TRENUTNI SVJETSKI PRVAK

javascript:%20void(0);

Magnus Carlsen, 2013- Norveška

___________________________
TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA

Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina

Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);

Nezvanični prvaci

Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija

Nesporni svjetski prvaci

1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija

Ujedinjeni svjetski prvaci

14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška

Prvaci i Prvakinje

"Klasični" svjetski prvaci

Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija

FIDE svjetski prvaci od 1993.

Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska

Nježniji spol

javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje

Svjetske prvakinje

1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina

P R E P O R U Č U J E M

todorproeski
asboinu
Recepti
silvanaurbs
zackoljice
zekoservisi
chablis
mysteries
lastcaress
zagonetke
osijek

Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo

Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.

Mozgalice

18.03.2006., subota

Između mašte i realnosti

Roboti i drugi računalni sustavi, koji posjeduju inteligenciju, odavno su predmet naučne fantastike i horor priča i filmova. Filmska industrija eksploatirala ih je kao veoma zahvalne junake svojih filmskih hitova - od Zabranjene planete, preko poznatog Hall-a iz Kubrickove Odiseje 2001, Lucasove trilogije Ratova zvijezda, do Terminatora, Spielbergove Umjetne inteligencije i Matrix trilogije. U svim ovim filmskim domaštavanjima onoga što realnost ni približno ne nudi, autori, scenaristi, dizajneri i redatelji svojski su se trudili da nas uvedu u svijet neorganskog ali i najčešće superinteligentnog i često superiornijeg "rođaka" daleke budućnosti. Ali, ostaje pitanje, da li ćemo ikada moći stvoriti ono što tako lako uspijeva filmskoj industriji.
Jedna od prepreka za dostizanje superiorne i sveobuhvatne svijesti leži u Gedelovom teoremu nekompletnosti da jedan formalni sustav ne može dokazati svoju vlastitu konzistentnost. Jedan sustav umjetne inteligencije može imati enormno veliku brzinu procesiranja informacija, ali jednostavno ne posjeduje kompletnu svijest o vlastitom postojanju.
Dakle, ostaje suštinsko pitanje - kako možemo kreirati nešto što ne razumijemo? George Dyison u dijelu Darvin među strojevima zapaža da "sve dok ne budemo razumjeli svoju vlastitu svijest, ne postoji način da se usuglasimo što je to, ukoliko tako nešto postoji, što konstituira svijest kod strojeva". U isto vrijeme, Dyison dodaje još jednu poantu "da je cilj života i inteligencije, ukoliko on uopće postoji, veoma teško definirati".
Možda Dyisonu nije palo napamet nešto što je na umu imao Jack Good, asistent Alana Turinga zadužen za statistiku tijekom Drugog svijetskog rata, koji je okarakterizirao super-inteligentni stroj kao onaj "koji vjeruje da ljudi ne mogu misliti". Kakva je uopće priroda mišljenja ili mišljenja nekog višeg reda. Po definiciji, ovo ne možemo sami definirati, ali možda će superinteligentni uređaji biti u stanju razumijeti našu svijest, ali ne i svoju vlastitu.
Ali, ako je to zaista tako, da li ćemo ikada dočekati te superiorne kreacije?
Zašto se razvoj umjetne inteligencije pokazao tako kompliciranim i kako treba pristupiti rješavanju problema? Postoje dva razloga za neuspjeh. Prvi i najvažniji jest činjenica da je to vrlo težak zadatak. Možda bi nas trebalo tješiti saznanje da smo zaista toliko složeni i da je vrlo teško reproducirati ljudsku inteligenciju. Današnji strojevi ne mogu oponašati većinu nama jedostavnih radnji kao što su vid, govor ili hod. S druge strane, računalima je mnogo lakše savladati vrlo kompleksne radnje kao što je šah, iako ni to nije lako. Usklađivanje svih tih radnji, pa čak i samo jedan njihov dio, vjerojatno je i najteži zadatak umjetne inteligencije. Drugi razlog neuspjeha je taj da nismo krenuli pravim putem. Kratkoročni projekti većine istraživača, okrenuti neposrednoj primjeni u industriji, poboljšavaju produktivnost ali ne rješavaju pitanje stvaranja umjetne inteligencije. Treba znati da tu mnogo ne pomaže razvijanje specijaliziranih sustava koji rješavaju samo jedan određeni zadatak. Postoje brojni načini da se razvije umjetna inteligencija. Stroj koji bi, na primer, rješio Turingov problem predstavlja jednu mogućnost. Međutim, zadatak je toliko složen da ga do sada nismo bili u stanju riješiti, unatoč ogromnim naporima koji su uloženi u ovu oblast.

- 00:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Pišite na:
mozgalice@net.hr

Predsjednici FIDE

______________________
Predsjednici FIDE

1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska
2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska
3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska
4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island
5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini
6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija
______________________