Marketing
INTERVJU SA KRAMNIKOM: OD STEINTZA DO KASPAROVA
SADRŽAJNI BORIS
VLADIMIR BARSKI: A kako bi opisali Borisa Spaskog?
VLADIMIR KRAMNIK: Složio bih se sa »službenom verzijom«: on je bio prvi zaista svestran šahist. Puno volim njegovu široku i sadržajnu igru. Mislim da je to čovjek širokih shvaćanja koji ne pridaje mnogo važnosti sitnicama. Igra Spaskog me podsijeća na Keresovu. Ali Spaski ima veću fantaziju i maštu od Keresa, koji je po mom mišljenju imao donekle nedostatak fantazije.
Spaski je također precizan šahist, u svom “klasičnom” smislu, i sličan je Smislovu. Ali dok je Smislov bio miran igrač, Spaski je imao napadački stil. On kombinira kvalitete različitih šahista. Kao Aljehin on cijeni vrijeme. Veoma je dobar strateški igrač. Možda nije izbrusio svoje taktičko znanje i ponekad se malo preračuna ali mislim da je Spaski trošo mnogo energije na svaku šahovsku partiju i da je šah odražavao njegov karakter. Zadovoljstvo je gledati njegove partije: on koristi cijelu ploču. Uspijeva izaći na kraj sa svim, zauzima prostor, povećavava pritisak ovdje i tamo…Pažljivo sam poučavao partije meča Fischer-Spaski i mogu reći da je Spaski igrao skoro jednako dobro kao Fischer.
VLADIMIR BARSKI: Koje su mu bile tada slabe točke?
VLADIMIR KRAMNIK: Napravio je nevjerojatne jedno-potezne prijevide zapravo u svakoj izgubljenoj partiji. Ne razumjem što mu se desilo. Možda zbog Fischerove energije i izuzetnog pritiska kojeg je morao prije toga podnijeti. Ali, ako izuzmemo ove prijevide meč je bio ravnopravan. Iako je smatran kao potpuno neravnopravan to je jedan od mečeva za titulu u kojima rezultat ne pokazuje pravu situaciju. U drugoj polovini meča Spaski je povećao pritisak dok se Fischer u svakoj partiji spašavao.
U tom meču Spaski je trpio poslijedice svoje nerbrige za sitnice: ponešto nije izračunao, na nekom mjestu je previdio, prevario se u dobivenoj poziciji ili je odlučio da je nešto dovoljno dobro i ostavio je dalje računanje… A njegove jake okrenule su se u slabe točke. Vjerojatno ga je njegova lijenost srušila. Na primjer, čuo sam da Spaski nije provodio mnogo vremena za šahom. Nije imao dovoljno profesionalnog odnosa.
Spaski nije bio ni dovoljno discipliniran ni ambiciozan. Što se njega tiče, mislim da nije mnogo pravio razliku između prvenstva svijeta i prvenstva Lenjingrada (sada Petrograda). Uzeo je sličan pristup pripremama. I nije imao mnogo sreće bilo zbog toga što se našao u istom vremenu s Fischerom, čovjekom s kojim bi teško mogao izaći na kraj bilo koji svijetski prvak!
VLADIMIR BARSKI: Kakav je na Vas utisak ostavio Spaski kada ste se sreli?
VLADIMIR KRAMNIK: Razgovarali smo puno i čak smo jednom igrali za isti klub. On je veoma prijatan, iskren, mudar i otvoren čovjek. Izuzetno cijenim te njegove osobine. I očevidan je njegov najviši šahovski nivo. Kad smo se ponekad sretali, pomalo smo analizirali različite pozicije: bio je veoma brz u shvaćanju i davao je uvijek pametne prijedloge. Može izgledati neobično ali tako nešto ne mogu reći za Botvinika. Takav je bio moj utisak dok sam pohađao njegovu školu. Naravno Botvinikovi predlozi su bili uvijek zanimljivi ali ponekad su bili donekle “sumnjivi”. To se nije dešavalo veoma često, ali se dešavalo.
Spaski je nešto drugo, on je uvijek išao u suštinu. Ponekad nije potpuno izračunao ali bi shvatio pravilan način igre za 15 sekundi! Evo jednog karakterističnog događaja. Prije tri godine igrali smo na turniru slaveći Korčnojev jubilej, na kojem je Spaski, koji je već imao 60 godina, pobijedio savršenom igrom Shorta. Uz to, oni su postigli onu vrstu pozicije koja je tipična Shortova, ali je ipak uskoro Short bio potpuno nadigran!
Spaski nije mogao ostvariti puni potencijal iz više razloga. Ali uz sve to, od velikog su značaja njegove partije koje je odigrao u najboljim godinama.
VLADIMIR BARSKI: Dakle, nesreća Spaskog je bila što je rođen u Fischerovoj eri!
VLADIMIR KRAMNIK: Drugi igrači su imali veću nesreću: oni nisu postali svjetski prvaci jer je u njihovo vrijeme živio neki genij.
Post je objavljen 27.07.2007. u 14:32 sati.