;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
18.02.2006., subota
Hvala ti Janice !
NAJUSPJEŠNIJE skijašice u povijesti Olimpijskih igara:1. Janica Kostelić (Hrvatska) - zlato - Salt Lake City 2002, kombinacija zlato - Salt Lake City 2002, veleslalom zlato - Salt Lake City 2002, slalom srebro - Salt Lake City 2002, super-G zlato - Torino 2006, kombinacija 2. Vreni Schneider (Švicarska) - zlato - Calgary 1988, veleslalom zlato - Calgary 1988, slalom srebro - Lillehammer 1994, kombinacija bronca - Lillehammer 1994, veleslalom zlato - Lillehammer 1994, slalom 3. Katja Seizinger (Njemačka) - bronca - Albertville 1992, super-G zlato - Lillehammer 1994, spust zlato - Nagano 1998, kombinacija zlato - Nagano 1998, spust bronca - Nagano 1998, veleslalom 4. Deborah Compagnoni (Italija) - zlato - Albertville 1992, super-G zlato - Lillehammer 1994, veleslalom zlato - Nagano 1998, veleslalom srebro - Nagano 1998, slalom 5. Hanni Wenzel (Lihtenštajn) - bronca - Innsbruck 1976, slalom srebro - Lake Placid 1980, spust zlato - Lake Placid 1980, veleslalom zlato - Lake Placid |
- 16:43 - Komentari (2) - Isprintaj - #
16.02.2006., četvrtak
Rekli su o najvećem !
Fischer je Fischer, ali skakac je skakac. – Mihail Talj (na Fischerovu izjavi da moze pobjediti svaku sahistkinju na svijetu sa skakacem fore.)Tesko je igrati protiv Einsteinove teorije. – Mihail Talj (o svom prvom porazu od Fischera) Bobi samo ispusta figure i one padaju na prava mjesta.– Miguel Najdorf Da li ste primjetili da Fischer skoro nikad nema losih figura? On ih promijeni a lose figure ostaju kod njegovog protivnika. – Yuri Balashov Kad igrate protiv njega znate da cete izgubiti partiju. Cak i kada sam bio u prednosti znao sam da cu izgubiti. – Andrew Soltis (na igru protiv Fischera) Pocinjete osjecati kao da igrate protiv samog saha. – Walter Shipman (na igranje protiv Fischera) Kad igrate protiv Bobija nije pitanje da li cete dobiti ili izgubiti. Pitanje je da li cete prezivjeti. – Boris Spaski U kompliciranim pozicijama Bobija tesko tko moze uplasiti.– Paul Keres U Fischerovim rukama, mala teorijska prednost je tako velika kao da ima kraljicu vise. – Isaac Kashdan Bobi Fischer ima ogromno znanje saha i njegovo poznavanje ruske sahovske literature je zadivljujuce. – Boris Spassky On je okrenuo metode sovjetske sahovske skole protiv njih: Botvinikov naucni stil izucavanja svih oblasti igre, posebno u dubini priprema otvaranja, u cemu mu je vjerojatno samo Kasparov jednak, i velikoj zelji za pobjedom koju su imali samo Aljehin i Larsen - John Nunn (o Fischeru) Kao i kod Steinitza, Fischerov genije je cesto sakriven kontroverzama izvan table. Kao i Lasker, Fischer je podigao sah na novi financijske visine, usprkos cestom povlacenju iz ozbiljne igre. I, kao Capablanka, Fischer je prepoznat od miliona nesahista i igri je privukao mnogo novih entuzijasta – Andy Soltis Danasnji sahovski heroji ne bi trebali zaboraviti da zbog Fischera danas zive u hotelima sa 4 ili 5 zvjezdica, dobijaju znacajne honorare, itd. – Lev Khariton Naravno, tako veliki igrac nema slabih tocaka. Takav igrac ima samo jake tocke pa sigurno ne zelite da razvije svoju snagu, jer su tada vase sanse pale na nulu. Nije iznenadjenje - sah je vrlo komplicirian- da je Fischer imao najvise problema sa pozicijama koje su nejasne i netematske. Tada je sve rezultat tocnog racunanja. U tim tipovima pozicija, on je jos bolji od mene, ali razlika vise nije toliko velika, jer je pozicija izuzetno komplicirana za nas obojicu. Sanse da ce pogrijesiti tada rastu, dok ce u tematskim pozicijama on igrati savrseno od otvaranja do kraja i vase sanse za prezivljavanje su nula. – Edmar Mednis On jedino prihvaca remi kad ima beznadeznu poziciju. Kad sam analizirao s njim on bi rekao: "Kad bih imao ovu poziciju, ubio bih ga". On zali poziciju u kojoj nema. Cak i kad je u losoj situaciji, moze se stvoriti napetost. To je sustina sahovskog stila. To je i razlika njega i Resevskog. Sammmy moze braniti pasivnu poziciju. – Arthur Bisguier (o Fischeru) Postoji samo jedna stvar u sahu koju Fischer radi bez uzivanja - gubi partiju! – Boris Spaski Poslije drugog svjetskog rata sahovskom sceno je vladao Sovjetski Savez. Jedini izuzetak, jedina osoba koja je mogla zaustaviti rusku dominaciju je bio Fischer, koji je testom dokazani genije – Zoltan Ribli Fischer je najjaci igrac na svijetu. U stvari, najjaci igrac koji je ikada zivio. – Larry Evans Bobby Fischer je najveci sahovski genije svih vremena! – Alexander Kotov Samo mladja generacija neustrasivih boraca moze srusiti mit o Fischeru. Ne smijete dozvoliti da vam nametne njegov stil, koji je kao zmijski otrov. – Henrique Mecking Ocekivao sam da sretnem malog djecaka u neobicom odijelu, koji pravi proste primjedbe cijelo vrijeme, ali bilo mi je veliko zadovoljstvo da ugledam sasvim drugaciju osobu. – Alexander Kotov (o susretu sa mladim Fischerom) Kad sam bio bolestan u Curacao, Bobi Fischer se dokazao, kad me posjetio u bolnici. – Mihail Talj Kad sam upitao Fischera zasto nije odigrao jedan odredjen potez u nasoj partiji, odgovorio mi je: "Zato sto ste se nasmijali kad sam ga zapisao u formular!"– Mihail Talj Mnogi sahisti se iznenade kad poslije partije Fischer mirno objasni: "Vec sam analizirao tu mogucnost" u poziciji za koju je izgledalo da nije mogla da se predvidi iz otvaranja. – Mihail Talj Odjednom mi je postalo jasno da sam u analizi ispustio ono sto je Fischer nasao sa velikom lakocom na tabli. – Mihail Botvinik On je pomagao mojoj majci u kuhinji i bio veoma prijateljski raspolozen. Moja sestra Sophia i ja smo igrali tom prilikom brzopotezni sah i zakljucile da je Bobi jos veoma jak i vjest sahovski igrac. – Susan Polgar (za vrijeme posjete Fischera Madjarskoj) Imao je smijesan obicaj: dok je njegov protivnik razmisljao o potezu, on bi tada cistio cestice prasine, stvarne ili nepostojece, sa sahovske table na protivnickoj strani. Na kraju, Petrosjan ga je od toga odvikao, kad ga je udario po prstima. – Alexander Koblentz Rusi su drzali titulu sampiona svijeta posljednje trideset i cetiri godine. Bobi je covjek koji ce prekinuti taj niz. Sigurno. Mozda ne 1963, mozda ne ni 1966 ali na kraju hoce, sigurno. – Frank Brady Tesko je reci kako ce njihov mec zavrsiti, ali je jasno da Fischer nece tako lako pobjediti kao u Vancouveru (protiv Tajmanova). Mislim da Larsen ima spremna neugodna iznenadjenja za njega, iako ce Fischer htjeti ponoviti isti rezultat od 6:0 sa Larsenom, a to je nemoguce. – Mihail Botvinik Znam naravno da je Spaski, svjetski sampion, bio veoma jak igrac, ali sam mislio da je Fischer, tada moj sahovski idol, igrac posebnog kalibra, netko ko je klasa za sebe. – Garry Kasparov Ako se ne plasite Spaskog, tada cu rijesiti problem novca. – Jim Slater (duplirajuci nagradni fond za mec 1972 godine) Kad sam igrao protiv Bobi Fischera, moj protivnik se borio protiv organizatora - televizijskih producenata i organizatora meca. Ali nikad se nije borio protiv mene osobno. Ja sam izgubio od Bobija prije meca zato sto je vec tada bio jaci od mene. On je normalno pobjedio. – Boris Spassky Fischerove pobjede su donijele probleme mnogim ljudima u sovjetskom kampu, zato sto se smatralo da je bilo pogresaka u treningu ili disciplini i da bi se to trebalo popraviti. Nitko nije prihvatio da je prosto Fischerova genijalnost uzrokovala taj problem. – Garry Kasparov On je potpuno prirodan. Ne glumi nikakvu ulogu. On je kao dijete. Veoma, veoma jednostavan. – Zita Rajcsanyi (Fischerova djevojka) Bobby me izvukao iz zaborava. Mi smo se borili. To je cudo. – Boris Spassky (na revans mecu 1992) O moj Boze, to je cudo! Bobby je tako ljubazan, tako prijateljskog ponasanja. On je normalan! – Boris Spassky (na svom prvom susretu prije revans meca 1992) Dakle, moram se pripremiti da se grizem sa krokodilom. – Boris Spassky (o pripremama za mec 1992 sa Fischerom) On je previse lijen da izucava nova otvaranja, i on vjeruje da je svjetski sampion, dakle zasto bi igrao? – Boris Spassky (na pitanje o ponovnom igranju Fischera poslije njihovog meca 1992) Imao sam zadovoljstvo da upoznam Borisa Spaskog sa velikim americkim igracem (Fisherom). Oni su odmah postali prijatelji i to su ostali do danas. – David Bronstein Fischer voli da sam udje u sahovsku povijest. – Miguel Najdorf Ja ga gledam kao mitolosku kombinaciju vrsta, ako hocete kao nekog kentaura, sintezu izmedju covjeka i saha. – Gari Kasparov (o Fischeru) Ako netko prosuđuje snagu igraca uporedjujuci je sa suvremenicima, izgleda da je Fischer neprevaziđen. Ogromna razlika izmedju njega i najblizih rivala je bila veca nego između svjetskog sampiona i drugih vrhunskih velemajstora. Bio je 10-15 godina ispred svog vremena u svojim pripremama i razumijevanju saha. To se moze pripisati njegovoj posvecenosti igri, koju nije imao nijedan igrac u proslosti ili sadasnjosti. – Gari Kasparov |
- 17:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #
13.02.2006., ponedjeljak
Rekao je najveći
Sah je zivot. – Bobby Fischer Sve sto sam zelio raditi oduvijek, je igranje saha – Bobby Fischer Ne vjerujem u psihologiju. Ja vjerujem u dobre poteze. – Bobby Fischer Sve sto je vazno na tabli, to su dobri potezi. – Bobby Fischer Mozes stvoriti dobru partiju samo ako volis sah. – Bobby Fischer Sah trazi potpunu koncentraciju i ljubav za igru. – Bobby Fischer Ja dajem 98 posto moje mentalne energije sahu. – Bobby Fischer Vase tijelo mora biti u vrhunskoj kondiciji. Ne mozete odvojiti tijelo od vaseg uma. – Bobby Fischer Sam se pripremam dobro. Uvijek sam siguran. – Bobby Fischer Psiholoski, morate imati povjerenje u sebe a to povjerenje treba biti bazirano na cinjenicama.– Bobby Fischer Ljudi su igrali protiv mene ispod njihove snage tijekom petnaest godina. – Bobby Fischer Sah je rat za tablom. Cilj je oboriti protivnikovo misljenje. – Bobby Fischer Igram posteno i igram na pobjedu. – Bobby Fischer Morate imati borben duh. Morate forsirati i koristiti prilike.– Bobby Fischer Sve je to sah. Jednog dana dajete lekciju protivniku, a slijedeci dan on daje lekciju vama. – Bobby Fischer Volim ih natjerati da se uvijaju kao crvi. – Bobby Fischer Volim trenutak kad lomim ego covjeka. – Bobby Fischer Kljucni momenat u mojoj karijeri je bio kad sam ustanovio da crni treba igrati na pobjedu umjesto teziti izjednacenju. – Bobby Fischer Ako pobjedim na turniru, ucinicu to sam. To ostvarujem igrom. Nitko mi ne pomaze. – Bobby Fischer Ako ne pobjedis, to nije velika tragedija - najgora stvar je izgubiti partiju. – Bobby Fischer U sahu je vazna delikatna procjena, poznavanje kada treba udariti a kada izbjeci udarac. – Bobby Fischer Jaka memorija, koncentracija, masta i snaga ce doci. – Bobby Fischer (na pitanje kako postati jak sahist) Znam ljude koji mogu uraditi sve sto hoce na svijetu, ali ipak ne mogu igrati dobro sah. – Bobby Fischer Stvarno volim nocnu tamu. Ona mi pomaze da se skoncentriram. – Bobby Fischer To je kao polaganje petosatnog zavrsnog ispita. – Bobby Fischer Razliciti ljudi se osjecaju razlicito kad predaju partiju. – Bobby Fischer Mislim da je skoro sigurno partija teoretski remi. – Bobby Fischer Taktika proizilazi iz superiorne pozicije. – Bobby Fischer Testom dokazano kao najbolje. – Bobby Fischer (na 1.e4) Zelim da im dam nesto o cemu ce razmisljati kada se pripremaju za mene na buducim turnirima. – Bobby Fischer (na pitanje zasto ne igra 1.d4, 1.c4 i 1.Nf3) Ona se sastoji od nekoliko zrtvi a zatim sah-mat! – Bobby Fischer (na pitanje kako igrati protiv zmajeve sicilijanke) Kao prvu lekciju, zelim da igrate po svakoj koloni Moderne teorije sahovskih otvaranja, ukljucujuci fusnote. A za slijedecu lekciju zelim da to ponovo napravite.– Bobby Fischer (savjet svome biografu, Frank Brady-ju, koji je upitao za sahovske lekcije) Skoncentrirajte se na materijalni dobitak. Sto god vam protivnik daje, uzmite, osim ako vidite dobar razlog da to ne uradite. – Bobby Fischer Moji protivnici igraju takodjer dobre poteze. Ponekad ne uzimam u razmatranje tu cinjenicu. – Bobby Fischer Nemam nijednog bliskog prijatelja. Ne cuvam nijednu tajnu. Ja ne trebam prijatelje. Svima to i svuda govorim, to je sve. – Bobby Fischer Resevski i ja smo jedini u Americi koji pokusavamo (zivjeti od saha). Ne dobijamo mnogo. Drugi majstori imaju dodatne poslove. Kao Rossolimo, on vozi taksi. Evans, on radi na filmu. Rusi dobijaju pare od vlade. Mi ovisimo o nagradama na turnirima. A one su jadne. Mozda nekoliko stotina dolara. Milijunasi potpomazu ovu igru, ali sve je to bijedno. Pogledajte koliko novca daju za golf: trideset tisuca dolara za turnir je nista. Ali, za sah daju tisucu ili dvije, i misle da su napravili veliku stvar. Turnir se nazove po njima, svako im se mora klanjati, igrati kad oni zele, sve za par tisuca dolara a to je za njih nista. Te novce oni uzimaju od njihovog poreza na prihod. To je smijesno. – Bobby Fischer Sve moje partije su stvarne. – Bobby Fischer Postojao je tajni sporazum izmedju ruskih igraca. Oni su se unaprijed dogovorili da ce remizirati partije igrane medjusobno. Svaki put remizirali su i dobijali po pola poena. – Bobby Fischer Rusi su drzali moju titulu deset godina i oni su poceli s tim kad sam pobjedio na svjetskom sampionatu. Oni ce moratii cekati i igrati pod mojim uvjetima. – Bobby Fischer Neki od njih su rangirani bolje od mene. Oni misle da nijedan Amerikanac ne igra sah. Kad sretnem te ruske pacere stavicu ih na mjesto koje zasluzuju. – Bobby Fischer Nikad ne ostajem pored table poslije partije. Posebno ne protiv Spaskog. Napravio sam neku sugestiju a on je to odbio odmah! Stvarno sam izgledao glupo, kao pajac ispred njega a znam da cu sa njim igrati jednog dana. - Bobby Fischer (1966) Nisam jos dobio cestitke od Spaskog. Cestitke na pobjedi i pravu da se sretnemo u borbi za sampionat. – Bobby Fischer (poslije pobjede nad Petrosjanom 1971 godine) Ne plasim se Spaskog. Svijet zna da sam ja najbolji. Ne treba ni igrati mec da bi se to dokazalo. – Bobby Fischer (neposredno prije meca '72) Amerikanci vole pobjednike. Ako izgubite, tada ste nista. Ja cu, doduse, pobjediti. To je dobro za match, da, Spaski ima pozitivan rezultat protiv mene. Mi smo se sreli pet puta. On je dobio tri puta a remizirali smo dva puta. Ali, ja sam jaci igrac i dugacak mec mi odgovara. – Bobby Fischer Prije svega, krenucu na put oko cijelog svijeta i davat cu simultanke. Postavit cu nove standarde. Natjerat cu mecene da placaju za sah. Zatim cu se vratiti kuci luksuznom linijom. Prvom klasom. Nosit cu smoking, sasiven u Engleskoj, na veceru. Kad stignem kuci napisacu par sahovskih knjiga i poceti da reorganiziram cijelu igru. Imat cu svoj vlastiti klub. Bobi Fischer..uh, Robert J. Fischer Sahovski Klub. To ce biti nivo. Morat cete imati osamanest ili vise godina za ulaz, osim ako imate posebnu propusnicu jer imate posebno veliki talenat. Odrzat cu veliki internacionalni turnir s velikim nagradama u mom klubu. Kad pobjedim, za moju titulu ce se boriti svake godine, mozda cak dva puta. Dat cu igracima sansu da me pobijede. – Bobby Fischer Karpov, Kasparov, Korcnoj su potpuno unistili sah svojim nemoranim prethodno dogovorenim partijama. – Bobby Fischer Njih ne tebam da korigiraju bilo sto moje, cak i ako koriste kompjuter. Naravno, knjiga ima grjeski, ali ja ih mogu popraviti sam. Oni su moju knjigu promijenili sa odredjenim ciljem. – Bobby Fischer (na promjene napravljene u novom izdanju njegove knjige- My 60 Memorable Games) Sve zene su slabe. Znate da one ne mogu dobro igrati sah. One su kao pocetnici. Nema sahistkinje na svijetu kojoj ne mogu dati konja fore i pobijediti je. – Bobby Fischer |
- 16:46 - Komentari (2) - Isprintaj - #
08.02.2006., srijeda
Čovjek ili računalo ?
|
Povijesnim slijedom događaja u borbi čovjeka – šahiste protiv šahovskog programa – računala nećemo se baviti. Ovih godina smo svedoci spektakularnog preokreta koji se dogodio u zadnjih desetak godina. Ako je čovjek – šahist u početku bio superioran u odnosu na šahovske programe – računala, danas je situacija upravo obrnuta, što znači da su šahovski programi – računala (naravno, ne svi) superiorni u nadmetanju s ljudima – šahistima. Već je negdje objavljeno da su šahovski programi – računala ( i opet samo oni, vrhunski) sposobni pobjediti 99,99 % živih ljudi koji igraju šah! Zaista veoma visok postotak koji, uz malo preciznije izračunavanje, može biti još i veći! Neprekidna borba za dokazivanjem između čovjeka – šahiste i programa – računala (iza koga opet stoji čovjek, odnosno timovi stručnjaka koji su tvorci šahovskih programa s jedne i računalnog hardvera s druge strane) i neprekidno traganje za istinom traje i u današnje dane, istina, s nešto manjim intenzitetom nego ranije. Mnogo se očekivalo od meča između svetskog prvaka u šahu Vladimira Kramnika i Deep Fritz-a , programa koji je izborio pravo da izazove svetskog prvaka pomalo osporenim mečom protiv Deep Junior-a, rezultat je nakon vodstva Kramnika završio nerješeno 3:3. Za nepunu godinu dana od najavljenog pa odloženog meča, život je tekao dalje. Šahovski programi su konstantno evoluirali a još više je evoluirao hardware, veoma značajna komponenta za snagu umjetnog velemajstora. Neki programi doživljavaju skoro mjesečno ažuriranje (poput američkog Crafty-a koji je stigao do verzije 18.18) dok su drugi umjerenije ali sasvim sigurno evoluirali. Na vrhu svjetskih šahovskih programa i dalje suvereno vladaju njemačko-nizozemski program Fritz koji je doživio verziju 8, zatim izraelski program Junior, koji je također došao do 8. verzije, zatim njemački program Shredder koji je objavio verziju 7, francuski programi – blizanci Chess Tiger i Gambit Tiger koji su doživjeli verzije 14.0 i 2.0, a zatim i pokušaj simbioze ova dva programa u verziju 14.6. Engleski program Hiarcs 7.32 dugo je bio u samom vrhu svjetske liste računalnih programa da bi nedavno doživio ozbiljan 'remont' i pojavom najnovije verzije Hiarcs 8 krupnim koracima grabi ka samom vrhu svjetske liste. Prošlogodišnju titulu prvaka sveta u računalnom šahu osvojio je program Deep Junior 7 u višeprocesorskoj konkurenciji i program Shredder 6 u konkurenciji jednoprocesorskih strojeva. Susretu između Vladimira Kramnika i Deep Fritz-a 7 nedostala je možda samo draž da snagu ipak ne odmjeravaju zvanični prvaci sveta u obje konkurencije. Iako je poznato da je 1997. godine tadašnji prvak svijeta Garry Kasparov doživio poraz u meču protiv programa – računala Deep Blue-a i uz ishod meča Vladimira Kramnika i Deep Fritz-a 7 , mislim da je u ovom trenutku ipak preuranjeno postavljati pitanje tipa: tko je bolji, čovek ili stroj? Mnogo umjesnije je formulirati pitanje u smislu koji je broj velemajstora na svijetu i kakvog su profila sposobnih uspješno se nositi s najboljim šahovskim programima – računalima današnjice. Konačan odgovor na ovakvo ili slično pitanje sigurno nećemo skoro imati, ali događaji koji su se nedavno dešavali prije svega posredstvom interneta i sitea Kasparov chess koliko toliko su razjasnili trenutno stanje. Uz garantiranu nagradu od 2500$ uvećanu za 1500$ za slučaj pobjede te 500% za nerješen ishod, organiziraju se zvanični i javnosti dostupni mečevi između pojedinih velemajstora svijeta i 'reprezentacije' šahovskih programa. Tempo igre je 60 min.+ 10 sek. po potezu za svaku stranu. Deep verzije programa ( Deep Fritz, Deep Junior i Deep Shredder ) izvršavaju se na računalima sa dva procesora na 1 GHz i 750 MB RAM memorije, odnosno, na P-II 2.2 GHz za jednoprocesorska računala i programe Gambit Tiger 2.0 i Hiarcs 8. Vrijednost velemajstora koji sudjeluju u ovim mečevima proizilazi iz njihovih dosadašnjih rezultata u karijeri i trenutne situacije na svjetskoj rating listi. Osim što predstavljaju sebe, oni uvjetno, predstavljaju i grupu velemajstora približnih kvaliteta koji ne sudjeluju u ovim mečevima , tragaju za istinom i dokazivanjem, te obrane ljudske prevlasti u oblasti šaha nad strojem. Zato postignute rezultate možemo, ali samo uvjetno, prepisati i ostalim velemajstorima slične vrijednosti i tako doći do približnog odgovora na pitanje s početka teksta: koji je broj velemajstora na svetu koji se mogu uspješno nositi sa šahovskim programima – računalima? |
- 20:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #
06.02.2006., ponedjeljak
Šampioni su ljudi posebnog kova 2. dio
|
Osobno sam uvjeren da šampion svijeta može biti samo igrač strogo klasičnog stila. Nije točna tvrdnja da svojevremeno Talj nije ovladao svim tajnama šahovske strategije. On je svjesno i sa predumišljajem pravio nasilje nad pozicijom. U mladom Talju je živio duh demona koji se manifestirao kroz bunt prema klasičnim kanonima, uloživši u taj bunt sav svoj talenat, bezumni rizik i svu strast svoje prirode, on je uspio nakratko pokolebati vjerovanje u neprikosnovenost zakonomjernosti, ali nije uspio izmjeniti i pokolebati šahovsku logiku. Talj se poslje burne šahovske mladosti , ipak vratio u okvire klasičnog poimanja šaha. Smislov nije imao jako izraženu ambiciju postati prvak svijeta, jednostavno se borio, maksimalno angažirajući sve svoje mogućnosti sa imperativom da u potpunosti iskaže svoja stvaralačka postignuća. Kad je pobjedama na turnirima kandidata,, voljom sudbine izlazio na megdan Botviniku, smatrao je svojom obvezom, prije svega svijetu pokazati svoje sposobnosti. Naravno da je želio pobjediti Botvinika i osvojiti titulu, ali to htijenje je bilo više produkt želje za pobjedom nad suparnikom na šahovskoj tabli i dokaz superiornosti njegovih ideja. Vjerojatno je i dosta kasnije osjećao neumitnu potrebu u šahovskom izražavanju.I dokle god se misaono budu šampioni osjećali sposobnim u njima će vladati borbeni duh i ne obazirući se na godine i druge teškoće ta misao će tražiti mogućnost da se iskaže. To je svojstvo njihove prirode. Dosta je primjera kad su šampioni ili pak vrhunski velemajstori postizali izvanredne rezultate u poznim godinama, najbolji su nekad Lasker, nedavno Smislov ili pak sada "strašni" Viktor Korchnoi. |
- 22:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #
05.02.2006., nedjelja
Šampioni su ljudi posebnog kova 1. dio
|
Šampioni se rađaju, to su veoma snažne ličnosti koje su u stanju odoljeti svim izazovima sudbine, koji moraju savladati sve prepreke pred sobom i u ravopravnoj borbi sa također jakim ličnostima, izbore pobjedu. Nama su poznati mnogi šahisti s velikim mogućnostima i izuzetnim talentom, pa ipak, oni nikada nisu postali svjetski prvaci. da bi se osvojilo ovo zvanje potrebna je kolosalna unutarnja snaga. Nije neophodno da se ona svakodnevno manifestira, ali u pojedinim trenucima, naročito onim sudbonosnim, šampion mora vladati ogromnim kapacitetom misaonog procesa, eksplozivnog inteziteta i izuzetnom snagom volje. Pamtimo s kakvom su neslomljivom voljom, silinom i energijom stremili i išli ka najvišem šahovskom zvanju, Talj, Fischer i Kasparov. Suprostaviti im se, pružati im otpor, bilo je sa pshološkog stajališta, veoma teško, ako je uopće i bilo moguće. Svi oni, dok su bili mlađi, nisu zali za kompromise za šahovskom tablom, iako su im karakteri i mogli biti uravnoteženi. U prirodi je ljudi da sebi odrede cilj kojem teže, oni naivno vjeruju da je najteže dostići ga. Nažalost nije tako, davno je još uočeno da je daleko lakše osvojiti titulu šampiona nego nositi je i zadržati je. Točno je da put ka šahovskoj "kruni" traži titansku silu i kolosalni rad. Ali ovladavši, da upotrijebim Botvinikov termin "kapom monomaha", šampion uzima na sebe još veće obveze. S jedne strane on je primoran postići vrhunske športske rezultate, a s druge strane ostati dosljedan, pripadajuće mu, stvaralačke linije. Više od toga, šampion, kao lider šahovskog svijeta je obvezan formulirati svoj odnos prema šahu i poslužiti kao ideal drugima prije svega kao utemeljitelj novog pravca koji izražava njegove stvaralačke ideje. Tako je uvijek i bilo. Botvinik je , npr. uveo naučni prilaz šahu. Smislov je pak, priznavajući zakone i načela koje nije mogao ne cijeniti, ipak prioritet davao intuitivnim načelima koje je Talj kasnije doveo do vrhunca. |
- 17:07 - Komentari (2) - Isprintaj - #
03.02.2006., petak
Živio Sv. Vlaho
Malo o parcu !Činjenice o sv. Vlahu krajnje su oskudne. Mučenik Surp Vlas (na armenskom; na latinskom — Sanctus Blasius) rodio se u antičkoj Sebasti (Sebasteia, Sebastia; današnji Sivas u središnjoj Turskoj), u ondašnoj Maloj Armeniji, onom dijelu armenskog ozemlja kojim je upravljao Rim. Vjerojatno je prvi u obitelji prešao na kršćanstvo. Bio je poznat i iznimno krepostan liječnik. Svećenstvo i narod izabrali su ga za biskupa nakon smrti njegova prethodnika Mehruđana. Za Dioklecijanova progona (poslije veljače 303. godine) skrivao se od vlasti, ali noću, potkupivši tamničare, pohodio bi i krijepio uhićene kršćane. Progon u Maloj Aziji nastavio se i nakon Konstantinova i Licinijeva Milanskog edikta (313. godine), jer je Licinije nakon 319. odustao od tolerancije. U to se doba sebastski biskup sklonio u planine Kapadokije. No, otkriven od namjesnikove vojske, sproveden je u Sebastu. Na putu je ozdravio dijete kojemu je u grlu zapela riblja kost, čudo što će ga u srednjoj Europi svrstati među četrnaest svetih pomoćnika, a pripast će mu zaštita od bolesti grla. U planini je Vlaho prijateljevao s divljim zvijerima, pa nije čudno što je na putu za Sebastu uspio nagnati gorskog vuka da siromašnoj udovici povrati netom ugrabljeno živo svinjče. Ona ga je krišom pohodila u sebastskom zatvoru, gdje ga je našla nakon opaka bičevanja i podarila mu skuhanu glavu svoje tek spašene životinjice. Svetac je zamoli da mu za uspomenu pali svijeće, te nastavi pomagati siromašne. Zauvrat će zaslužiti onu nagradu koju je Gospodin, na nagovor Ilije Tišbijca, podario udovici iz Sarfate. Sveti Vlaho je zaštitnik divljih životinja, a u cijelom katoličkom svijetu na njegov se blagdan (3. veljače) blagoslivljaju grla blagoslovljenim svijećama. Taj obred se u Dubrovniku zove »grličanje«. Svečev je atribut žrtvovana svinjska glava. Muke sebastskog biskupa trajale su danima. No, Vlas je opetovano odbio žrtvovati idolima. Na zapovijed prefekta Agrikolausa mučitelji su ga derali željeznim češljevima za vunu, o vrat mu vješali kameni žrvanj s namjerom da ga utope u jezeru. Uz pomoć Kristovu sve je izdržao. Na kraju, vjerojatno u veljači 320. godine, odrubiše mu glavu. Nakon Konstantinove pobjede nad Licinijem (324. godine) Vlahov se kult širio cijelim kršćanskim svijetom. Taj izvorni svetac kršćanskog Istoka štovan je s vremenom do Flandrije i Engleske. Čak u Canterburyju mu pripisuju četiri čuda. Kult je slijedio njegove moći koje su ulazile u svetišta Carigrada i Rima, a potom Italije, Francuske, Flandrije, Španjolske i Njemačke. Dubrovački kanonik Stijepo Skurla veli da je »malovjernik« Collin de Plancy 1821. ustvrdio kako bi se s malo truda pronašao sv. Vlaho sa stotinu ruka. A nije znao, veli Skurla, da u Dubrovniku imamo tri ruke sv. Vlaha, ali to »nijesu cijele ruke, nego komadi rukâ« (1871). Dubrovčani su sv. Vlaha štovali kao svog glavnog zaštitnika, parca, još od druge polovine 10. stoljeća. Već oko 1026. kupuju dio svečeve lubanje od jednog grčkog igumana, dakle u vrijeme pečeneških napada na Bizant, kad su mnogi grčki monasi bježali prema Zapadu. Tako je u srpnju 1346. Dubrovčanin Toma Vicijan poklonio moći lijeve ruke sv. Vlaha, koje je kupio u Raškoj, za vrijeme pohoda ugarskog kralja Ludovika Velikog na tu zemlju. Dan prijenosa (5. srpnja) još se uvijek slavi u Dubrovniku kao drugi Vlahov blagdan — Ruka sv. Vlaha. Jedan Uljcinjanin, Stjepan Marinov, iz Raške je 1428. godine donio moći grkljana sv. Vlaha. Poslije pada Carigrada, despot Toma Paleolog podario je moći desne ruke sv. Vlaha dubrovačkom brodaru Đ urđu Radovanoviću, koji je bizantskog bjegunca prebacio na Krf, a taj ih poklonio Dubrovniku. Cijeli bi se romani mogli napisati o tim i drugim Vlahovim moćima koje se danas nalaze u riznici dubrovačke katedrale. Jer u svetim se moćima prepoznavala nadnaravna moć, bez obzira na to je li ona grijala pobožni puk ili onu plemenitu klarisu koja je 1433. pobjegla u Italiju s razvratnim popom Antunom Vukičevićem — i moćima desne ruke sv. Vlaha. Kult sv. Vlaha bio je strogo državan u Dubrovačkoj Republici, a festa sv. Vlaha središnji državni blagdan. Laus Velikog admirala, kako ga prenosi Luko Paljetak, za vrijeme svečanosti 3. veljače jasno svjedoče o ideologiji Republike: »U ime presvete Trojice, Oca, Sina i svetoga Duha, u ime slavne Djevice Marije, u ime slavnoga svetoga Vlaha, našega branitelja, u ime sv. Petra i Pavla rimskoga, sv. Franja Ksaverija i Filipa Benizija, naših odvjetnika, sv. Ivana Krstitelja, sv. Ivana Evanđelista, sv. Šimuna zadarskog, sv. Tripuna kotorskog, sv. Ivana trogirskog, sv. Dujma spljetskog, sv. Đ enara napuljskog, sv. Bartolomea liparskog, sv. Nikole barijskog, svetoga tijela, sv. Anđela montijskog, pravednog tijela, sv. Cirijaka jakinskog, sv. Đurđa đenovskog, sv. Ambrozija milanskog, u ime sv. Vicenca španjolskog, u ime svih svetaca i svetica nebeskih, život i pobjeda, mir i obilje ovoj našoj presvijetloj i preuzvišenoj Dubrovačkoj Republici, da je Bog sačuva i uzdrži mnogo ljeta na moru i na kopnu. Živio sveti Vlaho.« Dubrovački se mikrokozam okreće oko Boga i središnjih ličnosti kršćanstva, sv. Vlaha i kasnijih jezuitskih i servitskih »odvjetnika« (obojica kanonizirana u iznimno teškom 17. stoljeću), te svetaca susjedne mletačke Dalmacije (ali bez spomena suparničkog sv. Marka!), te svetaca španjolske krune i Papinske države. I na taj se način Dubrovčani predstavljaju kao najvjerniji katolici i odbacuju mletačke prigovore na račun svog otomanskog podložništva. Sv. Vlaho zapravo jamči da to nije država »katoličkih Turaka«. On je, kao što je lijepo napisao Mavro Vetranović, kapetan dubrovačke mornarice: »Dubrovačka je mornarica / don patrona i kraljica / od svijeh plavi i od svijeh drijeva, / što po slanoj vodi pliva. / A tko li će ino rijeti, / taj ne misli pravo umrijeti. / Jer je kapetan sveti Vlasi, / po svem svijeti koj se glasi, / pod korunom suha zlata / kojojzi se ne zna plata.« Sv. Vlaho je u prvom redu branitelj, »kî od našijeh neprijateljah / Na svaku nas čuva stranu« (Nikola Bunić, poslije Velike trešnje 1667. godine). Još od vremena prvih mletačkih presizanja, kad je sv. Vlaho nadahnuo svećenika Stojka da upozori gradske oce na himbene namjere Venecije, pa sve do naših vremena, sv. Vlaho brani Dubrovnik od neprijatelja. Već je legenda kako je sv. Vlaho nagnao savezničkog pilota spremnog na bombardiranje Dubrovnika, pri koncu rata, da svoj smrtonosni teret baci u more. (Postoji i alternativna verzija da se starac s dugom sijedom bradom prikazao talijanskom pilotu s jednako kobnim namjerama, ovaj put pri početku rata.) Dum Ivan Stojanović navodi dirljivu priču o vlastelinu Franu Boni, koji »na dan sv. Vlaha ne izlažaše iz kuće. A kad bi ga tko upitao za uzrok, odgovaraše: »Sv. Vlaho! sv. Vlaho! o non puote o non vuole« (ili ne može ili ne će)«. Sv. Vlaho nije mogao obnoviti Republiku, a Stojanović to ovako objašnjava: »Ovaj se odgovor na prvi mah čini dilema, ali u zdravoj morali i u zdravoj nauci bogoslovlja nije: jer sv. Vlaho non vuole perche non puote (ne će jer ne može); a zašto? evo zašto: sveci (baš zato što su sveci) hoće ono što Bog hoće. A Bog kad jednom praceptum posuit non preteribit (postavi zapovijed, ne će je mimoići)«. Koliko su vlastela patila na festu sv. Vlaha nakon pada Republike vidi se i iz Stojanovićeve priče o vladici Teri, koja se, kao i Frano Bona, također zatvarala na festu sv. Vlaha: čitala je »uz mnoge očenaše molitvu proroka Jeremije, koja se pjeva po crkvama u petak veliki u večer: Recordare Domine quid acciderit nobis (Spomeni se, Gospodine, što nam se dogodilo)«. Znakovit je dubrovački ponos: »Dubrovčanin se može ponositi kao Dubrovčanin. /.../ Kada je knez Dubrovačke Republike pristupio da poljubi moći sv. Vlaha, bio je to poljubac odanosti i predanosti. Odanosti i predanosti i svoje i svojih podanika. Vi sebe smatrajte knezom. Svaki od Vas i svaka od Vas«. Zapalite mu svijeću. |
- 10:33 - Komentari (2) - Isprintaj - #
02.02.2006., četvrtak
MOZGALICE
R: 1. Prvo presavijanje 2 na 1 puta 0,1 mm. Drugo presavijanje je 2 na 2 puta 0,1 mm. Pedeseti put će biti 2 na 50 puta 0,1 mm. Taj broj je veći od 259 x 385000 km. Udaljenost Zemlja - mjesec je cca 385000 km. 2. 2 x r x pi = 2 x pi (r + a ) pa dalje 2 x r x pi + 10 = 2 x r x pi + 2 x a x pi, slijedi : da se izrazi s lijeva i desna ( 2 x r x pi ) krate i ostaje 10 = 2 x a x pi tj. a = 5 / pi = 1,58 m. (pi = 3.14). Zamislite odmakne se svugdje po cca 1,58 m, pravo čudo, ili baš i nije ! Sveti Vlaho Oduvijek su Dubrovčani štovali svog parca. Pjesma Sv. Vlahu Ispjevana od vlastelina Meda grofa Pucića u njgovoj «Cvijeti» Slava tebi Božji Svetitelju Zaštitniče Slobode nam blage ! Hrani zdrav nam narod u veselju! Mi idemo naše kušat snage I po svijetu tražit bolju sreću A ti čuvaj osobe nam drage! Mi idemo; svaku godin` treću Doći ćemo ljubiti oltare I zavjetnu izgorjeti svijeću. Zemlja skupa nama krati dare Kršovita sva nam država Osušena ljeti od pripare, Ne mili se o njoj nam zabava, Hoće nam se da što bolje prudi Bolja korist a i bolja slava. Svijet daleki bogastvo nam nudi, Žitko more sve nas sebi zove. Pune blaga otkriva nam grudi. Krim šenicu dava na stogove, Marsilj svilu; Zmirna vunom mami; Misirci nam slatki bob gotove; Pa gdje gremo, ideš i Ti s nami, Pod tvojijem Stijegom svud nam je očima Pod njim jesmo svud slobodni sami. Sveti Vlaho, Ti si nam jedina I na kopnu i na moru dika, Ti si ljubav, Ti si čast istina Ti si prava sreća Dubrovnika ! Oduvijek su Dubrovčani štovali svog parca, njegovu bandjeru su nosili trgovci, a na brodovima se viorio stijeg sa dragim likom. U Indijskom gradu Pangin postoji crkva San Braz izrađena u Španjolskom kolonijalnom stilu.Nju su izgradili Dubrovčani 1583 godine. Tu su došli sa Portugalcima tgovati mirodijama. I dan danas u crkvama se pjevaju pjesme na Hrvatskom jeziku iako sadašnji stanovnici ne znaju smisao tih riječi. Pomorski kapetan Pasko Jakšić doživio je mnoge zgode na moru ali jedan događaj urezao mu se u pamćenje mimo svih ostalih. Dugo godina navego je pod bandjerom Sv. Vlaha. 1808. godine dođe kapetan Pasko iz «Inglitere» (Engleske) u Livorno, i tu mu jave da mora spustiti zastavu dubrovačke republike i izvjesiti onu Napoleonove talijanske kraljevine. On da ne će, te zaplovi širokim morem ravno put marseljske luke. Tu ga oružanici opametiše; pokori se, skinu staru po svim morima prokušanu zastavu Svetog Vlaha, poljubi je i zaplače gorko. Stranci kad pričaju o našem Gradu kažu da su naišli na nešto posebno, lokalno, jedinstveno što se izdvaja od općeg zajedničkog duha. Dubrovčani vole i štuju svoga parca i nastoje očuvati sve običaje vezane za te dane feste tipične samo za ovaj kraj. Uz procesiju Sv, Vlaha vezuju se i drugi običaji. Na dan Sv. Vlaha u Grad dolazi rodbina iz Primorja, Župe, Konavala i Janjeva. Poslije procesije odlazi se na svečani objed kod svojte. Za taj dan po kazivanju Josipa Berse domaćice bi spravljale bogatu trpezu. «Tog se dana u nekim starim domovima po starom običaju peklo na ražnju mlado prase; sluškinja bi ga najprije pokazala zvanicama još čitavo, tek ispečeno, sa ljutom narančom u gubici; zatim bi se vratila s njim u kuhinju, da ga isječe na komade pa iznese na trpezu»: Poslije objeda služila se kava, slatkiši i kolači. Tada je na glasu bio marcipan od kog su se izrađivale razne figurice u obliku životinja. Rado se služio i Podišpanj (pane di Spagna) – Španjolski kruh.To je jednostavan kolač koji se i danas čini. Tu su bile i skromne pogačice od kukuruznog brašna i suhog grožđa zvane Golokudnice. Tijekom vremena te poslastice su zamjenile neke druge, a umjesto pečenog praca služi se pašticada sa njokama kao tradicionalno jelo na dan Sv. Vlaha. Poslije izvijanja barjaka obavezno se ide igrati tombola. U Dubrovniku se tombola igra na dan Sv. Vlaha još od 1842. godine. Tako Ferić kad opisuje dubrovačke krabulje svog vremena (1739.-1820.) govori kako se puk znao zabavljati. Između ostalog kaže:»Teško vama krabulje ako godina dobro urodi narančama! Jao, kakva vas oluja čeka». U to doba gađali su narančama čovjeka koji je izvikivao izvučeni broj. I ta tradicija gađanja narančama je ostala do dnašnjih dana. Hvala Jadri i s nestrpljenjem čekamo njenu knjigu ! |
- 18:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #
01.02.2006., srijeda
Mozgalice
Jasno, opet moje Blidinje !ODGOVORI: 1. kad je drugi broj nula 2. 24 i 16 3. 48 4. 37 5. 8 L 6. 5 puta 7. za 8 jabuka 8. 156 m 9. 3 10. 4 Laganini : 1. Debljina lista papira je 0,1 mm. Presavijemo li ga po pola, pa još jednom i presavijamo dalje dok to ne učinimo 50 puta. Koliko će biti "debeo" tako presavijen papir ? 2. Prvo zamislimo da Zemlja nije geoid nego obična kugla. Obavijemo konop oko Zemlje (oko ekvatora) pa mu poslje dodamo 10 metara i ponovo ravnomjerno obavijemo oko Zemlje (svugdje isti razmak !). Koliko je, svugdje, konop udaljen od Zemlje ? |
- 21:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |