___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
30.11.2005., srijeda
"Genij u šahu"
KARAKTERISTIKE ŠAHOVSKOG GENIJA
Psiholozi su se uglavnom koncentrirali na studije genija trećeg značenja u prethodnoj klasifikaciji. Zanimljivo je analizirati rezultate ovih istraživanja i tako skicirati karakterni profil “tipičnog genija”. Mnogi nalazi za genije općeg karaktera (s obzirom na obrazovanje, životne stavove, načela i identitet) odnose se i na šahovske igrače (koji su možda i bili predmet u nekim od ovih istraživanja).
Da bi se izgradio taj profil, možda je najbolje da se pitanje genija razloži na jednostavnije komponente a onda se upita, “Što je potrebno da se postane šahovski genije”? Ovakva pitanja postavljaju zavodljive plavuše iskusnim šahovskim profesionalcima na zabavama. Ako se ikad nađete u ovakvoj teškoj situaciji, moj savjet je, a ovo je sigurno i najkorisniji savjet ovdje, izbjegavajte jasan odgovor. Izravan odgovor je pomalo kompliciran i dosadan – ako želite avanturu probajte nešto kao “fenomenalna seksualna sposobnost”. U ostalim slučajevima možda bi ove kvalitete mogle biti vrjednije.
Inteligencija (visok koeficijent inteligencije - IQ)
Kasnije ćemo govoriti više o vezi između šahovskog talenta i IQ. Ovdje ćemo samo spomenuti opće rezultate. Na osnovu empirijskih dokaza, izgleda da u mnogim poljima kreativna postignuća ne ovise mnogo o IQ. Točnije, istraživači su zaključili da iznad izvjesnog IQ (oko 120) ne postoji čvrsto veza između IQ i višeg stupnja kreativnosti. Smatra se da IQ od 120 odgovara nivou opće vještine koju ljudi trebaju imati da bi bili sposobni uraditi nešto efektivno.
Interesantno je da ovi rezultati ne važe za matematičare. Pokazalo se da kod njih postoji jaka veza između IQ i kreativnosti i kad je IQ čak iznad 120. Vjerujem da bi isto važilo i za šahiste. Različite profesije imaju različite prosječne koeficijente inteligencije za svoje priznate genijalce. Cox (1926) je dao slijedeće brojke (broj u zagradi predstavlja broj uzoraka): Filozofi (22) prosječan IQ 173; naučnici (39) 164; Pisci (53) 163; Državnici (43) 159; Glazbenici (11) 153; Umjetnici (13) 150; Vojnici (27) 133. Po mom mišljenju, šahisti su na vrhu sa filozofima. Možda i s njima žive u oblacima.
S druge strane, postoje mnogo primjera pametnih ljudi koji nisu kreativno produktivni. Kreativnost ovisi i o usmjerenosti i o IQ, a visok IQ nije dovoljan uvjet za postignuća. Treba imati na umu da sva ova istraživanja ovise o ocjenjivanju “kreativnog dostignuća”, što je lakše uraditi u šahu nego u bilo kom drugom polju.