KARAKTERISTIKE ŠAHOVSKOG GENIJA
Psiholozi su se uglavnom koncentrirali na studije genija trećeg značenja u prethodnoj klasifikaciji. Zanimljivo je analizirati rezultate ovih istraživanja i tako skicirati karakterni profil “tipičnog genija”. Mnogi nalazi za genije općeg karaktera (s obzirom na obrazovanje, životne stavove, načela i identitet) odnose se i na šahovske igrače (koji su možda i bili predmet u nekim od ovih istraživanja).
Da bi se izgradio taj profil, možda je najbolje da se pitanje genija razloži na jednostavnije komponente a onda se upita, “Što je potrebno da se postane šahovski genije”? Ovakva pitanja postavljaju zavodljive plavuše iskusnim šahovskim profesionalcima na zabavama. Ako se ikad nađete u ovakvoj teškoj situaciji, moj savjet je, a ovo je sigurno i najkorisniji savjet ovdje, izbjegavajte jasan odgovor. Izravan odgovor je pomalo kompliciran i dosadan – ako želite avanturu probajte nešto kao “fenomenalna seksualna sposobnost”. U ostalim slučajevima možda bi ove kvalitete mogle biti vrjednije.
Inteligencija (visok koeficijent inteligencije - IQ)
Kasnije ćemo govoriti više o vezi između šahovskog talenta i IQ. Ovdje ćemo samo spomenuti opće rezultate. Na osnovu empirijskih dokaza, izgleda da u mnogim poljima kreativna postignuća ne ovise mnogo o IQ. Točnije, istraživači su zaključili da iznad izvjesnog IQ (oko 120) ne postoji čvrsto veza između IQ i višeg stupnja kreativnosti. Smatra se da IQ od 120 odgovara nivou opće vještine koju ljudi trebaju imati da bi bili sposobni uraditi nešto efektivno.
Interesantno je da ovi rezultati ne važe za matematičare. Pokazalo se da kod njih postoji jaka veza između IQ i kreativnosti i kad je IQ čak iznad 120. Vjerujem da bi isto važilo i za šahiste. Različite profesije imaju različite prosječne koeficijente inteligencije za svoje priznate genijalce. Cox (1926) je dao slijedeće brojke (broj u zagradi predstavlja broj uzoraka): Filozofi (22) prosječan IQ 173; naučnici (39) 164; Pisci (53) 163; Državnici (43) 159; Glazbenici (11) 153; Umjetnici (13) 150; Vojnici (27) 133. Po mom mišljenju, šahisti su na vrhu sa filozofima. Možda i s njima žive u oblacima.
S druge strane, postoje mnogo primjera pametnih ljudi koji nisu kreativno produktivni. Kreativnost ovisi i o usmjerenosti i o IQ, a visok IQ nije dovoljan uvjet za postignuća. Treba imati na umu da sva ova istraživanja ovise o ocjenjivanju “kreativnog dostignuća”, što je lakše uraditi u šahu nego u bilo kom drugom polju.
Post je objavljen 30.11.2005. u 20:21 sati.