno da je ovo ad hoc razmišljanje, koje bi trebalo detaljno doraditi - ali ima bitnih prednosti nad rješenjima koja nude gomilanje auta u centru, ispod Rive i starih austrijskih bastiona u Zagrebačkoj ulici: 1. Split je mali grad, područje o kojemu pričamo (ne računajući Marjan) može se dijagonalno prepješačiti za manje od pola sata. 2. Grad bi imao puno toga ponuditi kad bi se revaloriziralo ono što ima ili je imao, nepotrebno je i to što je preostalo gušiti gomilanjem prometa. 3. Podzemne garaže vrlo velikog kapaciteta mogle bi se lako izvesti ispod Gripa, Koteksa, Turske Kule, na Stinicama, Kopilici i sl, uz kvalitetne prilaze i bez diranja u arheološki osjetljive zone - srce me boli kad pomislim što bi se sve devastiralo nekontroliranim ukopavanjem garaža pod Prokurative ili glavnu tržnicu. 4. Ulice kvartova poput Skalica, Meja, Tabla, Lovreta i Spinuta, oslobodile bi se prometnih gužvi - danas mahom funkcioniraju kao parkirališta, pa bi opet mogli biti visokovrijedni prostori za stanovanje, ali i sve vrste kulturnih, umjetničkih, koncertnih ili rekreativnih sadržaja. Zamislite recimo Trg HBZ (ružno blatnjavo parkiralište između Školske poliklinike, zgrada Policije i Suda) pretvoren u park sa ljetnom pozornicom za koncerte mladih bendova, kao na zagrebačkom Cvjetnom trgu, samo prostranije. Zamislite prostore između spinutskih nebodera ponovo vraćene djeci i zelenilu. 5. Prometni čvor autobusnog, željezničkog kolodvora i trajektne luke ostao bi na današnjem mjestu, a protočnost prometa na njihovim prilazima bi se jako povećala - Zvonimirovom bi uz vozila javnog transporta mogli prolaziti samo autobusi i vozila koja se ukrcavaju na trajekte. 6. Javni gradski prijevoz u strogom centru trebao bi biti pametno osmišljen, čest i jeftin, ili besplatan za građane. Također bi trebalo poticati korištenje bicikla i na pristupnim cestama postaviti biciklističke trake. 7. Sve ovo bi djelovalo i na pokretljivost i raspoloženje građana, ali i na kvalitetu zraka, te spriječilo propadanje vrijednih starina. 8. Na iscrtanu zonu bez prometa spajala bi se slična zona koja bi povezivala Bačvice, Firule, Trstenik i Žnjan, uz ozelenjavanje one nesretne asfaltne šetnice i sređivanje prilaza - nekad je tu bilo lijepih ambijentalnih detalja, koji su temeljito izbagerirani u papinskoj groznici i kasnijoj građevinskoj pomami. Juliere, ovdje se traži iskustvo i savjet Splićana koji žive vani i/ili često putuju, i upoznati su s kvalitetnim rješenjima - naš grad je prestar i predragocjen za kojekakve eksperimente - a svim prijedlozima za koje sam čuo fale otvorenost i širina. Mislim da među vama ima dosta autoriteta - i stručnih, koji bi mogli ponuditi kvalitetna promišljanja - ne možete pojmiti kako je atmosfera ovdje zagušljiva. Netko će kazati kako su ovakva rješenja rasipna u situaciji kad velik dio grada nema osnovnu infrastrukturu i s tim bih se mogao složiti. Najbolje bi bilo krenuti od osnova - sva sredstva uložiti u rješavanje komunalnih problema, pa porušiti i nanovo izgraditi sve što je naopako, uključujući velika područja Visoke, Mejaša, Kile, Šina,... sagrađena bez smisla, logike i građevinske dozvole. I ja smatram da je najvažnije donijeti stroge propise za svako daljnje građenje ili prenamjenu prostora, do svake kuće dovesti vodu, struju, a pogotovo kanalizaciju i pobrinuti se da se tamo gdje ih nema, uopće ne smije graditi. Nažalost, to nije ono što nam iz Poglavarstva nude - oni bi potrošili velike novce, ali kako bi stvorili grad po mjeri svojih poslovnih interesa, a ne građana. |
