___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
27.07.2007., petak
INTERVJU SA KRAMNIKOM: OD STEINTZA DO KASPAROVA
SADRŽAJNI BORIS
VLADIMIR BARSKI: A kako bi opisali Borisa Spaskog?
VLADIMIR KRAMNIK: Složio bih se sa »službenom verzijom«: on je bio prvi zaista svestran šahist. Puno volim njegovu široku i sadržajnu igru. Mislim da je to čovjek širokih shvaćanja koji ne pridaje mnogo važnosti sitnicama. Igra Spaskog me podsijeća na Keresovu. Ali Spaski ima veću fantaziju i maštu od Keresa, koji je po mom mišljenju imao donekle nedostatak fantazije.
Spaski je također precizan šahist, u svom “klasičnom” smislu, i sličan je Smislovu. Ali dok je Smislov bio miran igrač, Spaski je imao napadački stil. On kombinira kvalitete različitih šahista. Kao Aljehin on cijeni vrijeme. Veoma je dobar strateški igrač. Možda nije izbrusio svoje taktičko znanje i ponekad se malo preračuna ali mislim da je Spaski trošo mnogo energije na svaku šahovsku partiju i da je šah odražavao njegov karakter. Zadovoljstvo je gledati njegove partije: on koristi cijelu ploču. Uspijeva izaći na kraj sa svim, zauzima prostor, povećavava pritisak ovdje i tamo…Pažljivo sam poučavao partije meča Fischer-Spaski i mogu reći da je Spaski igrao skoro jednako dobro kao Fischer.
VLADIMIR BARSKI: Koje su mu bile tada slabe točke?
VLADIMIR KRAMNIK: Napravio je nevjerojatne jedno-potezne prijevide zapravo u svakoj izgubljenoj partiji. Ne razumjem što mu se desilo. Možda zbog Fischerove energije i izuzetnog pritiska kojeg je morao prije toga podnijeti. Ali, ako izuzmemo ove prijevide meč je bio ravnopravan. Iako je smatran kao potpuno neravnopravan to je jedan od mečeva za titulu u kojima rezultat ne pokazuje pravu situaciju. U drugoj polovini meča Spaski je povećao pritisak dok se Fischer u svakoj partiji spašavao.
U tom meču Spaski je trpio poslijedice svoje nerbrige za sitnice: ponešto nije izračunao, na nekom mjestu je previdio, prevario se u dobivenoj poziciji ili je odlučio da je nešto dovoljno dobro i ostavio je dalje računanje… A njegove jake okrenule su se u slabe točke. Vjerojatno ga je njegova lijenost srušila. Na primjer, čuo sam da Spaski nije provodio mnogo vremena za šahom. Nije imao dovoljno profesionalnog odnosa.
Spaski nije bio ni dovoljno discipliniran ni ambiciozan. Što se njega tiče, mislim da nije mnogo pravio razliku između prvenstva svijeta i prvenstva Lenjingrada (sada Petrograda). Uzeo je sličan pristup pripremama. I nije imao mnogo sreće bilo zbog toga što se našao u istom vremenu s Fischerom, čovjekom s kojim bi teško mogao izaći na kraj bilo koji svijetski prvak!
VLADIMIR BARSKI: Kakav je na Vas utisak ostavio Spaski kada ste se sreli?
VLADIMIR KRAMNIK: Razgovarali smo puno i čak smo jednom igrali za isti klub. On je veoma prijatan, iskren, mudar i otvoren čovjek. Izuzetno cijenim te njegove osobine. I očevidan je njegov najviši šahovski nivo. Kad smo se ponekad sretali, pomalo smo analizirali različite pozicije: bio je veoma brz u shvaćanju i davao je uvijek pametne prijedloge. Može izgledati neobično ali tako nešto ne mogu reći za Botvinika. Takav je bio moj utisak dok sam pohađao njegovu školu. Naravno Botvinikovi predlozi su bili uvijek zanimljivi ali ponekad su bili donekle “sumnjivi”. To se nije dešavalo veoma često, ali se dešavalo.
Spaski je nešto drugo, on je uvijek išao u suštinu. Ponekad nije potpuno izračunao ali bi shvatio pravilan način igre za 15 sekundi! Evo jednog karakterističnog događaja. Prije tri godine igrali smo na turniru slaveći Korčnojev jubilej, na kojem je Spaski, koji je već imao 60 godina, pobijedio savršenom igrom Shorta. Uz to, oni su postigli onu vrstu pozicije koja je tipična Shortova, ali je ipak uskoro Short bio potpuno nadigran!
Spaski nije mogao ostvariti puni potencijal iz više razloga. Ali uz sve to, od velikog su značaja njegove partije koje je odigrao u najboljim godinama.
VLADIMIR BARSKI: Dakle, nesreća Spaskog je bila što je rođen u Fischerovoj eri!
VLADIMIR KRAMNIK: Drugi igrači su imali veću nesreću: oni nisu postali svjetski prvaci jer je u njihovo vrijeme živio neki genij.